JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM VRIJEDNOSTIMA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE UKLJUČENA U MNOGE PROJEKTE  -

POŽEGA - Javna ustanova za upravljanjem zaštićenim vrijednostima Požeško-slavonske županije uključena je u mnoge projekte a jedan od njih je i nacionalni projekt zimskog  prebrojavanja ptica. U suradnji s učenicima osnovnih škola dio toga posla nedavno je obavljen na Ribnjacima u Poljani. Radi se uglavnom o prebrojavanju ptica močvarica koje obitavaju na ovom području.

Prvi puta ove će godine u suradnji s Hrvatskim vodama i Državnim zavodom za zaštitu prirode Javna ustanova prema riječima ravnatelja Tomislava Crnjca raditi i na zaštiti staništa dabrova u Pakračko-lipičkom kraju koji su u tom području lani prvi put uočeni.

- Dabrovi su zamijećeni na vodotocima Pakri i Bijeloj te bi se posebna pozornost morala obratiti u očuvanju njihovih staništa ukoliko bi se na tim lokacijama i uzvodno i nizvodno obavljali bilo kakvi radovi na regulaciji - kaže ravnatelj Crnjac navodeći kako će se ove godine pokušati izvršiti i inventarizacija leptira u Požegi i okolici a radit će se na zaštiti bijelih roda i očuvanju njihovih gnijezda.

Uz to nastavit će se i monitoring "kockavice", ugrožene biljne vrste koja se nalazi na području vlažnih livada, a kojih je sve manje. I taj se posao kaže Crnjac radi u suradnji s osnovnim školama. Ovajj je projekt započeo prije nekoliko godina u suradnji sa školama a  uvršten je i u Europsku strategiju za zaštitu bilja.

- Već nekoliko godina unatrag radimo na  projektu „bijele rode“. U našem je kraju evidentirano 46 gnijezda roda od kojih je 23 na privatnim objektima. Vlasnici tih objekata imaju pravo na naknadu u visini od 700 kuna kako bi sanirali štetu jer su gnijezda roda dosta teška. Polovicu novca osigurava Fond za zaštitu okoliša a drugu polovicu županija. I ove godine nastavljamo s tim projektom - kaže Crnjac dodajući kako će ove godine Javna ustanova, također u suradnji sa školama prvi put provoditi i projekt "Mladi čuvari prirode".

Radi se o projektu u sklopu kojega bi učenici bili osposobljeni da se bave zaštitom prirode. Za ovaj je projekt Zaklada „Adris“ osigurala 25 tisuća kuna. Sama bi se akcija organizirala od ožujka do lipnja mjeseca ove godine. Dok bi završni dio uz dodjelu diploma bio upriličen na Sovskom jezeru u rujnu ove godine. (V.Re.)

DJELATNICI " PROGRAMA POMOĆ U KUĆI" OPĆINE VELIKA  -

VELIKA - Djelatnici " Programa pomoć u kući " iz preventivnih razloga obilaze desetak stanovnika nekih podpapučkih sela. Svojim vozilom probili su se do Gornjih Vrhovaca, Ozdakovca, Milivojevcima, Smoljanovaca, Markovca i Nježića. Pristup svim selima očišćen je od snijega kojega je oko 40-50 cm. Svima se dostavlja hrana i voda, čiste se ulazi od snijega, a medicinska sestra mjeri tlak i dostavlja potrebne lijekove.

Program „Pomoć u kući“ koji se provodi na području Općine Velika u sklopu kojega su obuhvaćena 24 naselja. Zaposleno je 12 osoba i to 8 geronto domaćica, jedna medicinska sestra, 2 pomoćna radnika i voditelj.
- Projekt je na području naše općine jako dobro prihvaćen od samoga početka. Danas možemo slobodno reći da smo nakon više od dvije godine postali dio tih staračkih domaćinstava koja obilazimo i o njima skrbimo. Imamo ukupno 204 korisnika. U ova hladna zimska vremena najvažnije se probiti do podpapučkih sela u kojima ima jedan ili par stanovnika a to djelatnici uspijevaju svaki dan, te pomažu tim domaćinstvima – istakao je voditelj Stanko Raguž.

ZAVIČAJNA UDRUGA HERCEG STJEPAN ORGANIZIRALA TRADICIONALNO OKUPLJANJE   -

KUTJEVO – Po 16. puta Zavičajna udruga Herceg Stjepan organizirala je tradicionalnu priredbu Hercegovačko silo. Već nekoliko godina vrlo uspješno to organiziraju u Kutjevu u restoranu KTC-a. To je tradicionalno okupljanje Hercegovaca i njihovih gostiju, na kojemu uvijek bude gosti i folklornih skupina iz Hercegovine, no ove godine dolazak dalekih gostiju omelo je veliki snijeg i nevrijeme koje traje već 10 dana. Najavljena je bila folklorna skupina HKUD Dubrave Aladinić iz općine Stolac.

Ni ceste pod snijegom, niti snijeg koji je padao nije međutim mogao omesti domaće Hercegovce iz Požeštine kojih se okupilo preko 300, da se okupe na silu, čuju koju svoju riječ iz stare domovine, zapivaju gangu, poslušaju guslara, a najviše da se dobro provedu. Pjesmu uz gusle, gajde i diple otpjevao je Slavko Šarić iz Golobrdaca, najpoznatiji narodni pjevač starih izvornih pjesama i samograditelj gusala. I njemu je kao i kutjevačkom župniku vlč. Marijanu Đukiću Marinko Markota darivao križ od loze iz svoga vinograda na Starcu.

Vrlo nadahnuto poznati recitator pjesama, posebice onih o lozi, grožđu, težačkom radu i vinu recitirao je Marinko Markota, koji je goste Hercegovačkog sila vrlo slikovitim uvodom u kojem se slavi loza, grožđe i vino uveo u program degustacije vina.

Sada već drugu godinu Udruga Herceg Stjepan organizira i degustaciju vina koja proizvode vinari Zlatne doline porijeklom iz Hercegovine. Tako smo ove godine mogli probati kvalitetna vina obitelji Mihalj s kutjevačkog vinogorja, koja je prezentirao sam predsjednik udruge mr. sc. Branko Mihalj, zatim sve poznatija vina obitelji Markota s pleterničkog vinogorja s lokaliteta Starac koja je prezentirao Marko Markota, najstariji sin obitelji koji najviše vodi brigu o vinariji. Svoja odlična vina prezentirala je i obitelj Tandara, a za prezentaciju su bile zadužene Nikolina, najmlađa kći Zorice Tandare, predsjednice Udruge kutjevački vinari. Kasna berba obitelji Tandara ponovno je oduševila vinoljupce, posebno one koji vole predikatna i desertna vina. Da bi vina mogla glatko teći vlasnik Mljekare BiZ iz Buka, Božo Bošnjak na degustaciju je ponudio birane uzorke svojih odličnih sireva, a posebno novih proizvoda, Barun Trenk, tvrdi sir s dodatkom paprike, te Fra Luku tvrdi sir s korom. Uz ove pikantne sireve odlično su se uklopila i crna vina, poznati Kitokret, obitelji Sontacchi iz kutjevačkog vinogorja, kvalitetna graševina obitelji Ivanović s kutjevačkog vinogorja, a kao kruna svega obitelj Čamak je uz svoja odlična vina na degustaciju ponudila i svoj pjenušac.

Uz sir iz mišine, obvezne domaće uštipke, janjetinu s ražnja i odlična vina obitelji Jogun iz Tornja koja su služena uz večeru, ostatak večeri proveden je uz ples za koji je bila zadužena Grupa Kings.

GRAD POŽEGA POJAČANIM MJERAMA USPJEŠNO UKLANJA SNIJEG S NOGOSTUPA I ULICA  -

POŽEGA - Iako se na području Grada snijeg neprestano čisti, zbog novih obilnih padalina i dalje je neophodno stalno čišćenje prometnica i nogostupa. Nakon poziva gradonačelnika Zdravka Ronka vlasnicima i korisnicima da uklanjanju snijeg i led s nogostupa, posebnih parkirališta u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba, ispred kioska i drugih pokretnih naprava uz poslovne prostore, čišćenje je bilo nužno pojačati. Posebno se vodilo računa o starima i nemoćnima kojima je čišćenje snijega problem.

U akciju čišćenja snijega pozvani su korisnici socijalne pomoći. Odaziv je bio dobar, pa je od jučer uključeno oko trideset osoba spremnih pomoći. U nekoliko ekipa čiste snijeg na mjestima gdje je potrebno omogućiti nesmetani prolaz ili pristup, te pomažu na ulazima i u dvorištima onih koji to sami ne mogu. Grad im je osigurao topli obrok i tople napitke. Za poziv da im se pomogne, građani mogu nazvati na telefon: 311-318.

  - Komunalni redari redovito obilaze poslovne objekte i kontroliraju jesu li korisnici ili vlasnici očistili snijeg i led ispred njih. „Tekija“ danonoćno čisti snijeg i dobro izvršava svoju obvezu, a i građani, odnosno vlasnici i korisnici lokala uglavnom redovno čiste prostor za koji imaju takvu obvezu – kaže Tomislav Podobnik, komunalni redar. Sve one koji nisu izvršili svoju obvezu komunalni redari najprije upozoravaju, ali su ih i obavijestili o zapriječenim kaznama za neizvršenje ove obveze, 400 kuna za fizičke osobe i 2.500 kuna za pravne osobe, te 500 kuna za odgovorne osobe u pravnoj osobi.

Među prvima kazne su zaradili „Tekija“, zbog neočišćenog nogostupa ispred groblja sv. Ilije i ulaza na groblje Krista Kralja, požeški HDZ zbog neočišćenog snijega ispred svojeg prostora, te „Tisak“, kao i njihove odgovorne osobe. „Tekija“ je odmah pristupila uklanjanju snijega, a za HDZ i „Tisak“ to odrađuju korisnici socijalnog programa.

- Sigurnost ljudi i pomoć invalidnim ili starim osobama nama je na prvom mjestu, a ne kažnjavanje – poručuje gradonačelnik Zdravko Ronko, koji je uputio i apel građanima da izvrše svoje obveze i očiste snijeg ispred svojih objekata, a tvrtke da to učine ispred svojih poslovnih prostora.

Ubrzo je opasnost dolazila i sa krovova zgrada jer su nastale velike količine snijega, pa su se u to uklanjanje snijega s krovova morali uključiti i vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Požega.

IDILIČNI ZIMSKI UGOĐAJ ZLATNOG LUGA VAS ZOVE  -

EMOVAČKI LUG – Zaista idilično izgleda izletište Zlatni lug sada kada je napadalo puno snijega. Bjelina i čistoća cijelog okoliša zapravo mami na uživanje u snijegu u netaknutoj prirodi. Već u subotu zatekli  smo nekoliko grupa požeških obitelji koji su izašli na svježi zrak, uživanje u snijegu, sanjkanju, skijanju, bordanju, a u nedostatku svega odlično posluži i velika traktorska guma. Odlično podnosi i troje odraslih, pa makar bili i od 115 kg. Bude čak i spektakularnih spuštanja koja vas ostave bez daha, naravno od smijeha.

Domaćini u Zlatnom lugu pobrinuli su se da možete doći na cjelodnevni izlet. U podnožju staze čeka vas vrući čaj i kuhano vino, za one kojima ponestane snage i kobasice kuhane u vinu. Tu je i ribarska kuća s toplim kaminom za one koji se žele malo ugrijati i predahnuti. Put je dobro očišćen za sva vozila do same staze.

Djeca mogu uživati u obilasku tematskog parka s domaćim i divljim životinjama.

EUROPSKO PRVENSTVO U MALOM NOGOMETU – FUTSAL EURO  -

POŽEGA – Pod organizacijom Požeškog sportskog saveza ljubitelji malog nogometa otišli su u Zagreb bodriti našu momčad koja se na Europskom prvenstvu u malom nogometu bori za 3. mjesto protiv reprezentacije Italije. S trga sv. Trojstva otišao je pun autobus Rich toursa put Arene Zagreb naših navijača.

-I prošlu polufinalnu utakmicu također smo organizirano pratili, a evo i sada organiziramo naše ljubitelje malog nogometa da odemo bodriti naše „Male vatrene“. Zahvaljujemo gradu Požegi koji nam je pomogao u financiranju jednog autobusa, a drugi smo financirali sami navijači – istakao je Jurica Bešlić prije putovanja u vruću Arenu Zagreb. Naši navijači gledat će i finalnu utakmicu koja se igra između Španjolske i Rusije.

KUTJEVČANIN STJEPAN ŠARČEVIĆ BICIKLOM HODOČASTIO U SVETU ZEMLJU, EGIPAT, RIM, FATIMU, LURD...  -

MJESEC PROVEDE U POSTU I MOLITVI DRUŽEĆI SE SA ŠKORPIONIMA, ZMIJAMA I GUŠTERIMA

KUTJEVO - Kada je prije devetnaest godina Kutjevčanin Stjepan Šarčević napustio 3. osječku brigadu, a time sigurnost posla i plaće, roditelji, rodbina i prijatelji nisu mogli shvatiti njegovu odluku. Jednostavno predao se Božjoj providnosti i bez ičega krenuo na svoje hodočasničko putovanje koje još uvijek traje. Te 1993. godine prije napuštanja vojske upoznao je Ivana Benka iz Kaptola koji mu je predložio da pješice krenu u Međugorje. Nakon 19 dana hoda na kruhu i vodi to ratno ljeto 1993. godine stigli su u Međugorje gdje su u molitvi ostali 42 dana. - Bio je to početak moga duhovnog čišćenja. Kada sam nakon dvije godine za Božić ponovno stigao u Međugorje osjetio sam da mi je Isus dao milost da krenem u svijet i pričam o Gospi. Sada sam gotovo stalno na putu. Prošle godine kod kuće sam bio svega dvadesetak dana dok sam putujući prevalio čak 360.000 kilometara, od čega sam biciklom prešao 6.000 kilometara do Kaira – ističe danas 48-godišnji Stjepan.

Nakon Hrvatske upravo je Sveta zemlja država koju najbolje poznaje, a zatim je to Egipat i Jordan. U Izraelu je čak dva puta bio biciklom, a tim prijevoznim sredstvom osim što je nekoliko puta išao u Međugorje bio je jubilarne 2000. godine i u Rimu kada je od pape Ivana Pavla II primio osobni blagoslov. Godinu poslije biciklom se uputio sve do fatimskog svetišta u Portugalu. Tada je obišao i neka svetišta u Francuskoj, prije svega Lurd, te najpoznatija španjolska svetišta. Na put nikada ne nosi nikakve lijekove nego smo vjeru da ga Bog vodi na svim tim putovanjima i da mu se ništa bez njegova dopuštenja neće dogoditi.

Kada se 2003. godine vratio s hodočašća iz Svete zemlje kroz san je shvatio da ga Bog šalje u novu misiju, odnosno da počne voditi hodočasničke grupe. Iako bez ikakva iskustva, ali s velikom vjerom i dobrim poznavanjem mjesta iz Isusova života te brojnim prijateljima koje je stekao hodočasteći, Stjepan je krenuo u to poslanje koje traje već osam godinama. Prije osam godina na Sinaju je upoznao i jednu beduinsku muslimansku obitelj koja ima deset kćeri i jednog sina. S njima je sklopio jedno od najčvršćih prijateljstava. -Nekada kod njih ostanem i po tri mjeseca. Svi su me jako lijepo prihvatili, a otac obitelji čak mi je nudio da se oženim i za jednu od njegovih prekrasnih kćeri. Svaki puta kad dolazim donosim im različite darove, od odjeće, školskog pribora, hrane, dalekozora. Radi njih sam naučio i neke arapske riječi. S njima sam zajedno spavao na zemlji pod drvetom uz oskudnu hranu. Sve to ne bih izdržao bez snažne vjere. Oni prakticiraju svoju vjeru, a ja molim svoje – kaže Stjepan koji je zbog toga prijateljstva postao naširoko poznat na Sinaju.

Ovih dana će ih ponovno posjetiti, a darovi za njih već su spremni kao i nova hodočašća u Svetu zemlju. Do Uskrsa u Izrael će voditi pet grupa, a već je dogovoreno i putovanje u Meksiko gdje je već bio nekoliko puta, u Kinu gdje je bio nešto prije prošlog Božića, Egipat, Jordan, Grčku, Tursku. Međutim, kada dođe ljeto Stjepan ostavlja svoj posao i po mjesec dana boravi u Egiptu, u pustinji, gdje spava pod vedrim nebom jedući samo dvopek. -Uglavnom su to mjesta gdje su boravili Mojsije i prorok Ilija. U blizini se nalazi jedan čudesan izvor vode ispod kamena, te jedna palma. I tu ja molim, čitam Sveto pismo i promišljam o svom životu. Tu se ne može sresti čovjek, ali zato ima guštera, škorpiona i pokoja zmija. Ne bojim se ničega i nije mi teško postiti jer imam jedno veliko iskustvo posta. Čim dođem prostor gdje obitavam blagoslovim svetom vodom - kaže Stjepan poručujući da će ovako dok god mu Bog za to bude davao snage.  (a.t.)

DELEGACIJA GRADA POŽEGE POLOŽILA VIJENAC PODNO BISTE MATKA PEIĆA  -

POŽEGA – Povodom 89. Obljetnice rođenja požeškog književnika, putopisca, slikara i povjesničara umjetnosti Matka Peića, delegacija grada Požege predvođena savjetnikom gradonačelnika Ivanom Čolakom, položila je vijenac podno biste na Trgu Matka Peića. Bistu je postavio grad Požega 10. veljače 2006. godine, nakon kompletnog uređenja ovog trga koji također dobiva Matkovo ime. Bistu je izradila akademska kiparica Tatjana Kostanjević, odnedavno stanovnica Požege.

Matko Peić rođen je 10. veljače 1923. godine u Požegi, tu u blizini, na Grabriku, gdje završava osnovnu školu i Gimnaziju. Nakon školovanja u Požegi diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a od 1956. godine i predaje na istoj akademiji studijski predmet povijest umjetnosti. Studirao je u Parizu i Londonu usavršavajući se za povjesničara umjetnosti.

Najpoznatiji je po svojim putopisima „Skitnje“, „Ljubav na putu od Drave do Jadrana“ i „Požega: eseji, feljtoni, putopisi“. Uradio je i likovne monografije o hrvatskim umjetnicima Slavi Raškaj, Vanji Radaušu, Nikoli Mašiću, Josipu Račiću, Vladimiru Beciću, te likovne studije „Francuski slikari 18. Stoljeća“, „Hrvatski umjetnici“ i „Europski umjetnici“. Izdao je i zbirku pjesama „Lirike“ a bavio se i slikarstvom.

Umro je u Zagrebu 30. listopada 1999. godine.

VOĆAR IVICA PRPIĆ IZ POŽEGE BUDUĆNOST VIDI U EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI JABUKA   -

POŽEGA - Iako je danas u Slavoniji ili u velikim trgovačkim lancima teško prodati ekološku jabuku njezini proizvođači su svjesni da njihovo vrijeme tek dolazi. Kako ih za sada ima malo svoje proizvode bez problema prodaju. Za sada prodaja najbolje ide na zagrebačkom području gdje i ima najviše specijaliziranih ekoloških trgovina. Naime, ljudi postaju svjesniji da ono što jedu i te kako utječe na njihovo zdravlje te je sve više onih koji gledaju na kvalitetu i porijeklo onoga što jedu. U ekološkoj proizvodnji vidim budućnost jer, samo je jabuka proizvedena na ekološki način zdrava – ističe Ivica Prpić iz Požege, jedan od nekolicine ekoloških proizvođača jabuka u Požeštini koji trenutno imaju nasade na dvadesetak hektara.

   S druge strane ekoloških proizvođača jabuka još uvijek je malo i to prije svega  zbog zaštite. Jabuka je jedna od voćaka koja zahtjeva najviše tretiranja. U konvencionalnoj proizvodnji prska se od 15 do 25 puta, ovisno od vremenskih uvjeta koji utječu na pojavu bolesti. Volio bih da se takve jabuke daju na analizu u laboratorije da se vidi koliko je u njoj pesticida i drugih kemikalija. Pitanje je želimo li jesti lijepu ili zdravu jabuku. Još uvijek oko određuje što ćemo kupiti pa se kupuju lijepo oblikovane jabuke, krasne, po mogućnosti jarko crvene boje. Čak 70 do 80 posto tržišta traži crvenu jabuku – kaže Prpić.

Kada je prije šest godina krenuo u sadnju svoga 2 hektara velikog nasada, odmah se odlučio za sorte koje su pogodne za ekološku proizvodnju, odnosno koje su otpornije na bolesti. Posadio je sorte topaz, florina i gold rush. Posebno puno posla je oko gold rusha, sorte koja je po okusu i boji slična zlatnom delišesu. Naime, kako je to sorta koja ne odbacuje višak cvjetova potrebno ih je prorijediti. I dok se to u konvencionalnoj proizvodnji obavlja kemijskim sredstvima u ekološkoj se to radi škaricama. S puno strpljenja treba rezati cvjetove jer ako ploda bude previše ne samo što će jabuke bitne sitne nego iduće godine uroda neće ni biti.

Zaštita od bolesti se obavlja ali ekološkim sredstvima koja su nešto skuplja i u znatno manjem broju. Ne upotrebljavamo nikakve pesticide i fungicide. Obradu tla obavljamo sa strojevima. Voćke gnojim stajnjakom, a to se može obaviti i ekološkim mineralnim gnojivima koja su dosta skupa. Pokušavamo na što prirodniji način doći do kvalitetnog proizvoda, odnosno jabuke – ističe Prpić.

Kako su ove godine vladale neuobičajene vrućine te suša koje su utjecale ne samo na smanjenje uroda nego i na pojavu ožegotina, te kako mu je voćnjak u nekoliko navrata poharala tuča nad svoje jabuke postavit će zaštitnu mrežu. Ona će jabuke štiti i od tuče i od ožegotina jer stvara sjenu. Čak postoje neka istraživanja da zaštitne mreže smanjuju  i štetu od savijača i nekih drugih bolesti koje uzrokuju i prenose kukci – objašnjava Prpić.  (A.T.)

ŽUPAN PRIMIO DELEGACIJU VELEPOSLANSTVA SAD  -

POŽEGA – Požeško-slavonski župan Marijan Aladrović primio je delegaciju Veleposlanstva SAD koju su činile Kate Suryan, suprugom američkog veleposlanika i Sita Sonty, ataše za kulturu i tisak, te Branka Kaselj, predsjednica Zaklade „Slagalica“ iz Osijeka. Održan je i radni sastanak na kojem je župan Aladrović upoznao gošće koje su u obilasku slavonskih županija, s našom županijom starom više od 800 godina, našom bogatom kulturom, tradicijom i baštinom.

Veliko zadovoljstvo viđenim za vrijeme radnog posjeta Kate Suryan je izrazila i iskazala svoje odlične impresije, te izrazila želju da se upravo ta bogata tradicija i baština očuvaju u čemu. Jedan od načina očuvanja je upravo djelatnost i projekti brojnih udruga civilnog društva čiji rad će podržavati i Veleposlanstvo SAD. Sita Sonty je podsjetila na neke od projekata koji se provode s ciljem što boljeg razvoja civilnog društva.

Jedan od načina pomoći projektima idu i preko Zaklade „Slagalica“ koja je spona između financijskih sredstava od međunarodnih fondova, pa i sredstava koja se odobravaju od američke države uz pomoć Veleposlanstva SAD. Branka Kaselj je istakla da su unazad nekoliko godina brojnim udrugama i projektima upućena sredstva od 350 tisuća kuna, od kojih je nekoliko participirano i na području naše županije. Tako su sredstva upućena za projekte udruge slijepih, udruge za osobe s posebnim potrebama a uređeno je i dječje igralište u Bjeliševcima.