NAKON 37 GODINA OBNOVLJENA TRADICIJA POKLADNOG JAHANJA  -

MJEŠTANI KONJANIKE DOČEKIVALI S KULENOM SLANINOM, DOMAĆIM KRUHOM, KROFNAMA I RAKIJOM A I ZAPJEVALO SE IZ SVEG GRLA

ZAGRAĐE - "Poklade su, poklade su i ludi su dani ej, pa se nađe i žena pijanih" - orilo se ovog utorka po Zagrađu a mještani i njihovi gosti znatiželjno su promatrali petnaestak konjanika koji su prolazili selom. Tradicija pokladnog jahanja obnovljena je tako u Požeštini nakon čak 37 godina a 'krivci' za to su Stjepan Katić iz pleterničke konjogojske udruge i Mirko Štimac iz Zagrađa. - Razmišljam o tome već desetak godina a kada je za moju ideju čuo Mirko i prihvatio ju, odlučili smo sve organizirati ove godine. Okupili smo se točno kada su to radili i naši stari, dan uoči Pepelnice - rekao je Stjepan Katić.

Mirko Štimac ponudio se za domaćina pa su se u njegovoj kući okupili svi jahači nakon jahanja. - Jučer smo ispekli pečenicu i domaći kruh a danas se kuha slavonski čobanac. Žene su ispekle šesnaest štruca kolača a tu su i 'sitni' kolači-pracne, paprenjaci i drugi-naravno, poslagani na 'avsece'. Domaće rakije i vina ima u izobilju, zapjevat ćemo i družit se dok nam ne dojadi - kazao je Mirko Štimac.

Ideju Katića i Štimca rado su prihvatili i drugi mještani Zagrađa pa su se jahači, kao i nekada, zaustavljali na nekoliko punktova.

Prigrizlo se slanine, kulena, kobasice, sira...i domaćeg kruha. Naravno, sve se to 'blagoslovilo' domaćom rakijom i vinom. Goste su dočekivali domaćini u narodnim nošnjama a prigodno su bili ukrašeni prozori i ulazna vrata. Najbrojnije društvo jahače je čekalo kod Mandice i Antuna Lucića. Uz njih, društvo su im pravili kći Đurđica, snaha Željka, unuci Tomislav i Antun, kuma Mira Ružičić i komšinice

Ivanka Srdarević, Marica Srdarević, Dragica Hrvatić i Anka Rukavina. - Žena mi je kroz selo pronila, da me nikad u krevetu nema.."- zapjevao je domaćin Antun, tek da ubije vrijeme dok jahači ne stignu. A oni su došli iz raznih krajeva Slavonije pa čak i iz Zagorja. - Kod nas ovakvog jahanja nema a ja sam došao na poziv prijatelja da vidim kako to izgleda - kazao je Kruno Prebežić iz Sesveta. Poznati šampion konjičkog sporta Ante Medvidović iz Sikirevaca je došao s prijateljem Nikolom Brezovićem a među jahačima su se našle i tri djevojke. – Ovo mi je treće pokladno jahanje u tri dana. Bila sam već u Bodovcu i Ruščici a zbog jahanja sam i iz škole izostala - rekla je Marija Krolo iz Nove Kapele.

U Zagrađu kažu kako će pokladno jahanje ubuduće organizirati svake godine.   (v.m.)

NAKON OSMODNEVNOG MIRNOG PROSVJEDA I PODRŠKE MLJEKARIMA  -

FEROVAC – Udruge Simentalac i Ledina već osam dana mirno prosvjeduju na raskrižju državnih cesta u Ferovcu podržavajući prosvjede mljekara koji su prosvjede organizirali pred Dukatom, Sirelom i drugim otkupljivačima i prerađivačima mlijeka. U međuvremenu su im se u mirnom prosvjedu i podršci priključili i ostali poljoprivredni proizvođači, ratari, stočari, vinogradari, te je u ponedjeljak na punktu, gdje je postavljen i veliki šator, bilo već 150 traktora.

– naši zahtjevi idu u pravcu da se dosadašnja otkupna cijena od 2,70 kn ne smanjuje na 2,30 kn, jer je otkupna cijena u zemljama Europe također 2,70 kn. Čude nas riječi našeg ministra Jakovine, koji umjesto da igra za našu momčad navija za francusku momčad – ističe predsjednik Udruge uzgajivača simentalskog goveda, Tomislav Majetić.

– Vidimo da naše resorno ministarstvo ne odgovara na naše pozive i apele da razgovaramo. Mi ovdje ostajemo do daljnjeg i ako do sutra ne budemo dobili poziv blokirat ćemo prometnicu – istakao je predsjednik Koordinacije seljačkih udruga Dragutin Dukić.

Mljekari reagiraju na povećani uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda koji je porastao 300%. Dok mi ovdje prosvjedujemo i dok Dukat ne otkupljuje naše mlijeko, u tvornicu ulaze šleperi iz Srbije puni mlijeka u prahu. Oni samo dodaju vodu, a što onda hrvatski građani zapravo piju?

Pala odluka o blokadi prometnice

Kako su i najavili ukoliko ne bude poziva ministra poljoprivrede za pregovore, u utorak poslije podne od 16,30 sati prometnica Požega-Našice i Slav.Brod-Orahovica je blokirana na čvorištu u Ferovcu. Očito je ovdje ministar Tihomir Jakovina naišao na malo tvrđi orah, jer ta njegova nemoć i navijanje za francusku momčad nema potporu. Seljaci su i dalje otvoreni za pregovore, ali do daljnjeg ostaje i blokada.

POŽEGA – U dane maškara i škole su se priključile tom običaju, te omogućile da se maškaraju i učenici, te da se jedan dan u nastavi provede pod maskama. Zatekli smo tako učenike 1. i 2. razreda OŠ Antun Kanižlić kako su se odlično maskirali, te su pod maskama sudjelovali i na nastavi. Najviše je tu bilo njihovih likova iz bajki, crtića, filmova, ali i ozbiljnih maski. Jedno je sigurno, taj dan zadatak su svi vrlo dobro prihvatili i vjerojatno im je to bio jedan od ljepših dana škole.

POŽEGA – Uvijek aktivni članovi Planinarskog društva Sokolovac Požega već tradicionalno priređuju najveseliji ples pod maskama. Svoju tradiciju dugu desetak i više godina nisu iznevjerili niti ove godine, nego su u Restoranu KTC-a napravili opet feštu pod maskama za pamćenje. Osim raznih pojedinačnih maski, tu su bile i dvije doktorske ekipe, jedna hitne ginekološke namjene s dr. Srećkom, a jedna hitne opće medicine s dr. Predragom, koje su imale i stalnog posla, jer je bilo dosta pritužbi na loše stanje pojedinih maski. Za prikaz svadbe pripremilo se njih desetak, pa su osim mladenke i mladoženje, tu bili obvezni fratar Željko, koji je vodio vjenčanje, te kuma Jasna iz Njemačke  koja već godinama radi na „čošku“. Bile su tu i djeveruše, djeverovi. Vjenčanje je pratila i živa glazba dvije pjevačice.

Planinari su organizirali i nekoliko igara, zanimljiv ples s metlom, izbor najbolje maske, tombolu i puno plesa do zore.

BZENIČANI OPET U MAŠKARE ORGANIZIRALI CIJELO SELO  -

BZENICA – Stanovnici sela Bzenice već su poznati po organizaciji velikih prikaza starih narodnih običaja pod maskama. Uz gotovo cijelo selo koje se uključuje, priključe im se zainteresirani iz susjednih Sulkovaca, Poloja i Pleternice.

Ove godine prikazali su život Roma, opraštanje od seljana i njihovu selidbu za Bosnu, jer im nema života više u ovoj zemlji koja je potpisala pristupnicu za Europu. Nema za njih više posla na crno, nemaju kome gatati, nemaju kome lonce krpati, nemaju kome kišobrane krpati jer su došli ovi kineski jednokratni, ne mogu više voditi svoga medvjeda da pleše jer kažu da zlostavljaju životinje, nemaju kome kokoši krasti jer i njih je ova bliza Europa već izgurala sa slavonskog sela. „ Nemamo šta više da radimo u ovu Europu, nema tu za nas više života, ne možemo ni željezo da skupljamo jer nas traže neki ojib i pedeve,“ rekao je glavni ciganski kum i pozvao svoje članove zajednice da se pakuju u čerge i put pod noge. Nakon što su otpjevali i otplesali  sa svojim mještanima oproštajni ples, utovarili su stvari u nekoliko zaprega i krenuli na put. Išli su preko Pleternice da se pozdrave i sa svojim gradonačelnikom, a tamo su se priključili velikoj maškaranoj koloni koju su organizirali Pleternički ćoraci.

Prošle godine smo napravili prikaz „Slavonskih svatova“, a ove godine smo se odlučili za prikaz selidbe skupine putujućih Roma koji odlaze iz naših krajeva. Naše selo je dosta jedinstveno i složno pa se svi uključe u organizaciju, a priključe nam se prijatelji i iz susjednih sela. Poklade su i tradicija u našem kraju pa nam svako domaćinstvo dade poneki prilog da sve možemo odlično organizirati – rekao je Marko Šutić, jedan od organizatora pokladnih običaja u Bzenici.

DRUŽIO SE S GRAĐANIMA, SAVJETOVAO SKIJAŠE I DAVAO POTPISE   -

OMANOVAC - Ivica Kostelić, prošlogodišnji pobjednik i trenutno vodeći u skijaškom Svjetskom kupu, ove je nedjelje po treći puta posjetio skijašku stazu na Omanovcu, koja nosi njegovo ime. Pozvali su ga Pakračani iskoristivši njegov boravak u obližnjim Daruvarskim toplicama. – Ivica je naš prijatelj ali nažalost, dođe ovdje uglavnom kada ima problema sa zdravljem i kada je na liječenju u Daruvaru. No, drago nam je što je spremno prihvatio naš poziv na druženje s građanima i što se svima, koji su to htjeli dao autogram i fotografirao se. Pripremili smo 400 kartica za građane na koje se mogao potpisati. Naravno, potpisivao se i na jakne, hlače i druga mjesta  i tako pokazao iznimnu strpljivost i ljubaznost – kazao je gradonačelnik Pakraca Davor Huška.

Pakrački ljubitelji skijanja, inače članovi planinarskog društva Psunj, skijašku su stazu u neposrednoj blizini planinarskog doma počeli uređivati sami 1999. godine. Uz pomoć donatora u međuvremenu su ju i produžili, osvijetlili i nabavili stroj za uređenje staze, ratrak, te postavili malu vučnicu. Ivica Kostelić prvi puta je stazu posjetio 2003. godine kada joj je službeno postao kum staze. Pakrački skijaši su prije nekoliko godina osnovali i skijaški klub te preko donatora iz Italije nabavili veći ratrak i veću vučnicu koju tek treba postaviti. – Ivicin boravak smo iskoristili i da ga zapitamo za poneki savjet oko uređenja staze, mogućnosti da za djecu organiziramo natjecanja i slično. Inače, njegov dolazak u Pakrac u nekoliko navrata u mnogome je među mladima pobudio interes za skijanje pa je posljednjih godina 50-tak djece, uz pomoć nas starijih, naučilo skijati - kazao je tajnik skijaškog kluba Goran Nikles.

- Nadam se kako ću se natjecanjima vratiti u Kranjskoj Gori 10. I 11. ožujka a prije toga slijedi mi tjedan dana treninga - kazao je Ivica na Omanovcu te dodao kako njegova bitka za mali kristalni globus u slalomu još nije izgubljena.

Inače, kako bi što više Pakračana i Lipičana moglo doći na druženje s Ivicom Kostelićem, Grad Pakrac je organizirao besplatan prijevoz do Omanovca. Svom gostu domaćini su ponudili slavonski grah, konjsku salamu i luk. - Mi smo namjeravali pripremiti nešto drugo ali, bila je to Ivicina želja - rekao je gradonačelnik Huška.     (vm)

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO  POŽEŠKO - SLAVONSKE ŽUPANIJE

U Hrvatskoj se 22. veljače obilježava Hrvatski dan nepušenja - Dan bez dima. Obilježavanju se tradicionalno priključuje i Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije kao ustanova koja promiče zdravlje i bavi se prevencijom bolesti. Većina pušača u ovom periodu godina razmišlja o prestanku pušenja, a svakom je pušaču uz veliki osobni trud i čeličnu volju, podrška prilikom prestanka pušenja od velikog značaja.

- Prestankom pušenja smanjuje se zdravstveni rizik za cijeli niz opasnih bolesti. U našoj županiji na prvom mjestu uzroka smrti nalaze se bolesti srca i krvnih žila, a na drugom mjestu je skupina karcinoma. Od ovih skupina bolesti umiru 3 od 4 stanovnika naše županije. Važan čimbenik rizika za ove vodeće uzroke smrti je pušenje – ističe dr. med. Jasmina Kovačević, voditeljica Službe za javno zdravstvo ZJZ.

Cilj koji se želi postići obilježavanjem Hrvatskog dana nepušenja-Dana bez dima,  je potaći pušače da donesu odluku i ne puše samo jedan dan, kako bi se uvjerili da je moguće proći kroz dan bez zapaljene cigarete. Nakon najtežeg, prvog koraka ka svijetu nepušenja, zdravlja i slobode, svaki bivši pušač uz potporu bližnjih ima podjednaku šansu za trajni prestanak s ovom opasnom i u velikom broju slučajeva smrtonosnom ovisnošću.

Na ovom putu pušačima koji žele postati bivši pušači, može pomoći i niz korisnih liječničkih savjeta koje mogu dobiti u Zavodu za javno zdravstvo, Službi za javno zdravstvo, svaki ponedjeljak i srijedu od 12-14 sati, a mogu se predbilježiti i za pohađanje Škole nepušenja kod voditeljice Škole nepušenja (dr. Kovačević). Nova skupina polaznika kreće u školu 27. veljače, a traje ukupno 8 susreta u dva tjedna. Do sada je svaki treći polaznik prestao s pušenjem nakon pohađanja škole.

Nekoliko savjeta kako pobijediti žudnju za cigaretom nakon prestanka pušenja?

1. Istuširati se, ako je moguće.                 8. Oprati zube pastom od peperminta.

2. Popiti čašu vode ili voćnog soka.                    9. Primijeniti vježbe opuštanja.

3. Udahnuti duboko pet puta (polagano).          10. Grickati mrkvu ili celer.

4. Prošetati.                                                  11. Grickati koštice suncokreta ili buče.

5. Brojati unazad, počevši od 100.                      12. Popiti šalicu mlijeka.

6. Prihvatiti se nekog zanimljivog hobija.           13. Poslužiti se gumom za žvakanje

7. Nazvati prijatelja da mi pomogne.       14. Ponoviti odluku: "Želim se osloboditi pušenja!"

15. Pogledati na sat i odgodite uzimanje cigarete najmanje za jednu minutu, zatim još jednu, pa još jednu min... I tako najmanje pet minuta.

Nikakva žudnja ne može pobijediti sve predložene postupke zajedno!

MEĐUNARODNA KORPORACIJA ŽELI KUPITI ZDRAVSTVENO REKREACIJSKI CENTAR  -

LIPIK - Korporacija Jefftawson, čiji su vlasnici iz više država, a sjedište ima u Švicarskoj i Londonu, iskazala je želju kupiti  Zdravstveno rekreacijski centar Lipik. Javno su to Lipičanima obznanili njihovi predstavnici koji su boravili u Lipiku.

- Prije službenog predstavljanja investitora u javnosti mi smo s njima pregovarali gotovo godinu dana. Osim ZRC-a oni žele kupiti i vile oštećene u ratu koje se nalaze u središtu grada te tako urediti ne samo predratne objekte ZRC-a nego i širi okoliš. Zadržali bi osnovnu djelatnost firme a to je lječilišni turizam zbog čega smo iznimno zadovoljni - rekao je gradonačelnik Antun Haramija nakon posljednjeg sastanka s predstavnicima Jefftawsona.

Od niza predratnih objekata u sklopu ZRC-a do sada je obnovljen samo hotel Lipa te bazeni. Vlasnik 90,1 posto dionica je država a bivši Fond za privatizaciju ZRC je bezuspješno pokušavao prodati unazad šest godina. Koliko su budući vlasnici spremni uložiti u obnovu ZRC-a za sada je tajna ali bi se natječaj za prodaju trebao

raspisati uskoro.     (vm)

NA VIDIKU PONOVNO DVA TAMBURAŠKA FESTIVALA U POŽEŠTINI  -

KUTJEVO - Nakon što je prošle godine Glazbeno društvo Zlatne žice iz Požege svoj tamburaški festival organiziralo u Kutjevu zbog nesporazuma sa gradom Požegom od ove godine ta se priredba izgleda trajno preseljena u Kutjevo.

Društvo je od grada Požege u više navrata tražilo središnji Trg sv. Trojstva da organiziraju priredbu u rujnu ili lipnju, ali ih je grad uvijek odbio. No, Požega će kako je poznato i nadalje imati svoj Glazbeni festival Slavonije za kojega je grad na pet godina dao koncesiju Požeškom tamburaškom orkestru odnosno direktorskom dvojcu Tomislav Galić - Tomislav Jakobović.

- Sa udrugom Kutjevački vinari koja je organizator međunarodnog skupa Dani graševine dogovorili smo da u te dane bude i festival - kazao nam je predsjednik Glazbenog društva Zlatne žice Ivo Enjingi, koji je i direktor festivala Zlatne žice Slavonije unazad desetak godina.

Festival u Kutjevu bit će svake godine prvog vikenda u lipnju, imat će dvije večeri, a uz tamburaške na njemu će se izvoditi i zabavne skladbe, ali uz tambure. Kako smo saznali na skupštini Glazbenog društva ovih dana imenovat će se umjetnički direktor kutjevačkog festivala, a neslužbeno smo saznali da bi to mogao biti Tin Jelušić, mladi autor i tamburaš sastava Castrum iz Kaptola.   (T)

POŽEŠKA 'KRALJICA INSTRUMENATA' PREDSTAVLJENA U ZAGREBAČKOJ KATEDRALI  -

ZAGREB –  Izborom kapitalnih djela barokne orguljaške literature, hrvatskih sakralnih opusa  kao i krunskih skladbi klasične glazbene baštine, solističkim koncertom na orguljama zagrebačke katedrale predstavio se Alen Kopunović Legetin, jedan od najistaknutijih orguljaških interpreta u nas.

Iako je iza ovog požeškog orguljaša veliko domaće i inozemno koncertno iskustvo, njegovo najnovije 'zagrebačko' predstavljanje znakovito je s više razina, a svesti se mogu pod zajednički nazivnik – 'Portret kraljice'. Tako je naime, naslovljen Kopunovićev prvi samostalni nosač zvuka koji je ovih dana objavljen u Croatia recordsu u vrhunskoj produkciji Vanje Lisjaka, a kulturnoj i glazbenoj javnosti 'premijerno' predstavljen  zagrebačkim koncertom.

Riječ je o sedamdeset minutnom  orguljaškom portretu novog, požeškog instrumenta izgrađenog na poticaj požeškoga biskupa mons. dr. Antuna Škvorčevića  u baroknom prostoru terezijanske katedrale u Požegi, te njegovim sjajnim zvukovnim bojama i mogućnostima. Velebne požeške orgulje, podsjetimo, 'potpisuje' ugledna radionica Eisenbarth iz Passaua, a podignute su u povodu 10. obljetnice Požeške biskupije.

Da ova kompaktna ploča odabirom skladbi nadilazi jednu temu, jedan skladateljski ili nacionalni opus, stilsko razdoblje ili orguljašku školu, sugerira već i sam njezin naziv. Istodobno grandiozan, blještav, ali i odmjeren i dostojanstven kakav portret kraljice uistinu i jest, podrazumijeva suprotstavljanje bezvremenog, široko poznatog i onog gotovo zaboravljenog, rijetkog, a time i ekskluzivnog. Time se zasigurno vodio i sjajan orguljaš kakav je Alen Kopunović Legetin u svojem umjetničkom laviranju osobnosti požeškog glazbala i njegova iznimnog potencijala.

Uz Lešćana, Dugana, Vidakovića kao hrvatski skladateljski sakralni trolist, tu su izvedbe Waltherove transkripcije Vivaldijevih violinskih koncerata , ali i 'kraljevska' orguljaška skladba 'Toccata i fuga u d- molu', najizvođenije, možda i najkontroverznije Bachovo djelo. Osjećajna i prozračna Mozartova 'fantazija u d- molu', jedna od njegovih najpoznatijih skladbi za pianoforte još je jedna posveta tradiciji i u završnici, kako to lijepo promišlja muzikologinja Helena Novak, vraća se na arhaičnu jednostavnost i nepretencioznost stare crkvene popijevke u Lešćanovoj 'Pjevaj hvale Mgadaleno'  izvan nacionalnog konteksta na žalost nedovoljno poznate Cithare Octohorde. Sve to kako bi utjelovio u svoj njegovoj slojevitosti portret jednog od najnovijih i najraskošnijih orgulja u nas. (Sanja Najvirt)