OTVORENO PRVENSTVO U VOŽNJI DVOPREGA  -

PLETERNICA – U organizaciji Konjičkog kluba Pleternica održano je trodnevno Otvoreno prvenstvo u vožnji dvoprega na pleterničkom hipodromu. Osim za prvenstvo Hrvatske, kao 2. kolo, natjecali su se i slovenski dvoprezi iz Kobilarne Lipice. Ljubitelji konjičkog sporta, ljepote zaprega i natjecanja došli su na svoje.

Natjecanje je održano u vožnji zaprega u parkuru za dresuru, maratonska utakmica, vožnja između čvrstih zapreka, te vožnje preciznosti između čunjeva. Osim seniora vozili su i juniori, a natjecanje je održano i u kategoriji jednoprega.

Nakon trodnevnog natjecanja sveukupni pobjednik i državni prvak u vožnji dvoprega je Josip Zirn iz Konjičkog kluba Ergele Đakovo. U dugoj karijeri natjecanja Zirnu je ovo treća titula prvaka Hrvatske. Drugo mjesto je osvojio Antun Medvidović iz Zaprežnog kluba Slavonac iz Slavonskog Broda, a treće mjesto Tihomir Salarić iz domaćeg Konjičkog kluba Pleternica. Nagrade i pehare najboljima uručio je pleternički gradonačelnik Franjo Lucić ispred pokrovitelja natjecanja grada Pleternice.

KORIŠTENJE BIOMASE TE SOLARNIH FOTONAPONSKIH SUSTAVA  -

POŽEGA – U posljednje vrijeme u RH u porastu je korištenje biomase i sunčeve energije za potrebe zagrijavanja objekata, potrošne tople vode i različite industrijske procese te proizvodnju električne energije. Obveze koje je Hrvatska preuzela obvezuju je da do 2020. ostvari zahtijevani udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije. Obzirom na raspoložive potencijale biomasa i solarna energija su svakako najinteresantniji.

U praksi se pokazalo da mnogi sustavi na biomasu i solarni sustavi ne daju željene rezultate a čemu je uzrok bio ili njihovo loše dimenzioniranje ili izvedba sustava i korištenje neadekvatnog goriva u slučaju biomase, stoga je upravo ovakav seminar naslova „Biomasa i solar“ trebao odgovoriti na niz pitanja, koji se tiču projektanata, konstruktora opreme i izvođača.

Seminar su zajedno organizirali Centar za transfer tehnologije, Veleučilište u Požegi i Društvo energetičara iz Požege, uz domaćinstvo požeškog veleučilišta.

Na seminaru su obrađene teme Energetska situacija danas i sutra, prof. dr. sc. Srečko Švaić, Šumska biomasa kao nositelj energije, prof. dr. sc. Stjepan Risović, Tehnologija korištenja biomase za proizvodnju električne energije, doc. Dr. sc. Dražen Lončar, Sušenje duhana primjenom biomase, Mirko Boić, Solarni toplinski sustavi, doc. Dr. sc. Damir Dović, Načini korištenja solarne energije, prof. dr. sc. Mladen Andrassy, Solarna dizalica topline, prof. dr. sc. Vladimir Soldo, Fotonaponski kolektori, dr. sc. Ljubomir Majdančić. Predavači su djelatnici Fakulteta strojarstva i brodogradnje iz Zagreba te stručnjaci iz privrede i predstavnici proizvođača i instalatera.

BOJKOT OPORBE DOLAZI ZBOG POVEĆANJA PRORAČUNA GRADA POŽEGE -

POŽEGA – Zašto oporba nije došla na prošlu sjednicu Gradskog vijeća, pojasnili su na tiskovnoj konferenciji SDP-a. - Bio je to lukav, ali legitiman manevar, jer da samo jedan vijećnik iz SDP-a nije došao sjednica bi se odgodila zbog nedostatka kvoruma, a onda bi se stekao dojam da vijeće ne funkcionira  - rekao je Zvonko Štajduhar, predsjednik Gradskog vijeća, pojašnjavajući da je tomu prethodio zahtjev mladih HSLS da se raspusti Gradsko vijeće, a u tomu nisu uspjeli. Zašto nije uspio taj zahtjev pojasnio je Vicko Njavro, predsjednik NO SDP-a, pročitavši odgovor Ministarstva uprave, koji navodi da zapravo neodržavanje sjednice u nekom roku ne povlači za mjerom raspuštanja vijeća, nego to može biti jedino neodržavanje sjednica zbog nedostatka kvoruma u tom roku.

- Na posljednjoj sjednici donesen je rebalans kojim je proračun povećan za 20 milijuna kuna koja će ići za kapitalne investicije, osigurana od EIB, Fonda za regionalni razvoj i Hrvatskih voda. Promjenom vlasti više se projekti Požege ne blokiraju, već prolaze. Oporbeni vijećnici nisu htjeli glasovati za povećani proračun, a po savjesti bi morali glasovati u korist građana Požege, za povećani proračun, zato nisu niti došli na sjednicu – rekao je mr. sc. Rastislav Navratil, predsjednik GO SDP-a i novi potpredsjednik Gradskog vijeća, pojasnivši da će oko 20 milijuna kuna uložiti u vodoopskrbu, izvorište Dubočanka i magistralni vodovod kojim se rješava pitanje vode grada Požege i Požeštine za duži niz godina, zatim gradnja novog tržnog centra i uređenje Glazbene škole.

Reagirali su i na izjave o Tekiji te zaključili da ta tvrtka vrlo stabilno radi, kao jedna od rijetkih komunalnih tvrtki u Hrvatskoj, da nema izvlačenja nikakvog novca, nego da grad Požega kao većinski vlasnik ostavlja svu dobit za razvoj tvrtke. Nema niti bezrazložnog zapošljavanja, jer su u ovoj godini zaposlena samo dva djelatnika i to zbog prirodnog odljeva. Politika uvijek ima utjecaja na zapošljavanje, kaže Štajduhar, ali posljednjih deset godina u Tekiji sve manje, što govori i podatak da od rukovodećeg kadra nitko ne dolazi iz članstva SDP-a.

BRODSKI DRENOVAC - U ponedjeljak, 18. lipnja 2012. godine oko 17.40 sati zaprimljena je dojava da je u Brodskom Drenovcu S. M. (32 g.) smrtno stradala od strujnog udara. Nju je pronašla maloljetna kćerka u prostoriji u kojoj se nalazi hidrofor za vodu. Pomoći su pohitali i prvi susjedi, no nije pokazivala znakove života. Na mjestu događaja policija je obavila očevid, a obavljena obdukcija je pokazala da je uzrok smrti strujni udar.

20. OBLJETNICA OSNIVANJA HVIDRA-e ŽUPANIJE  -

POŽEGA – U organizaciji ZU Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata županije obilježena je 20. Obljetnica osnivanja Udruge HVIDRA na području Požeško-slavonske županije. Na trgu 123. brigade podno spomenika poginulim braniteljima položeni su vijenci i zapaljene svijeće. Vijence su položile delegacije HVIDRA-e županije, HVIDRA Splitsko-dalmatinske i Virovitičko-podravske županije, delegacija grada Požege predvođena gradonačelnikom Zdravkom Ronkom, delegacija županije predvođena zamjenicima župana Željkom Jakopovićem i Ferdinandom Trohom, delegacija udruga branitelja, delegacije vojske, policije, državne uprave, a vojni kapelan Željko Volarić vodio je molitvu.

Nakon polaganja vijenaca uslijedila je promocija knjige „Zločin za koji još nitko nije odgovarao“, autora Miroslava Gazde, koja je održana u požeškoj Gradskoj vijećnici. Autor je u knjizi opisao događanja koja su se dešavala u drugoj polovini 1991. godine, i stradanja Hrvata od Humljana, do Četekovaca i Voćina, te ih dokumentirao činjenicama, dokumentima i fotografijama. Tada je stradalo 120 žitelja i uništeno ili oštećeno 500 kuća i gospodarskih objekata a da rat još nije ni počeo. Osim autora o knjizi su govorili Stjepan Gojmerac, ratni zapovjednik Policijske postaje u Slatini, predrag Filić, načelnik općine Voćin i Nenad Križić predsjednik HVIDRA-e Virovitičko-podravske županije.

Gradonačelnik Požege Zdravko Ronko kao kum zastave predao je zastavu HVIDRA-e Mariu Novoselcu, predsjedniku ZU HVIDRA županije, nakon svečane posvete.

Na Trgu sv. Trojstva slijedio je svečani postroj uz Gradsku glazbu Trenkovi panduri, postroj MUP-a sa stjegonošom, postroj Hrvatske vojske sa stjegonošom, postroj Hrvatskog časnika sa stjegonošom, postroj Udruge veterana sa stjegonošom, postroj HVIDRA Splitsko-dalmatinske županije sa stjegonošom, postroj HVIDRA Virovitičko-podravske županije sa stjegonošom, postroj HVIDRA Požega sa stjegonošom, postroj HVIDRA Pakrac sa stjegonošom, postroj HVIDRA Lipik sa stjegonošom.

Svečani postroj pozdravio je požeški gradonačelnik Zdravko Ronko zahvalivši se članovima za sve što su učinili za Hrvatsku i Ivan Vukić, potpredsjednik HVIDRA-e RH i Mario Novoselac, županijski predsjednik HVIDRa-e. Uslijedilo je dodjeljivanje zahvalnica i priznanja u Restoranu Krčme Gavran, te kumstvo zastave od strane Joze Gavrana.

NAKON ZAHTJEVA ZA RAZRJEŠENJEM OD MINISTARSTVA ZDRAVLJA  -

PAKRAC - Ravnatelj Opće županijske bolnice Pakrac dr. Ivan Marijanović podnio je neopozivu ostavku na tu dužnost koju je Upravno vijeće prihvatilo. Za vršitelja dužnosti ravnatelja odmah je izabran dr. Nenad Peić, dosadašnji zamjenik ravnatelja.

Upravno vijeće bolnice sastalo se prošlog tjedna kako bi razmotrilo službeni nalog za pokretanje postupka razrješenja ravnatelja nedavno pristigao iz Ministarstva zdravlja no, dr. Marijanović je raspravu preduhitrio svojom ostavkom. - Ne želim dovoditi u opasnost bolnicu koju smo zajedno podigli iz pepela, ne želim ni neprilike radnicima, bolesnicima, gradovima Pakracu i Lipiku kao i bolesnicima iz susjednih gradova koji se ovdje liječe – kazao je dr. Marijanović. Nalog za razrješenje iz Ministarstva zdravlja pristigao je u Pakrac nakon nekoliko provedenih nadzora u bolnici ali je bivši ravnatelj mišljenja kako se sve temelji na planiranim, konstruiranim razlozima i politikanstvu. - Primjedbe i nalazi raznih nadzora formalno pravne su naravi i slobodnog tumačenja propisa bez uvažavanja drugačijeg mišljenja. Biti tri godine zaredom ustanova koja ima višak prihoda nad rashodom oko 5 milijuna kuna i koja kroz cijelo vrijeme izvršava sve ugovorene obveze prema HZZO-u je jedinstven slučaj u 23 županijske bolnice u Hrvatskoj – dodao je dr. Ivan Marijanović. On također ističe kako Ministarstvo ne želi odobriti gotove i ranije dogovorene projekte i ranije odobrenu opremu za bolnicu. Sadašnji čelni ljudi u Ministarstvu, kaže dr. Marijanović, ne žele suradnju što dokazuje podatak da u pet proteklih mjeseci nije uspio s njima uspostaviti ni telefonski kontakt.

Predsjednik Upravnog vijeća pakračke bolnice Krunoslav Kelemen je najavio kako će se natječaj za ravnatelja bolnice raspisati što prije kako bi se ravnatelj bolnice izabrao prije godišnjih odmora.    (vm)

32. POŽEŠKA KULENIJADA - NA OCJENJIVANJU 45 KULENA   -

POŽEGA - U Mesnoj industriji "Papuk" održano je ocjenjivanje "Kulena" na tradicionalnoj 32. požešku Kulenijadi. Na ocjenjivanje je pristiglo 45 uzoraka kulena od 35 kulenara iz pet slavonskih županija. Na završnoj svečanosti „Kulenijade“ koja će se održati 29. ovoga mjeseca, tako će 19 uzoraka dobiti brončane medalje, šesnaest srebrne, dok će se šest  uzoraka okititi zlatom.

Kvalitetom ocijenjenih kulena bio je zadovoljan i predsjednik komisije za ocjenjivanje Marko Krznarić. - Svega su četiri uzorka bili ispod prosjeka, što je zadovoljavajući rezultat i dobar uspjeh jer nismo imali niti jednog uzorka koji bi tehnološki bio neispravan. Čak 16 uzoraka će dobiti srebrnu medalju što je dobar rezultat. Kvaliteta kulena u odnosu na prošlu godinu po našoj je ocjeni nešto viši, ujednačena, nema velikih razlika u kvaliteti -rekao je Krznarić.

- Maksimalan broj bodova, a to je 38 dobio je samo jedan uzorak. Rekao bih da je nekoliko razloga zbog kojih su ove godine domaći kuleni bili ujednačene kvalitete. Prije svega bila je dobra godina i pogodovala je sušenju i fermentaciji ovih proizvoda u pušnicama. Ovom domaćem proizvodu koji se radi u prirodnim uvjetima bez klima i komora za zrenje pogodovalo je vrijeme. Naime proizvođači kulena nisu imali ni problema s crvenom paprikom koja nekada zna dati „gorčinu“ kulenu. Većina je proizvođača znači imala dobru papriku jer nismo imali primjedbi što se tiče mirisa i okusa na tu komponentu.  Još jednom bih skrenuo pozornost svim proizvođačima koji kulen koriste za ovakve i slične prigode da ipak svoja domaćinstva registriraju za tu proizvodnju i ispune minimum uvjeta -rekao je Đuro Majurdžić član ocjenjivačkog povjerenstva navodeći kako ulaganja nisu toliko velika koliko proizvođači od registriranja te proizvodnje mogu imati koristi.

U ime domaćina nazočne je pozdravio i direktor Mesne industrije papuk Andrej Benčić koji je najavio kako će „Papuk“ iduće godine zasigurno sudjelovati sa svim proizvodima na „Kulenijadi“.

Da nije lako biti članom povjerenstva za ocjenjivanje kulena potvrdio je i Damir Benčević navodeći kako je iza njega višegodišnje iskustvo u ocjenjivanju ali i u samoj proizvodnji kulena jer jedno bez drugoga ne ide. - Onome tko voli kulen nije teško ni ocijeniti ga. Prije svega čovjek mora znati kako se i od čega pravi kulen a onda se sve jednostavno „slaže“ tako da samo ocjenjivanje onda nije problem - kaže Benčević.

Da su svi uzorci kulena dobili visoku prolaznu ocjenu, moglo se vidjeti i na javnoj degustaciji upriličenoj za građane Požege u pješačkoj zoni kada su za nekoliko minuta 'svi ocjenjeni' a pladnjevi na stolovima ispražnjeni.

Okupljene je Požežane u ime Turističke zajednice pozdravio Bruno Horvat te požeški gradonačelnik Zdravko Ronko koji su ujedno podsjetili kako je upravo požeška „Kulenijada“ jedna od najstarijih gastro priredbi u Hrvatskoj utemeljena s ciljem promicanja ovog autohtonog domaćeg proizvoda. Uz kulen mnogi su požežani degustirali i sireve mljekare BIZ te vina Kutjeva d.d. Dobrom su ugođaju pridonijeli i folkloraši članovi GKUD-a Požege.

- Cilj Kulenijade je promovirati kulen kao autohtoni slavonski proizvod i legalizaciju njegove proizvodnje te kroz kušaonice napraviti pomake, a kulen uklopiti u ovdašnju turističku ponudu. Požega se u posljednje vrijeme pozicionira kao zanimljiva gastro-meka, jer smo uz Kulenijadu, Fišijadu i Požeški kotlić objedinili ove tradicijske slavonske gastro specijalitete. Posebno raduje broj pristiglih uzoraka kulena i njihovih proizvođača koji dolaze iz pet županija, što nam daje za pravo reći da i nadalje  držimo teritorijalni primat u organizaciji Kulenijade - izjavio je Bruno Horvat direktor ureda TZ.

V.Re. i V. Pr.

LIPIK -  Dok je studirala upravno pravo Lipičanka Zdenka Božić je planirala kako će ostati raditi u Zagrebu ali se na kraju ipak, zbog roditelja, vratila u rodni grad. Odlučila je pokušati od očevog hobija napraviti lipički brand. Naime, desetljećima je otac Simo u slobodno vrijeme na imanju nedaleko grada, uz samu rijeku Pakru, uređivao malu kućicu, uzgajao ovce i prikupljao starine a Zdenka je sve to sada digla na višu razinu.

– Ovdje imamo stado od 180 ovaca i janjića, 450 stabala različitog voća, vinograd i nasad oraha. Sve se to uzgaja na strogo, od stručnjaka kontrolirani, ekološki način jer mislim da tradicionalna poljoprivreda nema budućnosti. Osobno prema starinskim receptima pripremam pekmeze i džemove od jabuka, krušaka, trešanja, višnja i ružinih latica a sve što proizvodimo na imanju ponudit ćemo izletnicima u našem, nedavno službeno registriranom izletištu – rekla je Zdenka Božić.

Zdenki u poslovima pomaže i brat Antonio te otac Simo i majka Slavica, koji su u mirovini, a izletnici koji posjete Božićeve moći će razgledati i etno muzej uređen na imanju. Na njemu bi se redovito trebale održavati i stručne radionice na temu ekološkog ovčarstva. Veći dio dana Zdenka provede na imanju a u slobodno vrijeme je aktivna u novoosnovanom LAG-u koja okuplja poduzetnike Pakraca, Lipika i Novske, te u klasteru u kojemu su još četiri OPG-a. Želja im je bolje se povezati i zajednički predstaviti hrvatskom turističkom tržištu.

– Nedavno smo otac i ja bili ovdje kad me nazvala prijateljica iz Zagreba i pita što radim. Kažem joj da sa šefom pijem kavu, s jedne strane slušam kako teče rijeka a s druge gledam srne koje pasu. Kad to sve vidim i zamislim si zagrebački asfalt i neki skučeni ured, niti ne pomišljam da bi se tamo vratila. Uostalom, nije Zagreb daleko pa, kad se zaželim starih prijatelja, odvezem se začas. Želim širiti imanje, posao još više profesionalizirati i zaposliti ljude koji će mi pomagati – zaključila je Zdenka.      (vm)

PAKRAČKI POLICAJAC I BRANITELJ JASMIN SARAJLIĆ U MIROVINI POSTAO CVJEĆAR  -

PAKRAC - Prije pet godina Pakračanin Jasmin Sarajlić je bio policajac s podužim stažem hrvatskog branitelja i nije ni u snu pomišljao da će se doskora ranom zorom ustajati zbog – cvijeća. No, iako je imao samo 49 godina, pred njim je bila mirovina a kako je supruga još radila a sin i kćer živjeli u Zagrebu, morao je smisliti čime će ispuniti vrijeme dok je sam kod kuće. Savjet susjeda koji su se bavili uzgojem cvijeća tada mu je potpuno promijenio život.

– Bili su stariji i više nisu mogli raditi pa su meni predložili da ja nastavim njihov posao. Pojma nisam imao o cvijeću ali, kako nikada nisam volio besposleno sjediti, onako, iz hobija, sam posadio nešto maćuhica. Zasadio sam potom još neke druge vrste cvijeća iako im tada ni naziv nisam znao. Da se ne bih osramotio pred mušterijama kad dođem na tržnicu na pločice sam ispisao naziv pojedinog cvijeta. Svidjelo se to kupcima i hvalili su moju ideju a ja sam u sebi mislio: Kad bi vi znali zašto sam to napisao – šaljivo se prisjetio Jasmin svojih početaka u uzgoju cvijeća. S vremenom, međutim, uz pomoć susjeda je naučio sve što se o cvijeću treba znati pa sada rado posavjetuje druge. – Lako je cvijet kupiti i posaditi ali, želite li da vam okućnica bude lijepa, cvijeće morate plijeviti, kopati ili kidati uvenule latice, ukratko, njegovati ga sat ili dva svakog dana – dodao je Jasmin.
Proteklih godina Jasmin je nabavio sve potrebno oruđe za rad i na okućnici podigao nekoliko manjih plastenika kako bi se cvijećem mogao baviti preko cijele godine. Uzgaja tridesetak vrsta i sve količine uspije prodati bez problema. Zbog ulaganja u proizvodnju zarade za sada nema. – To mi i nije važno jer, iako nije velika, mirovina je za život dovoljna. Rad oko cvijeća mi je potrebniji da nečim ispunim dan pa kad navečer legnem, nemam problema sa snom. I pušim manje jer to smeta cvijeću. Što je najvažnije, kada sam umoran ili mrzovoljan, odem u plastenik i kad vidim ono cvjetno šarenilo, odmah se raspoložim – rekao je na kraju Jasmin.     (vm)

PODRUČNA ŠKOLA U BUKU DOMAĆIN PROJEKTA ZA MLADE  -

BUK - Hrvatsko žensko društvo iz Pleternice proteklih je godinu dana u područnoj školi u Buku provodilo projekt "Stani, neću se tući, idem pjevati". Projekt je sa 45 tisuća kuna financiralo Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta a što su djeca u sklopu njega naučila, pokazali su mamama i tatama na prigodnoj priredbi. - Cilj projekta je bio prikazati kako je nasilje neprihvatljiv oblik ponašanja među djecom a to smo činili kroz drugi, za njih prihvatljiviji način, kroz pjevanje, plesanje, sviranje i igranje, te edukativne radionice – rekla je Doroteja Valenta, predsjednica društva.

U projektu su sudjelovala djeca različitog uzrasta, od predškolaca pa do onih od 17 godina koja su se redovito okupljala kroz godinu dana i pritom učila svirati i pjevati. Za potrebe projekta kupljena je ploča, pijanino i još neki instrumenti koji će ubuduće koristiti za potrebe škole. - Volim pjevati i naučila sam pjesmicu Leptiriću mali – rekla je četverogodišnja Hana Hodak.

Tanja Barić, Anamarija Mazal, Dora Albreht, Mihaela Vinković i Ivana Ognjenčić već su školarke a tijekom projekt formirale su tamburaški sastav "Kćeri ravnice". - Mislimo da je danas među mladima previše nasilja pa je bolje da se družimo i pjevamo zajedno. Vježba nas Leonardo Matijević, sviramo tamburaške ali i zabavne pjesme. Prvi nastup smo imali nekidan na LIDAS-u – rekla je Ivana.

Projekt Stani, neću se tući, idem pjevati službeno traje godinu dana no, Hrvatsko žensko društvo namjerava ga nastaviti provoditi u selima Resnik, Svilna i Buk iz kojih djeca pohađaju školu u Buku. Naime, dio novca od projekta utrošen je za obnovu jedne kuće u Resniku koja će doskora postati Mali dom kulture. - Tu ćemo nastaviti djelovati na način da nenasilje, prijateljstvo i kultura razgovora postanu stil života naših obitelji – dodala je Valenta.