Svaki dan, svaki drugi dan ili nekoliko puta tjedno kosu pere više od tri četvrtine potrošača, što jasno govori koliko im je održavanje čistoće i zdravlja kose važno, dok oni koji ne peru kosu zauzimaju udio ispod razine statističke pogreške (0,3%)

O frekvenciji korištenja najbolje govori podatak da u populaciji stanovnika Hrvatske od 15 do 64 godine imamo čak 96% korisnika šampona za kosu. Osim toga, u zadnjih 12 mjeseci (rujan 2014. - kolovoz 2015.) ukupno je u hrvatskoj maloprodaji prodano 3,25 milijuna litara šampona za kosu, što je pad od 6,8% na godišnjoj razini, dok je vrijednosna prodaja istodobno smanjena 3,8% na iznos od 162,36 milijuna kuna. Regeneratori za kosu bilježe nešto blaži pad jer je količinski minus iznosio 4,9% te je u promatranom periodu ukupno prodano 616 tisuća litara, dok je financijski rezultat s 43,29 milijuna kuna ostvario pad od 3,2%.

Unatoč blagom padu prodaje, svi navedeni podaci govore o značaju njege kose kao segmenta prodajnog asortimana, a koliko domaći građani brinu o zdravlju svoje kose provjerili smo putem ankete. 

Rezultati su pokazali da se glavnina potrošača za čistoću svoje kose pobrine nekoliko puta tjedno, što je kao svoj odgovor na pitanje koliko često peru kosu ponudilo 44,4% ispitanika. Sa značajno manjim udjelom od 19,8% potom dolaze oni koji kosu peru jednom tjedno, a potpuno jednaki udio - po 16,3% - imaju potrošači koji kosu peru svaki dan te oni koji to rade svaki drugi dan.

Na kraju liste su potrošači koji kosu peru nekoliko puta mjesečno s 2,9% udjela, dok oni koji ne peru kosu zauzimaju udio ispod razine statističke pogreške (0,3%).

Dakako, apsolutna većina od 98,3% ispitanih građana za pranje kose koriste šampone za kosu. Pritom je običan šampon za kosu najpopularnija vrsta. Njega naime koristi 37,6% ispitanih. Potom slijede šampon protiv prhuti (26,8%), šampon s posebnim efektom (21,3%) te šampon i regenerator 2u1 (13%). Da ne koriste šampon za kosu, pak, ističe 1,4% sudionika ankete.

Supermarketi (48,4%) i drogerije (43,9%) vode mrtvu trku za naklonost potrošača kada je u pitanju mjesto gdje kupuju ovu vrstu proizvoda. Ostali formati zauzimaju gotovo zanemarive udjele - ljekarne imaju 2,2%, a specijalizirane trgovine kozmetike 1,8% udjela.

U ovoj kategoriji lojalnost brendu je na izrazito visokoj razini. Tako čak 73,7% korisnika šampona za kosu ističe da za pranje kose koriste gotovo uvijek istu marku šampona. S druge strane, da im marka šampona nije od važnosti navodi preostala četvrtina korisnika, njih 26,3%.

Istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal provedeno je tijekom listopada 2015. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Tekst: Vladimir Protić Foto: ilustrativna fotografija

GRADSKE VIJEĆNICE IZ POŽEŠKOG SDP POJASNILE ZAŠTO NISU PODRŽALE PRORAČUN -

POŽEGA – Zašto na protekloj sjednici Gradskog vijeća nisu podržale proračun, pojasnile su vijećnice požeškog SDP-a na tiskovnoj konferenciji, Marija Užar i Tamara Puač.

- Treba napomenuti da mi kao vijećnici SDP-a podržavamo sve kapitalne investicije koji će poboljšati kvalitetu života građana ali koje imaju uporište u proračunu Grada. Zaduživanje podizanjem kredita u iznosu od 35 mil. kn znači da ćemo u sljedećih 15 godina financirati i kamatno zaduženje u iznosu od 13,5 mil kn, što u konačnici iznosi 50 milijuna kuna. Ono što je izostalo a bilo je bitno za raspraviti su projektne faze i troškovnici svakog pojedinačnog projekta. Osim sličica koje su bile dovoljne samo za vizualnu predodžbu budućeg stanja, nije nam predočena niti jedna financijska projekcija niti jednog projekta po fazama. Smatramo da su nam sve upravo spomenute značajke trebale biti dostavljene zajedno s materijalima i prezentirane na vijeću. Što i na koji način će se potrošiti 12.5 mil. Kn za uređenje Trga Sv. Terezije ili 8.7 mil. Kn za gradski bazen ostalo je nedorečeno. Smatramo da na temelju krnjih informacija nismo imali pravo zadužiti buduće generacije našega Grada – rekla je Marija Užar.

Da li je odraz demokracije i tolerancije prozivanje oporbenih vijećnika za neargumentirane kritike i nepodržavanje proračuna, pitala je Tamara Puač požeškog gradonačelnika Neferovića. – Onog proračuna koji je samo lista želja. Onog proračuna koji je neutemeljen. Onog proračuna koji se prepisuje s nerealiziranim projektima već treću godinu za redom. Podržati proračun temeljen na kreditnim zaduženju, je pravljenje ražnja a zec je još u šumi. Temeljiti proračun na povlačenju sredstava iz europskih fondova je također ptica na grani, nikako u ruci, odnosno, nema novca u proračunu. Jer kandidirati projekt ne znači nužno i dobiti sredstva. A kako stoje omjeri na godišnjoj razini rashoda i prihoda u Uredu za europske integracije dalo bi se pričati. Činjenica je da sredstava osiguranih iz projekata iz EU fondova nema još uvijek “više nego koštica u šipku“ kako je velevažno i slikovito iznio jedan od vijećnika pri osnutku Upravnog odjela za europske integracije. Možda imamo samo šipak – zapita se Puačeva koja navodi da je proračun bespotrebno opterećen i plaćama dva dogradonačelnika, od kojih jednoga ona naziva „prvim manekenom grada“, a plaćaju se i naknade za dva potpredsjednika Gradskog vijeća.

Tekst/foto: Vladimir Protić

OTVORENO PISMO GOSPODINU NINI SMOLČIĆU I ANTI ŠOLIĆU  -

Smatrali smo Vas koliko toliko pristojnim gospodinom, no svojim ste prošlotjednim izjavama dokazali suprotno jer ste demantirali sami sebe. Slažemo se da su pokretači inicijative za igralište na Sajmištu bila djeca koju ste Vi poslali da skupljaju potpise po ulicama Sajmišta. S djecom smo razgovarali i mi, te smo im pojasnili da je gradnja igrališta na Sajmištu već u planu i ne ovisi o ishodu peticije i skupljenim potpisima. Iznosim samo istinu i činjenice koje vide svi građani Sajmišta, a Vi svoju zločestoću  ostavite za sebe i svoj uži politički krug.

Gospodine Smolčiću, dobro znamo da ste Vi otac dvoje djece i da će gospodin gradonačelnik uskoro postati otac, stoga želim Vašoj djeci i budućem djetetu gospodina gradonačelnika svu sreću ovoga svijeta. Međutim, neodgovornim političkim potezom uspjeli ste uništiti tu istu sreću ostaloj djeci na Sajmištu. Rušenju igrališta je svjedočilo desetak djece između 7 i 10 godina, a među njima su bili i naša djeca i unuci,  koji su se kući vratili vidno uznemireni i uplakani. Gospodine Smolčiću, da li smo trebali djecu poslati Vama da im Vi osobno kažete da se igralište ruši zbog remećenja javnog reda i mira i prigovora dvije nezadovoljne obitelji iz Ulice kneza Domagoja? Provedite anketu među građanima te ulice  pa  ćete vidjeti komu smeta igralište. Zašto niste uzrok buke otklonili skidanjem oplate oko igrališta i spuštanjem mreže do umjetne trave? Vjerujem da bi tim rješenjem djeca i građani ulice bili zadovoljni, a igralište bi ostalo u funkciji. Ne spominjite nam inspekciju jer puno toga Vi trebate srušiti, ali niste srušili ništa osim dječjeg igrališta na Sajmištu za koje nije trebala građevinska dozvola, dok za jedina dva poteza kojima ste pokušali pokazati da nešto radite (dva parkirališna prostora) građevinsku dozvolu niste ni imali, iako je zakonom bila propisana.

Gospodine Šoliću, osim Vašeg politikanstva u  grubom izvrtanju činjenica, ne vidimo razloga zbog kojeg nas prozivate, jer mi niti jednom riječju nismo uvrijedili građane Vidovaca i Dervišage. Činjenica je da ste djeci ukrali igralište. Uspješni menadžeri to ne rade, a obzirom da to niste, drukčije se  nije niti očekivalo od Vas.

Izražavamo i žaljenje što niste namjerno ili nenamjerno, napisano pravilno i pročitali,  stoga tumačite na način koji vam se čini ili koji vam odgovora.

Spominjete „laboratorij spletki“ gospodina Ronka, no potpuno je jasno zbog čega gospodina Ronka kontinuirano prozivate. Gospodin Ronko je postavio ljestvicu svoga rada vrlo visoko, a ona je za Vas nedostižna.Za nas je istina i korektnost sastavni dio života pa vas stoga molimo da u svojim izjavama budete korektniji te da se ne služite iskrivljavanjem činjenica i upućivanjem prijetnji – stoji u priopćenju koje potpisuje Gojko Nenadović i Martina Vlašić.

Tekst/foto: Vladimir Protić

OBILJEŽENA 24. GODIŠNJICA OSLOBOĐENJA LIPIKA -

LIPIK - U subotu 5. prosinca obilježen je Dan branitelja Lipika, i prisjećanja na dan kada je prije 24 godine nakon krvavih borbi grad oslobođen od okupatora.

Nakon mimohoda branitelja Lipika ulicama grada, polaganja vijenaca za poginule branitelje kod spomen obilježja u dvorištu osnovne škole u Dobrovcu, polaganja vijenaca kod spomenika poginulim braniteljima na gradskom groblju u Lipiku i molitve te svete mise za sve poginule branitelje tijekom Domovinskog rata u crkvi sv. Franje Asiškog koju je vodio vlč. Jozo Zorić, na Trgu hrvatskih branitelja Lipika svečano su dodijeljena priznanja Udruge branitelja Lipika 1991.

- Hrvatska je prelijepa zemlja zato ćemo je i dalje čuvati i braniti kao one 1991. Želimo nastaviti izgrađivati našu domovinu onakvu kakvu su svi naši branitelji, suborci željeli da bude – pravednija, stabilno uređena, ravnopravna, demokratska i europska država. I nakon svega što smo prošli vjerujemo u mir – ljubav – život u uspješnijoj Lijepo našoj - rekla je predstavnica udruge Mirjana Cahun nakon čega su uručena priznanja učenicama Osnovne škole „Lipik“ Magdaleni Sigurnjak, Gabrieli Klaić i Barbari Horvat za najuspješnije ovogodišnje literarne radove napisane na temu „Lipik i Domovinski rat“. Potom je dodijeljeno je priznanje Specijalnoj bolnici za rehabilitaciju Lipik za poseban doprinos braniteljima i obrani Lipika tijekom rata koju je primio ravnatelj Darko Kelemen. Priznanja su uručili predsjednik Udruge branitelja Lipika 1991. Josip Straga i gradonačelnik Grada Lipika Vinko Kasana.

Okupljenim hrvatskim braniteljima i uzvanicima obratili su se zamjenica ministra branitelja Vesna Nađ, požeško-slavonski župan Alojz Tomašević i gradonačelnik Vinko Kasana, a u ime nagrađenih obratio se ravnatelj Toplica Lipik Darko Kelemen.

- Ovo je nagrada svim radnicima lipičke bolnice od 1991. do danas. Svima koji su branili bolnicu ili radili u njoj, svima koji su dali doprinos kako u obrani bolnice tako u njenoj obnovi i razvoju. Branitelji Lipika i lipička bolnica vezani su neraskidivo od prvih dana rata. Branitelji su branili i obranili bolnicu. Bolnica je bila utočište svima, braniteljima i Lipičanima - rekao je ravnatelj Darko Kelemen i zahvalio se u ime više stotina nagrađenih te dodao - Danas je ona stožerna ustanova našeg grada, na njoj leži prošlost, sadašnjost i budućnost Lipika. Ustrajno i naporno se borimo na tržištu na kojem smo sve više upućeni. Obnavljamo, razvijamo i otvaramo radna mjesta, ali uvijek smo svjesni sredine u kojoj se nalazimo gdje radimo i živimo. Svjesni smo naše društvene obveze i odgovornosti prema toj sredini, ustanovama, građanima i udrugama među kojima svakako posebno mjesto ima Udruga branitelja Lipika 1991.

- Svi oni što su oslobodili Lipik prije 24 godine dali su nam šansu da se danas borimo u jednom drugom ratu. Mi koji smo na tim pozicijama i imamo čast biti prvi među jednakima u Lipiku, isto tako i u Pakracu, vodimo jednu gospodarsku bitku. Bitku za svako radno mjesto. To je ono što je naša zadaća i misija - rekao je gradonačelnik Lipika Vinko Kasana i zahvalio se svim braniteljima koji su sudjelovali u obrani Lipika i obiteljima poginulih branitelja, a posebno obiteljima 127 poginulih branitelja stradalih na pakračko-lipičkom ratištu iz naših mjesta te još više od 300 poginulih branitelja iz drugih krajeva Hrvatske stradalih na ovom području. Gradonačelnik Kasana obećao je braniteljima kako će uz realizaciju Doma hrvatskih veterana u koji je Ministarstvo branitelja RH uložilo više od 20 milijuna kuna, Grad Lipik realizirati projekt Spomen parka Domovinskog rata u Lipiku vrijednog više od 2 milijuna kuna. „Ukoliko ne pronađemo druge izvore financiranje pristupit će izgradnji Spomen parka uz sredstva iz gradskog proračuna, makar nam trebalo više godina da ga završimo - dodao je gradonačelnik Kasana.

- Bitku smo za oslobođenje Hrvatske dobili, a danas ćemo dobiti nove bitke. Uskoro i ti gradonačelniče Lipika, prijatelji iz Pakraca te svi gradonačelnici i načelnici koji žele dobro Hrvatskoj dobit ćete bitku za gospodarstvo. Upravo branitelji samo to traže i ništa više. Branitelji koji su poginuli i mi koji smo živi želimo samo slobodnu, demokratsku i bogatu Hrvatsku - rekao je župan Alojz Tomašević i dodao kako sutrašnji dan sv. Nikole mora ostati u povijesti upisan kao dan kad je oslobođen prvi grad u slobodnoj Republici Hrvatskoj.

Središnji dio dvodnevnog programa obilježavanja Dana branitelja Lipika i 24. obljetnice oslobođenja grada glazbenim nastupom uveličao je Gradski pjevački zbor Lipik, a koračnice tijekom mimohoda branitelja Lipika svirao je Gradski puhački orkestar Lipik.

Vijence za sve poginule hrvatske branitelje kod spomen obilježja poginulim braniteljima Lipika na gradskom groblju položili su izaslanik Ministarstva obrane RH i Oružanih snaga RH pukovnik Ivica Mandić, izaslanica Ministarstva branitelja RH zamjenica ministra Vesna Nađ, poslanstvo Međimurske županije pod vodstvom zamjenika župana Ivice Vidovića, predstavnici Grada Lipika pod vodstvom gradonačelnika Vinka Kasane, predstavnici Grada Pakraca i Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakrac-Lipik pod vodstvom gradonačelnika Pakraca Davora Huške, izaslanstvo Grada Križevaca pod vodstvom zapovjednika 3. bojne 117. brigade pukovnika Zvonka Belje, zapovjednik 54. samostalne bojne Čakovec Vinko Horvat, izaslanstvo jedinice za posebne namjene MUP RH pod vodstvom Tomislava Merčepa te predstavnici Udruge veterana Domovinskog rata iz Donjeg Kneginca.

Dan prije u Multikulturalnom domu u Lipiku otvorena je izložba Drage Kuruca. Drago Kuruc je dragovoljac Domovinskog rata i slikar naivac. Inače Kuruc je došao braniti rodni Lipik s Merčepovcima i spada u grupu od 19 legendi koji su pružili otpor u Lipiku u hotelu i sprječili okruženje Pakraca.

Tekst/foto: Gordan Vukić

HODOČAŠĆE U DOŠAŠĆE -

PAKRAC - Tradicionalni 18. Festival duhovne glazbe "Hodočašće u došašće" održan je 5. prosinca u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pakracu. Nakon svete mise u župnoj crkvi koju je služio vlč. Pavo Filipović iz Suhopolja, a pjevanje na svetoj misi predvodio zbor mladih župe sv. Josipa iz Slatine, održan je Festival duhovne glazbe već tradicionalno u vrijeme adventa. Prisutni u pakračkoj crkvi uistinu su mogli uživati u izvedbama svih sudionika ovog festivala. Sudionici 18. festivala bili su sastav Vita Nova iz Pakraca, Zoran Hornjak iz Vukovara, zbor mladih župe sv. Terezije Avilske iz Suhopolje, Stepinčeva mladež iz Koprivnice te RIM iz Zagreba.

Valja istaknuti kako je u izvedbama ovogodišnjeg festivala izvedena i himna 18. križnog puta mladih pod imenom "Očevim stopama" u izvedbi zbora mladih župe sv. Terezije Avilske iz Suhopolja. 18. križni put mladih će se održati sljedeće godine u ožujku, a upravo je ova izvedba pobijedila u izboru svih duhovnih glazbenih izvedbi koju Pakračani imali čast premijerno čuti.

Generalni pokrovitelj festivala duhovne glazbe je Grad Pakrac.

Tekst/foto: Gordan Vukić

POŽEŠKA PJESNIKINJA LANA DERKAČ NA MEĐUNARODNOM PJESNIČKOM FESTIVALU U ŠVEDSKOJ  -

STOCKHOLM - Požežanka Lana Derkač i Zagrepčanka Dorta Jagić predstavljale su našu zemlju na Međunarodnom pjesničkom festivalu u Stockholmu (Stockholms Internationella Poesifestival) održanom od 24. do 28. studenog. Osim švedskih pokrovitelja festivala, pokrovitelj je bilo i hrvatsko Ministarstvo kulture koje je našim sudionicama osiguralo avionske karte.

Ovaj prestižni skandinavski festival pokrenuo je švedski dobitnik Nobelove nagrade za književnost Tomas Tranströmer 1997. godine, a od tada su na njemu nastupili brojni međunarodno poznati pisci. Direktorica Madeleine Grive, glavna urednica kulturnog časopisa 10TAL, želi na njemu predstaviti ono najvažnije i najinventivnije iz svjetske i švedske književnosti.

Ove godine su na festivalu sudjelovali autori iz Švedske, Danske, Norveške, Sjedinjenih Američkih Država, Jamajke, Ukrajine, Slovenije i Hrvatske. Festival je nastojao povezati književnost s glazbom i plesom pa su osim pjesnika nastupili i drugi umjetnici. 

bio je projiciran prijevod na engleskom jeziku, a švedski glumci su te pjesme interpretirali na švedskom tako da je poezija bila pristupačna svim posjetiteljima festivala.Sav umjetnički program se odvijao u Kraljevskoj akademiji likovnih umjetnosti. Autori su svoju poeziju čitali na materinjim jezicima, 

Lana Derkač je imala predstavljanje u okviru programa Pjesnički kvartet: Mi smo metafore jedni drugima, u kojem je sudjelovao i Boris Novak iz Slovenije, te švedski pjesnici Jonas Gren i Helena Boberg. Njenu je poeziju na švedskom govorio poznati kazališni i filmski glumac Johan Holmberg.

- Kako se festival održavao u večernjim satima, preko dana sam imala vremena za upoznavanje grada. Posebno me oduševio Nobelov muzej u kojem se moglo saznati više o Alfredu Nobelu i njegovoj oporuci, ali i pogledati dokumentarce o dobitnicima ove nagrade iz različitih područja. Ima tu i osobnih predmeta nagrađenika od kojih su neki vezani za dirljive priče, poput papuča koje je Kimu Dae-jungu, dobitniku nagrade za mir, dok je boravio u zatvoru isplela brižna supruga kako mu ne bi bilo hladno. Tu su i škarice Herte Müller koja je izrezivala riječi i fraze iz tiskovina i preslagivala ih kako bi dobila nove kombinacije riječi – istakla je Lana Derkač o boravku u Švedskoj. 

Tekst: Vladimir Protić Foto: Lana Derkač priv. kolekcija

24. MEMORIJALNI KUGLAČKI TURNIR „TOMISLAV PRANJKOVIĆ“  -

POŽEGA - Jedan od najstarijih memorijalnih turnira koji se igraju u našem kraju, ali i šire, svakako je Memorijalni kuglački turnir Tomislav Pranjković, koji se održao po 24. puta. Igra se u spomen i sjećanje na igrača požeškog Kuglačkog kluba „Obrtnik“ Tomislava Pranjkovića koji je na dan 02.12.1991. godine poginuo nadaleko Baze Papuku s još desetoricom branitelja.

Ispred Požeško slavonske županije sve okupljene u Gradskoj kuglani Požega pozdravio je zamjenik župana Ferdinand Troha. – 2. prosinac je datum koji je u našoj Požeštini obilježen jednom tragedijom koja je ostala u srcima i memoriji ovog kraja. Danas smo se na Bazi uz spomen obilježje prisjetili naših poginulih branitelja. Zahvaljujem kuglačima KK Obrtnik što su se na ovaj sportski način prisjetili hrvatskog branitelja i svog sportskog prijatelja. Vjerujem da će ovaj najstariji memorijalni kuglački turnir u Hrvatskoj se nastaviti, njegovati uspomenu na poginulog Tomislava.

Turnir je u prisutnosti obitelji poginulog branitelja i kuglača iz 12 klubova otvorio požeški gradonačelnik Vedran Neferović. - Kuglači i prijatelji poginulog Tomislava, najvažnije je sjećanje i uspomena vas koji ste proveli vrijeme s našim Tomislavom. Mislim da ovakvi turniri izvlače sva najbolja sjećanja, da se ne zaborave. Trebaju se održavati a posebno na sjećanje uz ljude vezane za Domovinski rat i ovu slobodu koju danas imamo. Grad Požega vam je uvijek na raspolaganju i ima još puno prostora da zajedničkim aktivnostima ovakva sportska druženja branitelja postanu jedna normalna razina susreta.

Nakon nekoliko sati borbe najbolji su bili kuglači PPK Kutjevo iz Požegi sa srušenih 383 čunja, drugi su bili kuglači KK Croatia iz Mihaljevaca s 377 čunjeva i treći kuglači KK Obrtnik Požega s 374 čunja. Najboljim ekipama pehare za prva tri mjesta i prijelazni pehar je uručio gradonačelnik Neferović, uz članove obitelji poginulog Tomislava Pranjkovića.

Tekst/foto: Vladimir Protić

DO NEDAVNO LJUBITELJI GLJIVA U POŽEŠTINI JOŠ PRONALAZILI GLJIVE -

POŽEGA - Gljivarsko društvo Požega unatoč lošoj gljivarskoj godini još uvijek nije završilo sezonu branja gljiva. Član Gljivarskog društva Požega Ivo Macaljuk koji je ove godine ponio titulu “Prvi požeški varganj” kojega je pronašao 11. lipnja, iznenadio nas je sa, usudimo se reći, posljednjim gljivarskim ulovom ove sezone, crnim trubačama i vjerojatno posljednjim varganjem ove sezone što je prikupio u Požeškoj gori.

- Nakon ugodne šetnje po šumi pronašao sam vrlo ukusne crne trubice ispod lišća te jedan varganj. Trube se posebno cijene u Francuskoj i Italiji jer su vrlo aromatične, ukusne i pripremaju se na više načina od suhih, dinstanih i u kiselo. Tvrde da su blagi afrodizijak ispričao je Ivo Macaljuk koji svaki svoj slobodan trenutak odlazi u gljive.

Izuzetno toplo vrijeme u prvoj polovici mjeseca studenog a i početkom prosinca pogodovalo je da još uvijek pronalazimo gljive. Prošlih godina na ovaj datum znalo je biti snijega i velikog temperaturnog minusa, a možda i ovaj poremećaj možemo tumačiti klimatskim promjenama, kažu u Gljivarskom društvu Požega.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Gljivarsko društvo Požega

NOVA DONACIJA VATROGASNIH VOZILA IZ TIROLA -

GRABARJE – Po planu donacija koje je Vatrogasnoj zajednici Požeško-slavonske županije odobrila Vlada austrijske pokrajine Tirol, došla su još dva vatrogasna vozila. Nakon nužne dogradnje vozila su stigla u DVD Grabarje i DVD Ivandol.

Željko Petrović, predsjednik Vatrogasne zajednice Požeško-slavonske županije koji je vozila dopratio: - Vlada Tirola ponovno je dala još jednu donaciju sa dva vatrogasna vozila koja su namijenjena za Dobrovoljno vatrogasna društva Grabarje i Ivandol. Iako je prvotna odluka Vlade Tirola bila da će samo središnja društva opskrbljivati s vozilima i opremom uspjeli smo ih nagovoriti i dokazati procjenama i planovima da su vozila osim središnjim društvima potrebna i onima manjima odnosno jačim i značajnijim društvima kao što je ovo ovdje, na rubnom dijelu županije, u raskrižjima prometnih pravaca, DVD Grabarju. Vozila koja smo ovoga puta dobili nisu imala potrebitu opremu. Odlučili smo da napravimo nadogradnju u vozilima kako bi dobili navalna vozila jer oba imaju produžene kabine u kojima se može voziti posada od sedam do osam ljudi. Uz pomoć grada Kutjeva i općine Brestovac, zajedničkim financijskim sredstvima uz potporu Državne uprave za zaštitu i spašavanje i Vatrogasne zajednice požeško-slavonske županije zatvorili smo financijsku konstrukciju i dali smo vozila da se u njih nadogradi potrebna oprema u tvrtku MG Rijeka kao najpovoljnijeg ponuđača. U vozila su nadograđene cisterne s vodom, u jednom 1.600 u drugom 1.300 litara, pumpe visokog pritiska i vitla brze navale, čime smo dobili navalna vozila kojima se može na najbolji mogući način obaviti intervencija. Ta vozila daju mogućnost gašenja požara ili barem da se u prvom dijelu spriječi širenje požara do dolaska središnje postrojbe sa jačom i kvalitetnijom tehnikom. U svako vozilo je uloženo preko 100 tisuća kuna.

Kako Vlada Tirola želi za naše područje zaokružiti opremanjem svih središnjih društava sa kompletnom opremom po procjeni od vatrogasne ugroženosti, očekuju nas još slijedeće donacije. - Po planu je dobivanje vozila iz Tirola, još u ovoj godini, u prosincu, dolazi tehničko vatrogasno vozilo za DVD Kaptol i jedno manje navalno vozilo za DVD Sulkovci. Uz vozilo za DVD Kaptol doći će i tehnički alat za prometne nesreće za DVD Jakšić. Naredne godine navalna vozila trebaju dobiti društva u Kaptolu, Jakšiću i Kutjevu te DVD Čaglin tehničko vozilo. Vlada Tirola želi do kraja 2016 godine zaokružiti plan nabave i doniranja vozila čime će se zaokružiti sve potrebe kod svih društava. Do kraja 2017. godine i manja društva bi trebala dobiti sva potrebna vozila i dio opreme – istakao je predsjednik Petrović.

- Ovo je važan dan za Grabarje i sve vatrogasce. Konačno su dobili vozilo koje već duže vremena priželjkuju ali i zaslužuju svojim neumornim radom i brojnim aktivnostima. Evo stiglo je vozilo u potpunosti opremljeno u kojem je nadograđena oprema za koju je grad Kutjevo iz proračuna izdvojio 35 tisuća kuna, a ostali dio je pokriven iz sredstava Državne uprave za zaštitu i spašavanje i Vatrogasne zajednice požeško-slavonske županije. Želim da za to vozilo bude što manje potrebe za intervencijama a više za vježbama – rekao je kutjevački gradonačelnik Josip Budimir.

Predsjednik DVD-a Grabarje, Vido Branko bio je najzadovoljniji, jer neće više u upotrebi za gašenje požara biti traktorska cisterna, već navalno vozilo za brzi dolazak i još brži napad na požar. - Nakon dugi niz godina ostvarile su nam se želje da smo dobili takvo vozilo u naše selo. Ovdje je aktivno preko 200 članova u vatrogasnom društvu u kojem su uključena djeca od osnovne škole pa sve do starijih generacija. Stvorili smo jednu bazu dobrih članova jer radimo na tome, na protupožarnoj preventivi što je veoma važno. Vozilo koje smo dobili je jako veliki doprinos našem selu. Zahvaljujem se Vladi Tirola, našoj Vatrogasnoj zajednici i Vatrogasnom centru Kutjevo. Ništa ne bi bilo bez pomoći grada Kutjeva. Dobili smo nešto što nam puno znači. Rješavamo se stare vatrogasne cisterne koja će ostati u spomen na sve što je do sada s njom napravljeno. Novo vozilo će biti puno efikasnije u rješavanju svih potreba.

Tekst/foto: Vladimir Protić

SAVJETOVANJE I PODRŠKA ZA ŽRTVE I SVJEDOKE KAZNENIH DJELA -

LIPIK - Udruga za podršku žrtvama i svjedocima i Centar za podršku i razvoj civilnog društva "Delfin" predstavili su u prostorima Toplica Lipik predstavnicima Županijskog suda Slavonski Brod, Općinskog suda Požega, Policijske uprave požeško-slavonske i Policijske postaje Pakrac, Požeško-slavonske županije, Centra za socijalnu skrb Pakrac te Dječjeg doma Lipik projekt „Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za pružanje podrške“ kroz koji su obučili koordinatora, zamjenike koordinatora i 12 volontera koji će pružati usluge savjetovanje i pomoći žrtvama i svjedocima kaznenih djela sa cijelog područja Požeško-slavonske županije. Žrtve i svjedoci kaznenih djela iz naše županije besplatnu pomoć će moći zatražiti preko besplatnog telefona nacionalnog pozivnog centra 116 006 od 1. prosinca.

- Počeci Udruge za podršku žrtvama i svjedocima sežu do 2006. godine kada je skupina pravnika iz Vukovara odlučila promijeniti situaciju na sudu gdje su žrtve i svjedoci prilikom dolaska na sud bili bez informacija o tome što ih čeka prilikom boravka na sudu i kome se mogu obratiti za potrebnu pomoć. Stoga je cilj udruge sveobuhvatna podrška žrtvama i svjedocima, unapređenje postojećeg sustava te poboljšanje pravnog, ekonomskog i društvenog položaja žrtava i svjedoka kaznenih djela - predstavila je Melita Bošnjak udrugu nositelja ovog projekta koji je započeo 1. srpnja ove godine i traje do 31. srpnja 2016. godine, a financiran je sredstvima Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i Kraljevine Norveške.

- Udruga za podršku žrtvama i svjedocima vodeća je udruga u Republici Hrvatskoj koja se bavi zaštitom prava žrtava i svjedoka kaznenih djela i prekršaja. Od tada do danas poboljšan je položaj žrtvama i svjedocima, ali još uvijek su mnoge žrtve i svjedoci uskraćeni za sva prava koja im pripadaju - rekla je Melita Bošnjak zbog čega je udruga odlučila širiti svoju djelatnost na područje cijele Hrvatske kroz nacionalni pozivni centar 116 006. Sjedište nacionalnog pozivnog centra je u Zagrebu, a udruga djeluje i kroz referentne centre sa sjedištima u Vukovaru i Osijeku gdje pruža sveobuhvatnu podršku žrtvama i svjedocima.

- Cilj projekta je širenje podrške u županije gdje ne postoji sveobuhvatna podrška tj. gdje podrška nije dovoljno razvijena. Kako u Požeško-slavonskoj županiji nema sveobuhvatne i adekvatne podrške mi u Centar za podršku i razvoj civilnog društva Delfin Pakrac uvodimo podršku. Pomno smo izabrali i obučili volontere. Obuka je bila dvodnevna, a sastojala se od pravnog, psihološkog i praktičnog dijela - opisala je Melita Bošnjak projekt i dodala kako će volonteri pružati emocionalnu podršku, upućivati na odgovarajuće institucije i organizacije, davat će žrtvama praktične informacije o pravima te će im pomagati pri popunjavanju obrazaca za ostvarivanje novčane naknade.

Volonteri iz Pakraca i Lipika od 1. prosinca pružat će podršku svima osobama koje se nađu u ulozi žrtve i svjedoka kaznenih djela s područja cijele Požeško-slavonske županije, a koje se jave na besplatan broj 116 006 gdje će ih volonteri nacionalnog pozivnog centra uputiti volonterima u Centru Delfin u Pakracu gdje će ih oni saslušati, emocionalno podržati i osnažiti, uputiti prema institucijama i organizacijama koje mogu više pomoći u ostvarivanju njihovih prava te dati praktične opće i pravne informacije. Do sad su od osnivanja nacionalnog pozivnog centra primili oko 4.120 poziva, a s područja naše županije 118 poziva.

Tekst/foto: Gordan Vukić