Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) objavila je sveobuhvatan godišnji pregled klime koji sadrži dubok uvid u stanje naše klime u 2019. kako bi se stvorila prijeko potrebna dugoročna slika o tome kako se ona mijenja

Ključni nalazi: 2019. godina bila je najtoplija u Europi, 11 od 12 najtoplijih godina dogodilo se od 2000. godine, tri razdoblja izuzetno toplog vremena dogodila su se u veljači, lipnju i srpnju, što je dovelo do rekordno visokih temperatura. Dugoročni prikaz pokazuje jasan trend zagrijavanja tijekom posljednja četiri desetljeća, jedan od najvlažnijih studenih donio je količine oborina čak četiri puta više od normalne količine u Zapadnoj Europi, europski Arktik relativno je hladniji nego posljednjih godina, ali ljetni toplinski val uzrokuje rekordno topljenje leda na Grenlandu, staklenički plinovi i dalje rastu

Izvještaj, koje ove godine pruža dodatnu razinu detalja o izvorima i vremenskom rasponu podataka, potvrđuje da je 2019. godina bila najtoplija u Europi. Topli uvjeti i ljetni toplinski valovi doprinijeli su sušama u srednjoj Europi, dok su se obilne kiše javljale u zapadnoj i južnoj Europi krajem godine. Unatoč tome, ukupna količina kiše bila je blizu prosjeka za cijelu godinu na cijelom kontinentu.

Klimatski pokazatelji na globalnoj razini ukazuju da je posljednji petogodišnji prosjek 1,1°C viši od predindustrijske ere, a u cijeloj Europi gotovo 2,0°C viši od druge polovice 19. stoljeća. Cilj Pariškog sporazuma iz 2015. godine, koji je ratificiralo 188 zemalja, je zadržati porast globalne prosječne temperature na znatno ispod 2,0°C više od predindustrijske razine i uložiti zajedničke napore da se povećanje ograniči do 1,5° C.

Zbog toga je godišnje izvješće o Stanju klime u Europi važno mjerilo za donositelje odluka i industrije diljem Europe za planiranje mjera protiv učinaka klimatskih promjena. Neki ključni pokazatelji klime u izvješću pokazuju kako se klima mijenja i na europskoj i na globalnoj razini te daju uvid u njen dugoročni razvoj. Slobodno dostupni, visokokvalitetni podaci nude detaljno znanje koje mogu koristiti sve vrste sektora, uključujući poljoprivredu, zdravstvo, osiguranje, zdravstvo, sigurnost, turizam i planiranje gradova i država.

Podaci iz 2019. godine pokazuju kontinuirani trend zagrijavanja

Stanje klime u Europi 2019. potvrđuje kako temperature u cijeloj Europi i dalje pokazuju jasan trend zagrijavanja. Od 2000. godine dogodilo se jedanaest od 12 najtoplijih godina.  Najtopliju zabilježenu godinu u Europi 2019. prate 2014., 2015. i 2018. Dodatno, sva su godišnja doba bila toplija od prosjeka, a ljeto je bilo četvrto najtoplije od 1979. U nekim dijelovima Europe ljetne su temperature čak 3 do 4 stupnjeve više od uobičajenih. Intenzivni toplinski valovi u lipnju i srpnju doveli su i do rekordnih temperatura u nekim europskim zemljama, uključujući Francusku i Njemačku.

Osim toga, ljetne suše utjecale su na vegetacijski pokrov u mnogim dijelovima kontinenta, iako se u dijelovima zapadne Europe vegetacijski pokrivač vratio u normalu do jeseni, ali su ih krajem godine pogodile obilne kiše.

Na europskom Arktiku temperature su bile ispod maksimuma posljednjih godina. U 2019. godini temperatura zraka u ovoj regiji bila je 0,9°C viša od prosjeka. Unatoč tome što su ljeti temperature bile bliske prosječnim, kratki toplinski val koji je pogodio kontinentalnu Europu krajem srpnja, pomaknuo se prema sjeveru uzrokujući rušenje svih vremenskih rekorda temperature u sjevernoj Skandinaviji i doprinio rekordnom topljenju površinskog leda na Grenlandu.

Povećavaju se koncentracije stakleničkih plinova

U 2019. godini koncentracije ugljičnog dioksida (CO₂) i metana (CH₄) nastavile su se povećavati, kaže izvješće Stanje klime u Europi 2019. godine. Globalni neto tokovi stakleničkih plinova poput ugljičnog dioksida, metana i dušičnog dioksida slijede stalni uzlazni trend, obrazac uspostavljen tijekom posljednjih desetljeća. Znanstvenici kažu da je moguće pronaći koncentracije visoke poput onih 2019. godine jedino vraćajući se unatrag milijunima godina u povijest.

Broj sunčanih sati je najviši od 1980-tih

U 2019. godini zabilježen je najveći broj sunčanih sati iznad prethodne rekordne 2015. godine, uspoređujući podatke od 1983. godine, iako je bilo određenih regionalnih varijacija. Ovo naglašava jasan uzlazni trend sunčanih sati tijekom posljednjih 40 godina na cijelom kontinentu. Ova količina sunčevih sati bila je prisutna tijekom cijele godine, a oblačnost je bila ispod prosjeka tijekom prvih šest mjeseci. Područja s iznadprosječnom količinom sunčevih sati bila su Španjolska, dijelovi Francuske, središnja Europa i veći dio istočne Europe.

Za realizaciju zahtjeva potrebno je prethodno dogovoriti termin dolaska u policijsku upravu, odnosno policijsku postaju

Od danas se na mjestima obavljanja upravnih poslova u policijskim upravama i policijskim postajama mogu se realizirati određeni poslovi prijave i odjave prebivališta i boravišta građana u Republici Hrvatskoj, uz prethodni dogovor oko termina dolaska.

Novi izuzeci od opće obustave obavljanja poslova prijave i odjave prebivališta i boravišta su:

• prijava prebivališta osoba koje su stekle hrvatsko državljanstvo, a prethodno su imale reguliran status stranca odnosno nalaze se na području Republike Hrvatske,  
• prijava prebivališta hrvatskih državljana koji su uselili u Republiku Hrvatsku počevši od 25.2.2020. godine i nadalje,
• prijava prebivališta novorođenčadi,
• prijava prebivališta supružnika koji nakon sklapanja braka živi kod drugog supružnika, ukoliko je brak sklopljen za vrijeme trajanja epidemije,
• produženje boravišta osoba kojima je istekla ili istječe prijava boravišta na godinu dana, a žele boravište produžiti još godinu dana u istom mjestu i adresi,
• produženje boravišta osoba kojima je istekla ili istječe prijava boravišta, a koje ispunjavaju uvjete za prijavu boravišta duže od dvije godine u istom mjestu i adresi (članak 4. stavak 4. Zakona o prebivalištu).

U ostalim slučajevima, ukoliko je zahtjev žuran i nužan za ostvarivanje nekog prava, građani se mogu obratiti upravnim poslovima nadležne policijske uprave odnosno policijske postaje koja će odlučiti o opravdanosti zahtjeva.

Ne zaboravite da za realizaciju svog zahtjeva treba imati ugovoren termin dolaska.

Brojevi telefona za ugovaranje termina i dodatna pitanja:

SJEDIŠTE POLICIJSKE UPRAVE U POŽEGI
Prijave prebivališta i boravišta: 034/254-104

POLICIJSKA POSTAJA PAKRAC
Prijave prebivališta i boravišta: 034/454-621

Stožer Civilne zaštite RH priopćio je danas, 20. travnja, na redovnoj tiskovnoj konferenciji u 14 sati, da u posljednjih 24 sata bilježimo 10 novo oboljelih osoba, što ukupno iznosi do sada 1.881 zaražene osobe korona virusom u Hrvatskoj. Prosjek zaraženih je 50 godina a više od 52 posto su ženskog spola. Ukupno je 47 osoba umrlo od posljedica korona virusa u Hrvatskoj, uglavnom s kroničkim i teškim pridruženim bolestima, te uglavnom starijih osoba. Hrvatska ima jedan od nižih postotaka umrlih osoba sa korona virusom od EU država.

Stožer priopćuje da je ukupno testirano 25.610 osoba. Trenutno je na respiratoru 18 bolesnika, a bilježimo i 771 osoba koje su se oporavile od korona virusa. Ukupno hospitaliziranih je 324 osoba zaraženih korona virusom, a 786 osoba se liječi kod kuće.

Ukupno je nešto više od 13.523 tisuća osoba je u samoizolaciji i još uvijek ima onih koji krše mjere samoizolacije, pa i pokušavaju nabaviti i e-propusnici.

Do 4. svibnja produžene su odluke Stožera CZ o okupljanjima, priredbama, radu prodavaonica i obrtničkih radnji. Teretni promet će se odvija brže na pojedinim graničnim prijelazima.

Do sada je 15 županija podnijelo zahtjeve za ukidanje e-propusnica za kretanje na području njihovih županija.

Prijatelji životinja na 50. obljetnicu Dana planeta Zemlje, 22. travnja 2020. u 18 sati, organiziraju online izlaganje uživo koje će s njihove Facebook-stranice voditi Nikolina Plenar Jeličić, dugogodišnja veganka, aktivistica i volonterka udruge Prijatelji životinja. Govorit će koliko su razarajuće posljedice uzgoja životinja za hranu na zdravlje planeta i ljudi. Naime, kao ljudi nismo dovoljno svjesni činjenice da upravo životinjski proizvodi, odnosno meso, jaja i mlijeko, loše utječu na cjelokupno zdravlje planeta. Čak ni sav promet na svijetu ne djeluje toliko devastirajuće na okoliš kao uzgoj životinja. 
„Svaki dan trebao bi biti Dan planeta Zemlje! Klimatske promjene, globalno zatopljenje, svakodnevno izumiranje tisuća životinjskih i biljnih vrsta, efekt staklenika, kisele kiše, razorni uragani, poplave, pojava novih opasnijih bolesti, kao i sadašnji koronavirus COVID-19, povezani su s našom navikom jedenja mesa i drugih životinjskih proizvoda. Zar zaista dopuštamo da svakodnevno na tisuće djece diljem svijeta umire od gladi kada znamo da žitom kojim to možemo spriječiti tovimo životinje”, pitaju se Prijatelji životinja te naglašavaju kako na sve to značajno možemo utjecati biljnom prehranom.  
„Svakoga dana osoba koja se hrani veganski štedi 4164 litara vode, 20,5 kilograma žita, 30 kvadratnih metara pošumljene zemlje, 9 kilograma ekvivalenta CO2 i spašava život jedne životinje. Obećavajuće je da se čak za 73 posto može smanjiti naš ugljični otisak uklanjanjem mesa, mliječnih proizvoda i jaja iz prehrane”, ističu Prijatelji životinja. Svima preporučuju dokumentarni film „Cowspiracy: The Sustainability Secret” koji ukazuje da je industrijski uzgoj životinja glavni izvor uništavanja okoliša. 
Podsjećaju da su znanstvenici procijenili da danas vrste izumiru 100 do 1000 puta brže nego što je to bilo prije pojave čovjeka, a neki čak procjenjuju da bi do kraja stoljeća mogla izumrijeti polovica biljnih i životinjskih vrsta zbog destruktivnog ljudskog utjecaja na naš planet. Izgledno je da će se ovaj scenarij zaista i ostvariti ako ne promijenimo dosadašnji način života i način na koji se hranimo. Spoznaja o opadanju bioraznolikosti, masovnom zagađenju planeta, porastu i razvoju bolesti uzrokovanih konzumiranjem životinjskih proizvoda postoji već dugo u znanstvenim krugovima, ali je problem što široke mase ne razumiju povezanost prehrambenih navika pojedinaca sa sudbinom planeta.
„Uzgoj životinja radi hrane uzrok je velikim ekološkim problemima na Zemlji. Usporedbe radi, količina emisije stakleničkih plinova koja se stvara proizvodnjom govedine 20 puta je veća od količine emisije istih plinova uzrokovanih proizvodnjom graha”, napominju iz Udruge. Navode da uzgoj životinja, osim što proizvodi velik dio stakleničkih plinova, koristi i veliku količinu vode, energije i drugih prirodnih resursa te uništava golem dio prirodnih staništa i tako predstavlja ozbiljnu prijetnju biološkoj raznolikosti. Ukupan gubitak bioraznolikosti od 30 posto uzrokovan je stočarskom proizvodnjom. 
„Pozitivnim stavom prema veganskom načinu života može se uvelike utjecati na ozdravljenje planeta i ljudi”, kažu Prijatelji životinja. Zaključuju da prelazak na vegansku prehranu ili barem smanjenje konzumacije životinjskih proizvoda itekako mogu spasiti Zemlju, a ujedno učiniti pozitivne promjene na zdravlje ljudi te spasiti nebrojeno mnogo životinja.   
Povodom 50. obljetnice Dana planeta Zemlje i zabrinutosti zbog klimatskih promjena, najutjecajnija i najjednostavnija akcija koju svatko može poduzeti je maknuti namirnice životinjskog podrijetla sa svojih tanjura. Prijatelji životinja pozivaju sve da razmisle o svojim prehrambenim navikama i kako one utječu na cjelokupan život planeta i njegovih stanovnika uključujući čovječanstvo.
Stoga pozivaju sve da obilježe Dan planeta Zemlje odvajanjem vremena za kratko izlaganje Nikoline Plenar Jeličić, upoznavanje s prednostima veganske prehrane i posjet stranici www.veganopolis.net gdje se nalazi i prijavnica za Vege izazov.

Požari na otvorenom prostoru

U petak 17. travnja 2020. oko 15.30 sati u blizini mjesta Sesvete, na neutvrđeni način je došlo do požara na divljem deponiju smeća.

U subotu 18. travnja 2020. oko 20.25 sati u mjestu Dervišaga u blizini Orljavske ulice, na neutvrđeni način je došlo do požara u kojem je izgorjela suha trava i nisko raslinje.

U nedjelju 19. travnja 2020. oko 20.20 sati u Požegi u Frankopanskoj ulici u ograđenom voćnjaku,  64-godišnjak je palio granje i travu te je uslijed vjetra došlo do požara u kojem je izgorjela suha trava. Protiv 64-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara.

 S obzirom da mala vatra može imati velike posljedice, policija apelira na sve građane:

- pridržavajte se zakonskih odredbi,

 - ne palite vatru na nedozvoljenim mjestima,

 - ne ostavljajte upaljenu vatru bez nadzora,

 - ne uništavajte prirodu i okoliš,

 - ukoliko dođe do nekontroliranog širenja vatre odmah obavijestite vatrogasce na broj 193, policiju na broj 192 ili Službu civilne zaštite na broj 112. 

Krađa

U subotu 18. travnja 2020. u poslijepodnevnim satima u Požegi u Osječkoj ulici s gradilišta, nepoznati počinitelj (ili više njih) je otuđio građevinski materijal. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava. 

Ugrožavao promet

U subotu 18 travnja 2020. oko 1.05 sati u Požegi u Osječkoj ulici, policijski službenici su prilikom kontrole prometa zatekli 47-godišnjeg vozača koji je pod utjecajem alkohola od 1,62 promila upravljao osobnim automobilom. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 47-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog.

Prometne nesreće tijekom proteklog vikenda

U subotu 18. travnja 2020. oko 17.30 sati u Požegi u Ulici Vjekoslava Babukića, 29-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola od 1,30 promila upravljao osobnim automobilom marke „Volkswagen“, požeških registarskih oznaka, nije prilagodio brzinu kretanja vozila stanju i karakteristikama ceste te je vozilom prešao  na prometnu traku namijenjenu za kretanje vozila iz suprotnog smjera. Tom prilikom je prednjim dijelom vozila udario u prednji lijevi dio osobnog automobila marke „Ford“, požeških registarskih oznaka, a kojim je upravljao 48-godišnjak. U prometnoj nesreći 48-godišnjak je lakše ozlijeđen, a protiv 29-godišnjaka slijedi prekršajni nalog.

 Tijekom proteklog vikenda dogodio se i jedan bijeg s mjesta prometne nesreće u Pakracu u Ulici Andrije Hebranga. 

Stožer Civilne zaštite RH priopćio je danas, 19. travnja, na redovnoj tiskovnoj konferenciji u 14 sati, da u posljednjih 24 sata bilježimo 39 novo oboljelih osoba, što ukupno iznosi do sada 1.871 zaražene osobe korona virusom u Hrvatskoj. Prosjek zaraženih je 50 godina a više od 52 posto su ženskog spola. Ukupno je 47 osoba umrlo od posljedica korona virusa u Hrvatskoj, uglavnom s kroničkim i teškim pridruženim bolestima, te uglavnom starijih osoba. Hrvatska ima jedan od nižih postotaka umrlih osoba sa korona virusom od EU država.

Stožer priopćuje da je ukupno testirano 24.183 osoba, u proteklom danu 2.539 testiranih. Trenutno je na respiratoru 23 bolesnika, a bilježimo i 709 osoba koje su se oporavile od korona virusa. Ukupno hospitaliziranih je 332 osoba zaraženih korona virusom, a 910 osoba se liječi kod kuće.

Ukupno je nešto više od 15 tisuća osoba je u samoizolaciji i još uvijek ima onih koji krše mjere samoizolacije, pa i pokušavaju nabaviti i e-propusnici.

Do 4. svibnja produžene su odluke Stožera CZ o okupljanjima, priredbama, radu prodavaonica i obrtničkih radnji. Teretni promet će se odvija brže na pojedinim graničnim prijelazima.

Odluka o zabrani napuštanja mjesta prebivališta, ostavljena je Županijskim Stožerima CZ da odluče o mogućnostima kretanja bez e-propusnica na teritoriju njihovih županija, koju će Stožer CZ RH potvrditi.

Uz širok asortiman proizvoda kiosci su u ponudu uveli i dezinfekcijska sredstva pa su u ovim uvjetima pojačanih mjera zaštite od širenja virusa Covid-19 postali mjesta za najbržu i najsigurniju nabavu osnovnih proizvoda za osobnu higijenu

Kiosci zahvaljujući širokoj mreži diljem Hrvatske proširuju domaći opskrbni lanac u uvjetima pojačanih mjera usmjerenih suzbijanju širenja virusa covid-19, a predstavljaju siguran način kupovine, uz minimalan kontakt prodavača i kupca, te svojim asortimanom pokrivaju pojačane potrebe građana za sredstvima za osobnu higijenu i svakodnevnim potrepštinama, ističu u najvećim domaćim maloprodajnim lancima kiosaka, Tisku i iNovinama.

Na kioscima je moguće obaviti kupnju na otvorenom, bez potrebe ulaska u zatvorene prostore, čime se uz pridržavanje propisanog razmaka i ostalih mjera zaštite, rizik zaraze svodi na minimum.

Tisak i iNovine na svih gotovo 1.000 lokacija diljem zemlje imaju visoke zdravstvene standarde na svojim kioscima. Svi djelatnici su opremljeni zaštitnim maskama, rukavicama i dezinfekcijskim sredstvima. Što se tiče prodajnih mjesta koji su zatvorenog oblika, postavljene su zaštitne barijere od pleksiglasa, a dostupna su i dezinfekcijska sredstva za kupce.

Kiosci su se u ovo vrijeme epidemije ponovno pokazali kao mjesta koja su uvijek pri ruci svojim građanima, s obzirom na njihovu široku mrežu. U svojoj bogatoj ponudi nude robu široke potrošnje, pa se tako uz tiskovine, na kiosku mogu kupiti baterije, kava za van, knjige, igračke za najmlađe, pića, sladoled, slatkiši i grickalice. U ovoj izvanrednoj situaciji prodajna mjesta opskrbljena su i dodatnim asortimanom, poput proizvoda za osobnu njegu, papirne konfekcije, proizvoda za njegu zubi, sredstava za brijanje, te proizvoda za njegu beba. Novost u ponudi su sredstva za dezinfekciju ruku i prostora koja će kontinuirano biti dostupna. Tako su kiosci postali mjesta najbrže i najsigurnije nabave osnovnih proizvoda za osobnu higijenu.

Iz Tiska i iNovina podsjećaju da na kioscima građani mogu najbrže primati i slati pakete, brzo i jednostavno plaćati režije te koristiti i mnogobrojne usluge poput igara na sreću Hrvatske lutrije i kupnje bonova za online kupovinu (Paysafecard).

ZAGREB – Hrvatska elektroprivreda u društvima koja imaju radna mjesta u Osijeku, u HEP-Operatoru distribucijskog sustava (Elektroslavoniji, Elektri Virovitica i Elektri Požega), HEP Plinu, HEP Toplinarstvu i HEP-u d.d., planira stipendirati 14 učenika i studenata. Na temelju provedenih natječaja Hrvatska elektroprivreda u Hrvatskoj planira sklopiti ukupno 67 stipendijskih ugovora, i to 36 s učenicima završnih razreda srednjih škola te 31 s redovnim studentima diplomskih studija. Prilog je to stvaranju baze stručnjaka koji će imati priliku zaposlenja i ostanka u Hrvatskoj.

Stipendiranjem učenika i studenata osigurat će stručne kadrovi na radnim mjestima ključnim za funkcioniranje elektroenergetskog sustava i energetske infrastrukture. Ugovori stipendistima osiguravaju financijsku potporu tijekom i zaposlenje u HEP-u nakon završetka obrazovanja, uz obvezu ostanka na radu u društvu koje ih je stipendiralo. Neto iznos stipendije za prvu godinu diplomskog studija iznosi 1.400 kuna, a za drugu godinu 1.600 kuna. Ovisno o postignutim rezultatima u prethodnoj godini studija, stipendistu s prosjekom ocjena od 4,6 do 5,0 na drugoj godini studija isplaćuje se i poseban dodatak od 200 kuna. Neto iznos stipendije za redovne učenike iznosi 1.000 kuna, a učenicima koji su postigli izvrsne rezultate u prethodnoj školskoj godini isplaćivat će se mjesečni dodatak od 200 kuna za prosjek ocjena od 4,6 do 5,0. Rezultati natječaja objavljeni su na internetskim stranicama HEP-a.

„HEP, kao jedan od najvećih poslodavaca u Hrvatskoj, u stalnoj je potrazi za novim kvalitetnim radnicima, posebno mladima koji mogu donijeti nova znanja i inovativnost. I u aktualnim nepovoljnim okolnostima, mi moramo dugoročno razmišljati o zapošljavanjima na pojedinim radnim mjestima. S tim ciljem, uz ostale aktivnosti, i ove ćemo godine dodijeliti stipendije učenicima strukovnih škola i studentima, prvenstveno tehničkih fakulteta. Zadovoljni smo dobrim odzivom na ovogodišnjem natječaju i unaprijed se radujemo dolasku novih mladih kolega na kojima će počivati budućnost Hrvatske elektroprivrede. Projektom stipendiranja ujedno želimo dati doprinos stvaranju baze stručnjaka koji će imati priliku da se zaposle i ostanu u Hrvatskoj i na taj način se uključe u razvoj hrvatskog gospodarstva“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d.

Osim stipendiranjem učenika i studenata, HEP i projektima u partnerstvu s obrazovnim institucijama promovira suradnju gospodarstva s obrazovnim sustavom. Od 1995. godine do danas više od 780 učenika osnovnih i srednjih škola dobilo je HEP-ovu nagradu Imam žicu za pobjednike državnih natjecanja znanja iz matematike, fizike i elektrotehnike.

Kroz takve aktivnosti šaljemo poruku našim budućim radnicima da će ih u Hrvatskoj elektroprivredi dočekati stabilna i snažna organizacija koja i u ovim kriznim trenutcima osigurava nesmetano funkcioniranje ključne državne infrastrukture, ali i zdravo i solidarno radno okruženje hepovih radnika, koji su u nepogodama i kriznim situacijama uvijek spremni pomoći građanima.

 - SDP je jučer organizirao tribinu o obrazovanju i državnoj maturi u ovom vremenu pandemije. Moderator tribine doc. dr. Emil Tafra, predsjednik Savjeta za visoko obrazovanje, znanost i inovacije SDP-a, u razgovoru sa sudionicima ukazao je na moguća rješenja za ove probleme koji izazivaju veliki stres kod učenika i roditelja.
     Ana Sesar, viša stručna savjetnica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, kaže da su spremni za realizaciju mature tokom lipnja, no smatraju da je optimalan termin pisanja mature u kolovozu. - Predložili smo Ministarstvu odgađanje mature zbog sigurnosti učenika, njihovih obitelji, ali i zbog nužnosti zadržavanja kvalitete obrazovanja. Državna matura je dobra mjera, koja predstavlja optimalno ocjenjivanje. Nikako nismo za njeno ukidanje, zato smo predložili pomicanje termina," rekla je Ana Sesar, istaknuvši da Centar ima digitalnu platformu na kojoj se nalaze interaktivni materijali za maturante i nastavnike, koja je objedinila niz aktivnosti o znanju i iskustva tijekom višegodišnjeg vrednovanja s državne mature.
     Prof. dr. sc. Neven Budak, predsjednik Savjeta za predškolsko i školsko obrazovanje SDP-a, mišljenja je da državna matura nije mjerilo kvalitete znanja srednjoškolaca te smatra da ju je potrebno ukinuti. - Učenici strukovnih škola bez pripreme nemaju jednake uvjete kao gimnazijalci. Bilo bi fer otkazati državnu maturu i zamijeniti je prijemnim ispitima u rujnu. U nekim zemljama postoji slobodan upis na fakultete, treba razmisliti o tom modelu," kaže profesor Budak, podsjetivši na prošlogodišnji poražavajući podatak o nikad većem broju slobodnih mjesta na fakultetima. Ističe da ukidanjem državne mature učenici ne bi ništa izgubili, već bi im se samo smanjio stres.
     Eli Pijaca Plavšić, izvršna direktorica Foruma za slobodu odgoja, ističe kako se Ministarstvo ponaša kao da su ovo normalni uvjeti, iako nisu. Odluke je potrebno donijeti odmah, jer kako kaže čak 68 posto učenika strukovnih škola ide na državnu maturu, a ne zna se što s njima, jer nisu prošli pripreme. - I dalje u ovim uvjetima vidimo da nitko s nikim ne surađuje. Nemoguće je voditi ovakve kompleksne procese ako neće biti suradnje. Nije problem samo državne mature, već i djece koja nemaju pristup internetu, kompjuterima, tabletima. Što je s djecom pripadnicima nacionalnih manjina, primjerice onom koja žive u romskim naseljima gdje nema interneta, što je s djecom imigranata koja ne pričaju hrvatski. Mnogi roditelji ne mogu i ne znaju kako pomoći svojoj djeci u ovoj situaciji," upozorila je Eli Pijaca Plavšić, istaknuvši da je nastava na daljinu pokazala koliko sve problema postoji u sustavu obrazovanja.
Uputila je i veliku zahvala svim učiteljima, nastavnicima, profesorima, ravnateljima, koji svojim entuzijazmom u ovim teškim uvjetima svakodnevno pokazuju da im je stalo i ulažu velike napore da bi svoje učenike naučili svemu onome što treba.
     Marko Matijević, glavni urednik portala Srednja.hr, smatra da je državnu maturu nužno provesti, jer povratak na prijemne ispite na fakultetima znači povratak u korupciju. Ističe i kako fakulteti u ovim uvjetima nisu u mogućnosti osigurati pisanje prijemnih ispita. - Čini mi se da bi sustav otišao korak u natrag da se ukine državna matura. Treba što prije donijeti odluku kada će se održati državna matura, učenici moraju biti informirani o svemu, a to već godinama nisu. Možda je vrijeme se da napokon počne i dugoročno razmišljati, primjerice zašto nemamo nacionalne ispite koji bi se održavali tijekom godine, a koji bi smanjili stres učenicima na kraju godine," rekao je Marko Matijević, istaknuvši kako bi nacionalni ispiti zaustavili stvaranje invazije odlikaša, a mišljenja je i da će slobodan upis na fakultete samo povećati broj studenata koji neće završiti fakultete.
Rekao je i da je ovo napokon prilika da se popriča o drugim ozbiljnim problemima u obrazovanju, kao što je licenciranje ravnatelja i profesora. - Javnost očekuje od politike nekakva rješenja. Očekuju se ozbiljne promjene u sektoru obrazovanja, koje već 20 godina svi zazivaju, a nitko nije u stanju riješiti," kazao je Matijević, upozorivši i na prepisivačku kulturu u hrvatskom obrazovanju, što bi mogao biti problem ako državna matura bude online.
     Doc. dr. sc. Ivana Milas Klarić, bivša pravobraniteljica za djecu, smatra da je neizvjesnost ta koja loše utječe na djecu u ovim trenucima. U tim okolnostima sklona je rješenju da upisi na fakultet budu nelimitirani prijemnim ispitima ili državnom maturom. - Bilo bi korisno iskoristiti mogućnost i pitati učenike što misle o sustavu obrazovanja, odraditi jedno sveobuhvatno istraživanja, kako bi se Ministarstvu pomoglo i donijelo neke zaključke o ovom online obrazovanju. Neka se online nastava iskoristi za poboljšanje programa i pomoći djeci. Povećan je broj djece zadnjih godina koji imaju ozbiljne psihijatrijske smetnje zbog različitih stvari poput velikih očekivanja roditelja, velikog pritiska. S druge strane, imamo mnogo djece koja nemaju kompjuter, naprosto nije istina da su svi dobili tablete, pogotovo djeca pripadnici nacionalnih manjina, primjerice romska djeca," rekla je profesorica Milas Klarić.
     Sabina Glasovac, saborska zastupnica SDP-a, kaže da u središtu cijelog obrazovnog sustava uvijek mora biti dijete. Mišljenja je da pripreme za maturu treba produžiti koliko je god to moguće. - Obrazovni sustav nikad nije bio jednadžba s više nepoznanica nego u ovom trenutku. Djeci što više moramo olakšati ovu priču, u ovom trenu ne trebaju im nova pravila i nove turbulencije, što znači da maturu treba provesti, ali ju treba odgoditi. Ministarstvo mora osigurati sigurnost, stabilnost i otkloniti bilo kakvu neizvjesnost. O maturi se trenutno ništa ne zna, a bilo je prostora i vremena da se Ministarstvo koordinira, bez obzira što ne možemo predvidjeti tijek pandemije. Svoj djeci moramo omogućiti pristup fakultetima," kaže Sabina Glasovac.
Navela je da do kraja godine treba rasteretiti kurikulume, izmijeniti zakonske preduvjete da se eventualno pripremi za scenarije da se učenici neće moći vratiti u škole, već će im ocjene morati biti zaključene, da se produže pripreme za maturu te da se matura provede na kraju kolovoza. - Ozbiljna je situacija, školama se ovih dana šalju naputci i da ravnatelji protuzakonito zapošljavaju nastavnike. Molim Ministarstvo da prestanu s lovom u mutnom što se tiče prava radnika i da se ponude konkretna rješenja. Nastavnicima hvala na trudu da bi sustav funkcionirao, pokušajmo ovo godinu privesti kraju vodeći brigu o tome što djeca proživljavaju."