Prikazujem sadržaj po oznakama: pšenica

ZAJEDNICA ŽENA HDZ GRADA POŽEGA U AKCIJI -

POŽEGA – Tradicionalno uz svetu Luciju članice Zajednice žena HDZ-a grada Požega „Katarina Zrinska“ pripreme nekoliko stotina paketića božićne pšenice. U podjeli građanima pomogli su im i članovi Mladeži HDZ-a.

- Zahvaljujem našim „Katarinama“ i našoj mladeži što su danas na blagdan sv. Lucije kako bi našim građanima darivali sjeme „božićne pšenice“. To je dugogodišnja tradicija koju mi u HDZ-u nastavljamo. kako znamo u našem narodu je običaj da se na blagdan sv. Lucije, 12 dana prije Božića sije pšenica. Do Božića ona će lijepo narasti u svoj svojoj ljepoti i bit će na našem blagdanskom stolu uz božićne blagdane. Pšenica nam daje poruku mira i zajedništva i bogate blagoslovom i hranom slijedeće godine. Ovom prilikom svim našim sugrađankama i sugrađanima želim sretne nadolazeće blagdane Božića i puno uspjeha u budućoj godini – rekao je dopredsjednik GO HDZ-a Požega, Mario Pilon.

- Kao i svake godine želimo našim sugrađanima darivati ovu „božićnu pšenicu“ koja se na današnji dan tradicionalno sije u posude u našim domaćinstvima. Uz adventske dane članice „Katarine Zrinske“ sudjelovat će u Božićnom sajmu u Požegi humanitarnom akcijom prikupljanja sredstava za potrebite - istakla je Slavica Kruljac, zamjenica predsjednice zajednice Katarina Zrinska.

NAJAVA DOBROG PRINOSA OD 7 TONA PO HEKTARU, NAŽALOST OVE SVE MANJE TRAŽENE KRUŠARICE -

POŽEGA - Samo nekoliko dana bez kiše i vlaga pšeničnog zrna ispod 14% naveli su Ivana Grbića, vlasnika poljoprivredne tvrtke Grbić d.o.o. da krene sa prvim otkosima ovogodišnje pšenice. On je ove godine posijao samo sjemensku pšenicu, jer je već prošle godine odustao od merkantilne pšenice zbog sve ne isplativijeg uzgoja ove nekada nezamjenjive i tražene krušarice. 

- Krenuo sam u žetvu i skidanje pšenice s oko 40 ha jer sam dobio povoljne rezultate vlage i dobru hektolitarsku vrijednost moje pšenice. Počeli smo sa skidanjem pšenice koja se pokazala najboljom, Kraljica koja ima 13,8% proteina i 31 glutena, te Viktorija koja ima 14,4% proteina i 34 glutena.Cijeli rod se već polako počeo naginjati nakon prošle velike i obilne kiše praćene jakim vjetrom. Želim ju skinuti s polja što prije jer novu takvu oluju neće preživjeti i polijegat će. Mi već niz godina žetvu otimamo i imamo utrku s vremenom, a ja sam svoju počeo. Trebat će mi pet ovakvih lijepih dana da skinem svoj urod pšenice – kaže Ivan Grbić, koji se već nekoliko godina bavi uzgojem i doradom sjemenske pšenice, a od ove godine posijao je samo sjemensku pšenicu visokovrijednih i kvalitetnih sorti. Svoju mehanizaciju i kombajn će nakon toga ponuditi i svojim kooperantima za skidanje ovogodišnjeg uroda.

- Naša tvrtka je posijala kvalitetne, novije sorte kao Kraljica, Viktorija, Mateja Mia, Maja, a nešto sorti imamo u pokusnom uzgoju. Išli smo na kvalitetniji sortiment po iskustvu i najavi da će se pšenice otkupljivati na bazi proteina i glutena. Ovaj naš sortiment nudi upravo takvu pšenicu, a uz pravu agrotehniku, obilatu gnojidbu, tri fungicidna i herbicidna tretiranja, ove pšenice daju odličan rezultat koji će biti u prosjeku oko 7 tona po ha. Prošle godine nismo prodali našim kooperantima svu sjemensku pšenicu, jer potražnje za sjetvom pšenice sve su manje. Sada nam ta dorađena pšenica opterećuje zalihe u ovoj godini. Ove godine dorađenu sjemensku pšenicu pod vlastitim imenom prodavat ćemo samo svojim kooperantima od kojih ćemo i sada otkupiti sve njihove količine pšenice, što je dovoljno za naše potrebe, jer imamo i svoju pekaru, a više otkupljivati nećemo, jer nema potražnje za pšenicom i cijena joj je preniska - tvrdi Grbić, koji ima kapacitete silosa za 3.000 tona pšenice, ali i loše iskustvo kada je urod iz 2015. otkupljivao po 1,05 kn, osušio, skladištio i ovog proljeća prodavao po 0,95 kn jer je cijena na tržištu takva. Tako će i ove godine Grbić d.o.o. ići isključivo na zamjenu sjemenske pšenice u odnosu 1:1,7 i te količine će od kooperanata preuzeti, no današnja cijena ni to neće u potpunosti pokriti i napraviti posao s pšenicom profitabilan. 

Pšenica se sve manje traži, jer tendencija je u smanjenju potrošnje pekarskih proizvoda, a strašno velika i nelojalna konkurencija uvoznika gotovih proizvoda, od pekarskih smrznutih i polu gotovih proizvoda, do tijesta, kolača i dr. - Drago mi je to da su već svi to uvidjeli, jer na to smo mi proizvođači pšenice i pekari već i prije ukazivali, ali bez rezultata. Došao je trend uvoznih lobija i ne koristimo vlastite potencijale i svoje mogućnosti. Čak i neke sorte s kojima smo imali lijepa iskustva u proizvodnji su u potpunosti nestale s tržišta, jer nam se nudi uvoz jeftinih sjemena – kaže Grbić, koji je još prije desetak godina veći dio svojih proizvodnih hektara i preradbenih kapaciteta okrenuo uljaricama, posebno uzgoju buće golice i proizvodnji bučinog ulja u svojoj vlastitoj uljari, te pokrenuo veliku kooperaciju uzgoja buće u Požeštini i širem području Slavonije.

Tekst/foto: Vladimir Protić

OVOG TJEDNA ZAPOČELA ŽETVA I NA POLJIMA SREDIŠNJE POŽEŠTINE -

 POŽEGA – Početkom tjedna počeli su kombajni ulaziti u žitna polja i kositi prve table pod pšenicom, uglavnom u središnjem dijelu Požeštine, gdje pšenice prve dozrijevaju. Na poljima poljoprivredne tvrtke Grbić d.o.o. jučer su krenuli i sa žetvom sjemenske pšenice koja je već po samom izgledu obećavala, a prve prikolice prema vlastitom silosu pokazale su dobar prinos od preko 9 tona po ha. Radi se o domaćim sortama koje su na 60 ha uzgajali kao sjemensku vrstu za novu sjetvu, koju će sijati na svojim površinama i površinama kooperanata. Ove godine u kooperaciji su imali oko 1.000 ha pšenice za koju su kooperantima osigurali sjeme, gnojivo i zaštitna sredstva, te otkup u vlastite silose.

- Sijali su sorte domaćih sjemenara koja inače ima dobra svojstva za pekarsku industriju, no osim što smo ovaj puta ugodno iznenađeni dobrim prinosom od preko 9 tona, pšenica je izuzetne kvalitete, sa 14% proteina i 25,9% glutena. Kako mi posvećujemo veliku pažnju sortimentu, želimo i našim kooperantima odabrati dobar sortiment, koji poslije želimo imati u merkantilnoj robi u silosu. Dajemo visokokvalitetne pšenice koje će nam seljaci slijedeće godine kroz svoj urod i vratiti. Mi smo relativno mali silos i želimo se istaći po što ujednačenijoj kvaliteti. Prošle godine su bile loše kvalitete, a ove godine oni koji su se držali agrotehnike i sijali kvalitetno, certicifirano sjeme, mogu proizvesti dobro sjeme, dobru pšenicu i na kraju dobro brašno – istakla je direktorica Nives Lovrić, koja ističe da će i otkupljivati samo najkvalitetniju pšenicu. Oni koji su sijali s tavana i čija pšenica ne bude zadovoljavala kvalitetu dobit će mogućnost da pšenicu prodaju za stočnu hranu. Bez obzira na hektolitar, njima je kao pekarskoj proizvodnji važno koliki je gluten, koliki su proteini.

 - Nas kasnije veliki proizvođači i mlinska industrija traži isključivo po toj kvaliteti. Veliki silosi koji moraju otkupiti svu pšenicu svakako nemaju tu kvalitetu, stoga naš ulaz pšenice kontrolira Croatia kontrola iz Zagreba. Mi kontroliramo hektolitarsku masu i primjese, a laboratorij nam kontrolira ostale parametre. Od naših velikih i dugogodišnjih kooperanata otkupit ćemo do 2.500 tona pšenice – dodaje Nives Lovrić.

Da bi dobili što bolje podatke posijali su i jednu stranu sortu pšenice s kojom su sada radili komparacije. – Opredijelili smo se na domaći sortiment ali smo ga uspoređivali s jednom uvoznom sortom koja je u Europi deklarirana kao visoko kvalitetna sorta iz jednostavnog razloga da možemo komparirati kvalitetu. Ino sorte su po habitusu daleko više, pa su sklone polijeganju i teže su za proizvodnju, jer su tražile i više od tri tretmana fungicidima, imale su odraza fuzarije na klasu, pa čak i listovi nisu imali takvu zelenu boju koju smo očekivali. Nadam se da ćemo ostati pri domaćem sortimentu, jer i primjer ove godine i iskustva iz proteklih godina pokazuju da te ino pšenice nisu davale konstantnu i ujednačenu kvalitetu. Svi se sjećamo Apaša i sličnih sorti koji bljesne jednu ili dvije godine i onda ga više nema. U narednom dobu mi ćemo pratiti i preporučiti našim kooperantima domaće sorte i tri do četiri tretmana fungicidima u tijeku vegetacije. Uz maksimalnu primjenu agrotehnike i pravovremenu primjenu iste možemo osigurati i u našim uvjetima, što pokazuje i ova godina, dobre rezultate i visoku kvalitetu. Samo s takvim rezultatima možemo preživjeti baveći se pšenicom, kada prinosi budu prelazili 8 i 9 tona, tada ni cijena koja nam je iz godine u godinu upitna, neće više biti bauk koji će stvarati razliku između nas i kupaca, tj. naše i europske cijene – istakao je vlasnik tvrtke Ivan Grbić, dipl. agronom, zadovoljan ovogodišnjim prinosom pšenice domaćih sortimenata.

Tekst/foto: Vladimir Protić

KOORDINACIJA ŽUPANA PET SLAVONSKIH ŽUPANIJA -

POŽEGA – Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević bio je domaćinom koordinacije župana i njihovih zamjenika pet slavonskih županija, na kojoj se raspravilo i donijelo zaključke o nekoliko pitanja. Sastanku su prisustvovali i predstavnici razvojnih agencija Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Virovitičko-podravske i Požeško-slavonske županije.

Zaključak sa sjednice je da se što hitnije održi sastanak s ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom, na kojemu bi zajedno s predstavnicima seljačkih udruga i proizvođačima trebali donijeti odluku o cijeni pšenice. – Zbog vremenskih neprilika i nepogoda koja je zaustavila i žetvu na sedam dana mi smatramo da moramo pomoći našem seljaku. Bilo to kroz cijenu pšenice, bilo to kroz cijenu skladištenja, potpora i pomoć našem seljaku mora biti definirana – rekao je župan Alojz Tomašević.

Cijena pšenice trebala bi biti kao prošle godine, a resorni ministar mora sa svima dogovoriti tu cijenu. Naši OPG-ovi su u teškim situacijama i ako želimo spasiti situaciju moramo otvoreno razgovarati – rekao je vukovarsko-srijemski župan Božo Galić. – Ministar bi trebao donijeti pravilnik o kvaliteti pšenice za otkup, a pravo rješenje mora se tražiti između proizvođača i otkupljivača. Donijeli smo i zakon o skladišnici no on još uvijek nije u punoj primjeni. Svi proizvođači bi trebali imati iste uvjete na tržištu u poslovanju, ne mogu se jedni dogovarati s drugima koliko će platiti, a da ministarstvo podržava takav način dogovaranja otkupljivača, jer ako ne reagira onda podržava njihov dogovor – dodao je zamjenik Osječko-baranjskog župana Željko Kraljičak.

Raspravljalo se i o pitanju sanacija županijskih bolnica u kojoj su se našle sve slavonske opće županijske bolnice. – Stava smo da je ovo čisto političko pitanje iz kojega će samo proizaći još novi dugovi. To nije zapravo sanacija bolnica u cijelosti nego sanacija HZZO – rekao je župan Alojz Tomašević.

Posebno se raspravljalo i o korištenju fondova i sredstava EU po projektima koje rade županijske razvojne agencije. – Naše razvojne agencije nemaju potporu od države. Županije nemaju velike izvorne proračune za to, pa se traži da se osnuje jedan garancijski fond od strane ministarstava koji će odobravati i pomoći agencijama za ostvarivanje projekata – rekao je Alojz Tomašević.

Mi kao županije davali smo svoje prijedloge kako poboljšati uvjete za realizaciju financijskih sredstava iz EU fondova. Prisutna je sporost u organizaciji, slaba suradnja između ministarstava i naših agencija koja mora biti jača i bolja. Tražili smo i da se osnuje subregija pet slavonskih županija koje imaju iste probleme s razvojem gospodarstva. Želimo da se u zakonske okvire definira taj razvoj i da se osigura financijsko učešće za dobivanje projekata – istakao je Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić.

Hrvatska će imati velika sredstva na raspolaganju što je veliki izazov za naše županije i korisnike sredstava. Moramo naći najbolje modele kako bi naši proizvođači što uspješnije koristili sredstva EU. Osječko-baranjska županija do sada je iskoristila preko 120 milijuna eura, imamo dobro iskustvo i sada je upitno da proširimo tu mrežu a ne da sredstva koriste jedne te iste udruge, jedni te isti korisnici, nego da uključimo što veći broj korisnika. No tu je pitanje projektiranja i financijskog učešća u projektima – rekao je zamjenik Osječko-baranjskog župana Željko Kraljičak.