JAKŠIĆ - Općina Jakšić u provođenju pronatalitetne politike desetak i više godina financijski pomaže roditelje novo rođenih beba na svom području. Nakon ublažavanja korona krize ponovno organiziraju susret roditelja i uručenje novčane pomoći za sve novorođene. Za prvo dijete roditelji dobivaju 1.500,00 kn, za 2. dijete 2.000,00 kn, za 3. dijete 3.000,00 kn i za 4. dijete 4.000,00 kn. Roditelje s bebama primili su u Općinskoj vijećnici predsjednik Općinskog vijeća Boško Obradović i načelnik općine Ivica Kovačević, koji je istakao da općina osim ovog direktnog poticanja većeg broja djece rade i sve ostalo da djeca imaju adekvatnu predškolsku skrb kroz dječji vrtić, da imaju u svom mjestu stanovanja i osigurano osnovno školsko obrazovanje kroz područne i matičnu školu u Jakšiću, osigurana dječja igrališta u svim naseljima. Brojnim infrastrukturnim projektima osiguran je i bolji život za roditelje i stvaranje obitelji.

Na prijemu je bilo 14 obitelji s novo rođenim bebama.

Državni hidrometeorološki zavod izdao je za danas, 5. srpnja narančasto upozorenje za osječku, splitsku i dubrovačku regiju te za područje Velebitskog kanala -

Za osječku regiju izdano je narančasto upozorenje radi izraženijih pljuskova s grmljavinom i obilnom oborinama uz moguće lokalne bujične poplave. Vjerojatnost grmljavine veća od 50 %.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu.

Narančasto upozorenje izdano je za toplinski val za splitsku i dubrovačku regiju s maksimalnom temperaturom višom od 32 °C  te za splitsku regiju s maksimalnom temperaturom višom od 34 °C . 

Budite spremni na pojavu zdravstvenog rizika zbog vrućine i visokih temperatura kod osjetljive populacije, ponajprije starijih i male djece. Slušajte i postupajte prema savjetima danima od strane nadležnih službi.

Zbog vjetra, narančasto upozorenje izdano je za Velebitski kanal gdje puše mjestimice pojačana, navečer jaka bura s najjačim udarima vjetra 35-50 čvorova (65-95 km/h).

Očekujte i budite pripravni za olujne brzine vjetra u kombinaciji s lokalno visokim valovima koji su se već ili će se tek generirati. Upravljanje plovilom u tim uvjetima zahtijeva veliko iskustvo te adekvatno opremljena plovila. Preporučljivo je da pomorci bez odgovarajućeg iskustva potraže sigurnu luku prije početka potencijalno opasnog vjetra i valova. Vjerojatno je da mnogi katamarani i trajekti neće ploviti pa ako putujete, pratite informacije o prometu.

Nevjerojatni rezultati stižu iz Parka prirode Papuk. Od početka godine, pa do kraja lipnja Papuk je posjetilo je 49 878 posjetitelja, što je rast od 57%  u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. Značajan doprinos porastu broja posjetitelja je i novootvoreni Geo info centar u Voćinu kojeg je u ovoj godini posjetilo 12 000 posjetitelja. Trend porasta bilježi se u svim sadržajima Parka, a ističemo porast broja noćenja i u Kamp odmorištu Duboka od  175% u odnosu na isto razdoblje rekordne 2019. godine.

Važno je naglasiti da je broj posjetitelja u prvih šest mjeseci tekuće godine gotovo na razini ukupnog broja posjetitelja predpandemijske 2019. godine.

 - Ovi rezultati koji su potvrda dobre vizije razvoja turizma Papuka nisu nas iznenadili, jer od početka godine svjedočimo velikom interesu posjetitelja. Park prirode Papuk iz godine u godinu je najposjećenija slavonska destinacija i puni optimizma u tom ritmu nastavljamo dalje – izjavio je Alen Jurenac, ravnatelj PP Papuk.

Sunčani ljetni dani u kombinaciji s prirodnim ljepotama i sadržajima Papuka prava su prilika da, ako već niste, i Vi postanete dio ove nevjerojatne statistike, pozivaju iz Parka prirode Papuk.

Dvije prometne nesreće tijekom protekla 24 sata -

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodio se bijeg s mjesta prometne nesreće, u ponedjeljak 4. srpnja 2022. oko 10.50 sati između mjesta Mihaljevci i Požega, 62-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom marke „BMW“, požeških registarskih oznaka, prilikom pretjecanja je oštetio prednji lijevi dio osobnog automobila marke „Subaru“, požeških registarskih oznaka, a kojim je upravljao 68-godišnjak. 62-godišnjak je nakon prometne nesreće napustio mjesto događaja i on je naknadno pronađen i protiv njega slijedi prekršajni nalog.

U ponedjeljak 4. srpnja 2022. oko 14.50 sati u Požegi u Ulici Republike Hrvatske, 51-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom marke „Opel“, požeških registarskih oznaka, uslijed neprilagođene brzine udario je prednjim dijelom vozila u zadnji dio osobnog automobila marke „Opel“, požeških registarskih oznaka, kojim je upravljala 28-godišnjakinja koja je zaustavila vozilo u namjeri da propusti osobni automobil i 51-godišnjaku je na mjestu događaja sačinjena potvrda o naplaćenoj novčanoj kazni.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 26 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 0 osoba je hospitalizirano, 26 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 0 osoba, a ukupno je testirano 103.629 osoba.  Na posljednjem testiranju obrađeno je 56 uzoraka, od kojih je 8 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 15. ožujka COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

U prvih 6 mjeseci ove godine zabilježena su ukupno 9.673 požara i 6.890 požara na otvorenom prostoru što je gledajući postotke, povećanje ukupnog broja požara od 34% dok je ukupan broj požara na otvorenom prostoru u odnosu na prošlu godinu povećan za više od 50%. Podaci su to Državnog vatrogasnog operativnog središta 193 koji potvrđuju da je u ovoj godini došlo do povećanja broja požara u gotovo svim kategorijama te da se opožarena površina povećala za više od 240% u odnosu na prošlu godinu.

Nažalost, došlo je i do povećanja broja stradalih pa je tako prošle godine u promatranome razdoblju zabilježeno 15 smrtnih slučajeva dok su ove godine zabilježena čak 22. Također, povećan je i broj ozlijeđenih osoba pa ih je tako prošle godine bilo 62 dok je u ovoj godini 84. Povećani su i zahtjevi za angažiranje zračnih snaga za gotovo 30% kao i zahtjevi za angažiranjem pripadnika Državnih vatrogasnih intervencijskih postrojbi za 200%.

„Prve mjesece ove godine obilježilo je razdoblje bez većih padalina uz dosta vjetra što je svakako pridonijelo povećanju broja požara. Osobito je to vidljivo u proljetnim mjesecima kada se građani, unatoč apelima za ekološko zbrinjavanje, i dalje odlučuju na spaljivanje biljnih ostataka. Često to rade za vjetrovita vremena te mjesto spaljivanja ostavljaju bez nadzora što za posljedicu ima da se požar brzo proširi na okolno raslinje“, kazao je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.

Također je podsjetio još jedanput na odgovorno ponašanje kojim svi možemo doprinijeti  smanjenju broja požara.

„Na svim ovim požarima na otvorenom prostoru angažirani su značajni ljudski i materijalni resursi, a nerijetko su bili ugroženi i objekti kao i ljudski životi. Svjedoci smo sve ekstremnijih klimatoloških pojava, a visoke temperature i manji broj padalina uzrok su velikog i vrlo velikog indeksa opasnosti od šumskih požara koji je proglašen za gotovo cijelu Hrvatsku. Stoga ponavljamo da je važno da građani ne lože vatru na otvorenome, ukoliko koriste roštilje u svojem domaćinstvu da ugase žar, da ne bacaju opuške te da zovu vatrogasce na broj 193 ili Centar 112 ukoliko primijete požar“, zaključno je kazao Tucaković.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 57 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 5.498  -

Među njima je 297 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 7 pacijenata.   -

Preminule su 3 osobe a ukupno do sada imamo 16.082 preminule osobe od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 1.151.523 osobe zaražene novim koronavirusom,  ukupno se oporavile  1.129.943 osobe od toga 892 u posljednja 24 sata. 

U samoizolaciji je trenutno 2.561 osoba. 

Do danas je ukupno testirano 4.949.517 osoba, od toga 539 u posljednja 24 sata.

Zaključno s 3.7.2022. utrošeno je 5.258.768 doza cjepiva, a cijepljeno je 59,55% ukupnog stanovništva, odnosno 70,82% odraslog stanovništva. Na dan 3.7.2022. utrošeno je 6 doza cjepiva, a od toga je 1 osoba cijepljena prvom dozom. 

Zaključno s 3.7.2022. 2.315.571 osoba cijepljena je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.245.252 osobe ( 2.041.941 osoba cijepljena s dvije doze te 203.311 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 68,78% odraslog stanovništva. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti, jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr. 

Rezultati pojačanih mjera -

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđen je ukupno 60 prekršaja, dva prekršaja korištenja mobitela tijekom vožnje, četiri prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, pet prekršaja ne korištenja sigurnosnog pojasa tijekom vožnje, i 30 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja.

Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio u  nedjelju 3. srpnja 2022. oko 12.25 sati u mjestu Ramanovci, gdje je 27-godišnjak ne koristeći zaštitnu kacigu upravljao neregistriranim i neosiguranim motociklom marke „Kawasaki“. Također je utvrđeno da kod sebe nije imao vozačku dozvolu te da nema  upisanu „A“ kategoriju.

27-godišnjaku je izrečena novčana kazna u iznosu od 11.300,00 kuna. 

Od danas 4. do 7. srpnja održat će se plenarno zasjedanje Europskog parlamenta u Strasbourgu na kojem će sudjelovati i zastupnica Sunčana Glavak koja donosi kratki pregled o čemu će se raspravljati:

Parlament spreman dati zeleno svjetlo za ulazak Hrvatske u europodručje

Sutra će se raspravljati, a u utorak glasovati, o pristupanju Hrvatske europodručju od 1. siječnja 2023. U izvješću se navodi da “Hrvatska ispunjava sve kriterije za uvođenje eura što je rezultat ambicioznih, odlučnih, vjerodostojnih i održivih napora Vlade Republike Hrvatske i hrvatskog naroda”. Da bi se država pridružila europodručju, Europski parlament mora dati svoje mišljenje o preporuci Komisije koje se zatim prosljeđuje državama članicama na donošenje konačne odluke. Hrvatska će postati 20. članica europodručja.

Razvoj događaja na zapadnom Balkanu

Zastupnici će u utorak poslijepodne ocijeniti političku situaciju u tri zemlje pristupnice: Bosni i Hercegovini, Kosovu i Srbiji. Šefovi država i vlada Europske unije i zapadnog Balkana sastali su se 23. lipnja, uoči posljednjeg sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu, kako bi razgovarali o napretku integracije u EU i izazovima koji proizlaze iz rata u Ukrajini. O izvješćima će se glasovati u srijedu.

Unaprjeđenje položaja žena u Europi

Zastupnici će sutra pozvati Komisiju da razvije ambicioznu europsku strategiju za borbu protiv siromaštva do 2030., s konkretnim ciljevima i fokusom na okončanje siromaštva žena. Žene se suočavaju s nejednakostima na tržištu rada, u pristupu kvalitetnoj skrbi za djecu i prekarnim radom. Prema Eurostatu, trenutno 64,6 milijuna žena i 57,6 milijuna muškaraca živi u siromaštvu u državama članicama EU-a, što je pogoršano pandemijom COVID-19.

Europski strukturni i investicijski fondovi trebali bi se koristiti za ulaganje u brigu o djeci, skrb za starije osobe i ostale kojima je skrb potrebna. U izvješću o zajedničkom europskom djelovanju u području skrbi, o kojem će se raspravljati i glasovati u utorak, zastupnici pozivaju Komisiju i države članice da učinkovitije financiraju sve vrste usluga skrbi. Između 40 i 50 milijuna ljudi redovito pruža neformalnu skrb, od kojih su većina žene.

Digitalne usluge i mentalno zdravlje u digitalnom svijetu rada

Sutra će se raspravljati o novom Zakonu o digitalnim uslugama (DSA) i Zakonu o digitalnim tržištima (DMA). Velike tehnološke tvrtke morat će biti transparentnije u svom poslovanju i djelovati kako bi spriječile širenje dezinformacija. Zastupnici će u utorak pozvati Komisiju da predloži direktivu o minimalnim standardima i uvjetima za zaštitu mentalnog zdravlja radnika u digitalnom okruženju. Parlament je već u siječnju 2021. zatražio nova pravila EU-a kako bi se osiguralo da radnici dobiju “pravo na isključenje” s posla bez suočavanja s negativnim posljedicama.

Preko EU fondova pomoći građanima da se nose s rastućim troškovima života

U Europskom parlamentu u utorak će se održati rasprava s Komisijom i Vijećem o tome kako najbolje upotrijebiti fondove EU-a u pomoći građanima da se nose s rastućim troškovima života. Rasprava dolazi usred snažne inflacije, rastućih kamatnih stopa i cijena energije, potaknutih oporavkom nakon pandemije COVID-19 i ruskom invazijom na Ukrajinu. Zastupnici će u srijedu razgovarati i o načinima poboljšanja izvoza poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine kako bi se spriječila globalna prehrambena kriza.

Energetske teme

Zastupnici će u četvrtak raspravljati i glasovati o novim zrakoplovnim pravilima ReFuelEU. Kako bi pomoglo EU-u da postigne svoj klimatski neutralan cilj do 2050. godine, zrakoplovstvo bi se trebalo postupno prebaciti na održivo gorivo. U utorak će se raspravljati, a u srijedu glasovati o planu Komisije za uključivanje određenih nuklearnih i plinskih aktivnosti na popis okolišno održivih djelatnosti. Budući da cijene energije rastu, zastupnici će u srijedu raspravljati o ideji oporezivanja neočekivane dobiti koju trenutno ostvaruju energetske tvrtke.

Sastanak Europskog vijeća, Češka preuzela predsjedanje Vijećem EU-a, obraćanje grčkog premijera

U srijedu će se raspravljati o ishodima sastanka Europskoga vijeća na kojem je Ukrajini i Moldovi dodijeljen status kandidata za članstvo u EU-u. Češki premijer Petr Fiala u srijedu će zastupnicima predstaviti program predsjedanja Vijećem Europske unije, čiji je moto “Europa kao zadatak: preispitati, obnoviti, osnažiti”. U okviru rasprava “Ovo je Europa”, zastupnicima će se u utorak u Europskom parlamentu pridružiti grčki premijer Kyriakos Mitsotakis.

Po podatcima Državnog zavoda za statistiku Hrvatska bilježi novo dodatno iseljavanje ali i dalje negativan prirodni prirast stanovnika jer imamo najviše umrlih u proteklih 70 godina.

Tako najnoviji podaci za 2021. godinu govore da je Hrvatsku prošle godine napustilo 40.424 osobe, što je svakako najviše do sada, čak 6.378 osoba više nego 2020. godine, kada se iselilo 34.046 stanovnika. Čak i predpandemijske  2019. godine imali smo iseljavanje od 40.148 osoba.

U Hrvatsku se prošle godine i doselilo 2.500 osoba više nego 2020. godine, te svih proteklih nekoliko godina bilježimo minus u ukupnoj razlici broja iseljenih ni doseljenih. Broj iseljenih se bilježi na osnovi MUP-ove statistike, samo oni koji su se i službeno odjavili tako da je za pretpostaviti da je ovaj broj iseljenih i veći od 40.424 osobe što je za usporedbu po popisu 2021. godine gotovo dva grada Požege koja je u posljednjih 10 godina izgubila gotovo 6.000 stanovnika.

Zabrinjavajuće je što 2021. godinu bilježimo kao godinu s najvećim brojem umrlih do sada  u Hrvatskoj još od 2. Svjetskog rata. Prošle godine u Hrvatskoj imamo 62.712 umrlih osoba, čak 5.700 umrlih više nego 2020. godine kada smo imali 57.023 umrle osobe. Ova crna brojka je svakako i zbog dvogodišnje pandemije korona virusa i preko 16.000 umrlih u dvije godine samo od posljedica Covid 19.

Prošle 2021. godine imali smo 36.508  novo rođenih stanovnika, što je porast za 663 djeteta u odnosu na 2020. godinu kada bilježimo 35.845 novorođene djece.

Da nam je crna demografska slika pokazuje podatak da smo u 2021. godini imali pad broja stanovnika od 26.204 osobe, razlika više umrlih, manje rođenih. Ta crna slika nastavlja se i u prvih pet mjeseci 2022. godine jer bilježimo manje rođenih nego u prvih pet mjeseci 2021. godine.