U Splitu je od 5.8. do 7.8. održana velika državna završnica u stolnom tenisu, gdje su snage odmjerili najbolji stolnotenisači/ce iz cijele Hrvatske u različitim kategorijama. Mladi sportaši su se, uz iznimne poteze, odlično zabavljali, družili i stvarali nova prijateljstva. U kategoriji djevojčica 2010. godište i mlađe, iznimno talentiran Ivan Smiljanić (Požega) osvojio je zlatnu medalju i laskavu titulu državnog prvaka te time osigurao plasman na međunarodnu završnicu Plazma Sportskih igara mladih koja će se održati 16.-20 kolovoza u Splitu.

Plazma Sportske igre mladih najveća su amaterska sportska manifestacija u Europi i u 26 godina postojanja okupile su više od 2.5 milijuna djece i mladih, a kroz druženje i sport promiču zdrave stilove života i opće prihvaćene društvene vrijednosti poput multikulturalizama, tolerancije i uvažavanja različitosti.

Uz propagiranje sporta i sportskog načina života, ove godine pokrenuta je i velika edukativna kampanja ''Zero Waste- Budi dio igre- Čuvajmo naš planet'' kojom se sudionike uči o važnosti recikliranja i očuvanja okoliša.

Već treću godinu za redom u suradnji s UEFA Foundation for Children, Plazma Sportske igre mladih organiziraju nogometne turnire za djevojke i na taj način pomažu u promociji ženskog nogometa.

Plazma Sportske igre mladih ove su godine organizirale više od 250 turnira u 10 Sportskih disciplina (Coca- Cola Cup u nogometu, Tommy turnir u malom nogometu, Kinder turnir u uličnoj košarci, HEP turnir u rukometu, odbojka, Hrvatska pošta Cup u tenisu, stolni tenis, turnir u odbojci na pijesku, šah, graničar i atletika) i 26 jednodnevnih sportsko-edukativnih događanja u sklopu Telemach Dana sporta. Igre su trenutno aktivne u 3 zemlje: Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini u čijim sustavima godišnje sudjeluje više od 200.000 djece i mladih.

Svi rezultati:

               Djevojčice 2010.

1. Klara Končar (Bjelovar)
2. Anđela Živković (Šibenik)
3. Loreta Mandić (Šibenik)
4. Ema Majstorović (Nuštar)

Dječaci 2010.

1. Ivan Smiljanić (Požega)
2. Šime Klarić (Šibenik)
3. Fran Sarač (Čakovec)
4. Mateo Terihaj (Samobor)

Djevojčice 2007.

1. Franka Miškić (Šibenik)
2. Bruna Gučin (Oroslavje)
3. Gracija Kačavenda (Oroslavje)
4. Barbara Vučinić (Vinkovci)

Dječaci 2007.

1. Luka Tepeš (Dugo Selo)
2. Ante Kolak (Vinkovci)
3. Dominik Majstorović (Nuštar)
4. David Kubiček (Nuštar)

Djevojčice 2004.

1. Bruna Borovec (Varaždin)
2. Ana Znika (Samobor)
3. Lorena Perendić (Oroslavje)
4. Tonka Rudnički (Nuštar)

Dječaci 2004.

1. Simon Vincek (Žabnik)
2. Darijo Bistrović (Opatovac)
3. Luka Damjanović (Nuštar)
4. Dorijan Gučin (Donja Stubica)

U nedjelju 7. kolovoza 2022. oko 15 sati u blizini mjesta Lučinci, djelovanjem otvorenog plamena došlo je do požara na otvorenom prostoru gdje su izgorjela stabla šljive, suha trava, nisko raslinje i drveni stup vlasništvo HEP-a.

U posljednja 24 sata zabilježena su 64 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 6.122. -

Među njima je 629 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 23 pacijenta.  

Preminulo je 19 osoba a ukupno do sada imamo 16.420 preminulih osoba od Covids 19. 

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do  danas ukupno je zabilježeno 1.193.362 osoba zaraženih novim  koronavirusom, ukupno se oporavilo  1.170.820 osoba od toga 1.195 u posljednja 24 sata.  

U samoizolaciji su trenutno 3.053 osobe.  

Do danas je ukupno testirano 5.069.880 osoba, od toga  614 u posljednja 24 sata.  

Zaključno s 7.8.2022 utrošeno je 5.265.640 doza cjepiva, a cijepljeno je  59,58% ukupnog stanovništva, odnosno 70,85% odraslog stanovništva.  Na dan 7.8.2022 utrošeno je 1 doza cjepiva, a od toga je  1 osoba cijepljeno prvom dozom.  Zaključno s 7.8.2022 2.316.608 osoba cijepljeno je barem jednom dozom,  a od njih je cijepljenje završeno za 2.246.607 osoba ( 2.042.802 osoba  cijepljeno s dvije doze te 203.805 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen),  što čini 68,82% odraslog stanovništva.  

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti, jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr. 

Rezultati pojačanih mjera u prometu -

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je ukupno 52 prekršaja, od čega ističemo sedam prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola i 25 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja.

Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio u petak 5. kolovoza 2022. oko 17.20 sati u Pakracu u Ulici Aleja Kestenova gdje su policijski službenici prilikom kontrole prometa zaustavili moped kojim je prije stjecanja prava na upravljanje i bez upaljenih svjetala upravljao 42-godišnjak. Također je utvrđeno da moped nije registriran.

Vozaču je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 12.300,00 kuna i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom „AM“ kategorije u trajanju od tri mjeseca.

POUKE PROMETNE TRAGEDIJE -

Zahuktali autobus pun usnulih poljskih hodočasnika na autocesti A1 tempomatom održava brzinu od 90 km/h, čak i na blagoj uzbrdici, vozač, koji odmara noge, bori se s umorom i snom. Iskustvo mu pomaže da i tako kontrolira situaciju, ali za trenutak oči mu se sklope i – bum!

Autor: prometni stručnjak Željko Marušić

foto: e-varaždin.hr

Kad vozač zaspi, autobus nesmanjenom brzinom, bez oduzimanja snage motora (!) i kočenja, nekontrolirano skreće s putanje, izlijeće s voznog traka, probija zaštitnu ogradu pa se zabija u tvrdi objekt, drugo vozilo, prevrće, ili naleti na vozilo ispred, najčešće posljednje u koloni koja se stvorila zbog gužve.

Rizik povećava korištenje mobitela, pogotovo što mnogi vozači tegljača tijekom vožnje na tempomatu surfaju po internetu, koriste društvene mreže, odgovaraju na poruke… Kako to spriječiti? Povećanim kontrolama, no u trenutnoj je situaciji to praktički nemoguća misija, jer je policije na autocestama premalo da bi mogla učinkovitije kontrolirati ove probleme.

Prema to nije jamstvo da je vozač odmoran, treba pojačati kontrole tahografa na granicama i intenzivirati kontrole na autocesti. Učinkovitije kontrole korištenja mobitela u vožnji, vozača svih vozila, moguće su jedino premrežavanje autocesta radarskim uređajima za mjerenje brzine, s visokorazlučivim kamerama, koje mogu kontrolirati i vezivanje u vožnji.

Zbog toga je to prometni prioritet od nacionalnog interesa. Tada bi se i rasteretili presretači, koji bi umjesto neučinkovitog lovljenja prebrzih vozača, primarno kontrolirali upravo ovakve devijacije. Ali ono što možemo već danas je:

Zabraniti vožnju autobusa i tegljača korištenjem tempomata, od ponoći do 6 sati, uz kaznu od 1000 eura za vozača i 10.000 eura za poslodavca.

Policija to učinkovito može kontrolirati rutinskim kontrolama autobusa u sitnim satima i pregledom tahografa. Mnogima to neće odgovarati, pogotovo vozačima koji uredno ispunjavaju odredbe o odmorima i vremenima vožnje tijekom tjedna, ali bez toga možemo samo očekivati sljedeću sličnu ili goru prometnu tragediju.

Policija to može utvrditi pregledom tahografa, jer se u vožnji bez tempomata stalno bilježe manja ili veća kolebanja brzine, po potrebi i priključenjem policijskog kontrolnog uređaja na OBD priključak. Razmjerno jednostavno mogla bi se opremiti i obučiti za takve postupke.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 120 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 3 osobe su hospitalizirane, 117 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 0 osoba, a ukupno je testirano 104683 osoba.  Na posljednjem testiranju (posljednja 24 sata) obrađeno je 32 uzorka, od kojih je 41 pozitivnih (broj pozitivnih osoba prikazan je od 4., 5., 6. i 7. kolovoza).

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 15. ožujka COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

Istraživanje: EU turisti o hrvatskoj turističkoj sezoni koja bilježi rekorde -

Hrvatska je država izuzetne ljepote, različitosti, očuvanih prirodnih resursa i prije svega iznimnih povijesnih znamenitosti. No, Hrvatska je država čiji stanovnici očito o tome (pre)malo vode računa, koji nisu toga izrazito svjesni, koji su čak i ravnodušni prema svoj ljepoti države u kojoj žive. To pokazuje i smeće koje je posvuda, uništava se infrastruktura, betonizacija i apartmanizacija je opće prisutna, posebno na Jadranu, podmeću se požari, te time uništava dragocjena vegetacija, što kvari opći dojam svima koji dolaze u Hrvatsku. Hrvatska je „zaostala“ u mnogim pogledima za brojnim državama Europske Unije, ali to je sada i njezina najveća prednost, jer nije sve komercijalizirano, te u službi industrije i krupnog kapitala – ukratko su rezultati istraživanja kojega je od 01. svibnja do 01. kolovoza ove godine provela futurologinja Sanela Dropulić, idejna začetnica i direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr, specijalizirana za futurologiju poduzetništva i sociološke odnose.

Istraživanje je obuhvatilo 109 državljanki i državljana Europske Unije od 21 do 67 godina starosti, a koji dolaze radi posla, obiteljskih potreba ili godišnjeg odmora u Hrvatsku. Cilj ovog istraživanja bilo je u prvom redu ispitati kako Hrvatsku, kao 27 članicu velike EU obitelji doživljavaju državljani ostalih članica koji nas posjećuju, u ovoj za nas, rekordnoj turističkoj sezoni nakon korone.

Istraživanje je obavljeno u tri mjeseca u 25 mjesta Lijepe naše - Pula, Brijuni, Rovinj, Rijeka, Senj, Vodice, Krasno, Zavižanj, Paklenica, Zadar, Plitvička jezera, Kumrovec, Zagreb, Orebić, Hvar, Božava, Lošinj, Vrbnik, Baška, Split, Ogulin, Čakovec, Varaždinske Toplice, Zaprešić i Gospić.

Rezultati istraživanja koje je provela Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr, pokazali su ne samo što EU državljani koji dolaze ove sezone u Hrvatsku - vole kod nas, nego i što ne vole, a kako bi unaprijedili i popravili sve ono što možemo.

Rezultate istraživanja Sanela Dropulić će iskoristiti i u svojoj najnovijoj (četvrtoj po redu) knjizi posvećenoj poduzetništvu pod nazivom „Biti normalan u nenormalno doba – Poduzetništvo u izazovnim vremenima!“, a koja će biti svečano promovirana 19. 11. 2022 na Svjetski dan poduzetnica u Zagrebu.

Ispitanici su se izjasnili i da vole srdačnost i osjećaj za gostoprimstvo hrvatskih građana, ali da ne vole gramzivost kojega pojedini ispoljavaju, posebice na turističkim štandovima, u restoranima, ali i kod iznajmljivanja smještaja. U istraživanju su poručili i da znaju kada ih „gule“ na cijenama, te da nisu „glupi“ u procjeni je li to povoljno za njih ili nije.

U Hrvatsku su došli jer je ove godine apsolutni hit i prije svega auto-destinacija, te izrazito sigurna država. Došli su i jer je jeftino i to značajnije nego u ostalim mediteranskim državama, poput Italije, Grčke ili Španjolske. Ali vjeruju da tome neće biti tako iduće godine.

U povratak na hrvatsko more 2023. godine ne vjeruje čak 63 posto ispitanika – državljana Europske Unije. Razloge vide uglavnom u ekonomskoj krizi, neizvjesnosti političkih odnosa u Europskoj Uniji spram Rusije, potencijalnom izbijanju novih zaraza, te općem siromaštvu koje bi moglo zavladati Europskom Unijom već na jesen ove godine. Sada su na ljetovanju uglavnom jer troše zalihe tj. ušteđevinu i jednostavno žele malo uživati nakon korone – pojasnila je autorica ovog istraživanja Sanela Dropulić.

Među ispitanicima su bili i belgijski državljani Nele van Hemel (47) i Dirk Vranken (61), koji su ovog ljeta prvi puta u Hrvatskoj, a svoj su godišnji odmor „razbili“ na nekoliko hrvatskih lokacija i kratko zadržavanje na njima – uspjeli su obići more, Velebit, Plitvička jezera... Način na koji su ljetovali - zajednički je za čak 58 posto ispitanika.

Većina ispitanika ove je sezone odlučila iskoristiti mogućnost vožnje ugodnim cestama kroz Hrvatsku i obići što je više mjesta u našoj državi. Zadržavaju se kratko po pojedinoj destinaciji, najviše do tri dana i idu dalje. More im je zanimljivo, ali sve više i unutrašnjost Hrvatske. Raduje ih što smo doista sigurna destinacija u kojoj nema izraženog kriminala, da je sigurno čak i ostaviti otključan automobil, ali se zato boje voziti našim prometnicama, jer ističu, osim gustog prometa, građani Hrvatske ne znaju baš dobro voziti i ne poštuju prometna pravila – istaknula je futurologinja Sanela Dropulić.

Dominik Jurina (46), državljanin Slovenije, poput procijenjenih 80 tisuća njegovih sunarodnjaka ima nekretninu u Hrvatskoj. I u svojoj kući ljetuje već 20 godina, pa je Hrvatsku dobro upoznao. Voli njezinu prirodu, povijesnu baštinu, more, šume i planine, ali ne voli činjenicu da se o tome premalo vodi računa – kako o kvalitetnoj ponudi, tako i zaštiti. I on je sudjelovao u ovom istraživanju.

Hrvatska ima izrazito divnu prirodu, ali punu smeća. Šteta jer to je veliko blago koje treba čuvati, a ne uništavati. Građani Hrvatske su osobe koje puno obećavaju, a malo toga ispunjavaju. Hrvatska administracija je jako spora, neučinkovita i komplicirana kad nešto trebaš od nje, ali kad tebe treba administracija hrvatske države – onda su brzi i ekspeditivni. Radujem se druženjima s hrvatskim građanima jer su gostoljubivi, ali su neki od njih jako nestrpljivi – ocijenio je ovaj gost iz Slovenije u istraživanju.

Najviše znanja o Hrvatskoj, te afiniteta prema nama iskazali su gosti iz Njemačke, Slovenije i Češke, koji su ujedno i među najbrojnijima, a najmanje znanja o Hrvatskoj pokazali su u istraživanju Francuzi, Šveđani i Estonci koji su se zatekli u posjetu Hrvatskoj.

No i jedni i drugi poručuju kako je doista ovog ljeta Hrvatska top turistička destinacija, te ne vjeruju da će se sve to ponoviti i iduće godine. Prazne plaže koje su ovogodišnja turistička zbilja u Crnog Gori, mogle bi se nama dogoditi vrlo brzo. Jer uz opće globalne (ne)prilike, puno toga nije razrađeno u hrvatskom turističkom proizvodu. Obilje toga treba unaprijediti na temeljima činjenica hrvatske iznimne prirodne ljepote, gostoljubivosti ljudi i destinacijske privlačnosti za EU građane, da bi i iduće godine ponovili brojke iz ovogodišnje sezone – zaključila je na ovu temu futurologinja poduzetništva Sanela Dropulić, direktorica Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr. Ističe i kako nam dolaze izazovna vremena u kojima će se svakako morati kvalitetno reorganizirati poslovanje, ponuda i turistički proizvod, a prije svega naš stav prema discipliniranom i kvalitetnom radu, kako bi zadržali barem donekle ovakvu posjećenost koju sada imamo.

U posljednja 24 sata zabilježena su 743 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 7.272 -

Među njima je 628 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 28 pacijenata. 

Preminulo je 12 osoba a ukupno do saada imamo 16.401 preminulu osopbu od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 1.193.298 osoba zaraženih novim koronavirusom, ukupno se oporavilo  1.169.625 osoba od toga 1.464 u posljednja 24 sata. 

U samoizolaciji su trenutno 3.933 osobe. 

Do danas je ukupno testirano 5.069.266 osoba, od toga 2.461 u posljednja 24 sata. 

Zaključno s 6.8.2022 utrošeno je 5.265.639 doza cjepiva, a cijepljeno je 59,58% ukupnog stanovništva, odnosno 70,85% odraslog stanovništva. Na dan 6.8.2022 utrošeno je 13 doza cjepiva, a od toga je jedna osoba cijepljena prvom dozom. Zaključno s 6.8.2022 2.316.607 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.246.606 osoba (2.042.802 osoba cijepljeno s dvije doze te 203.804 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 68,82% odraslog stanovništva. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti, jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr. 

Državni hidrometeorološki zavod izdao je za danas i za 8. kolovoza crveno upozorenje za Velebitski kanal i narančasto upozorenje za splitsku, dubrovačku, kninsku regiju, Kvarner i Kvarnerić

Izvor: DHMZ

Za Velebitski kanal izdano je crveno upozorenje zbog mjestimice jake i vrlo jake bure. Mogući su najjači udari vjetra od 65 do 120 km/h.

Vrijeme je vrlo opasno i podrazumijeva visoku razinu opasnosti za zdravlje, pa i za život opasne situacije, posebice pomorcima. Također, prisutan je i značajan rizik od štete za obalnu infrastrukturu. Budite svjesni opasnosti i obratite pozornost i pratite najnovija vremenska izvješća. Savjetujemo javnost da izbjegavaju putovanja i boravak blizu ugroženih obalnih područja. Vrlo je vjerojatno da trajekti neće ploviti pa ako putujete, pratite informacije o prometu.

Za splitsku i dubrovačku regiju izdano je narančasto upozorenje zbog mjestimice olujnih udara bure od 65 do 90 km/h te toplinski val s maksimalnom temperaturom do 34 °C.

Budite na oprezu zbog krhotina koje lete nošene jakim vjetrom. Mogući su lokalizirani prekidi u aktivnostima na otvorenom. Budite spremni na pojavu zdravstvenog rizika zbog vrućine i visokih temperatura kod osjetljive populacije, ponajprije starijih i male djece. Slušajte i postupajte prema savjetima danima od strane nadležnih službi.

Za kninsku regiju izdano je narančasto upozorenje zbog toplinskog vala s maksimalnom temperaturom do 34 °C.

Budite spremni na pojavu zdravstvenog rizika zbog vrućine i visokih temperatura kod osjetljive populacije, ponajprije starijih i male djece. Slušajte i postupajte prema savjetima danima od strane nadležnih službi.

Za Kvarner i Kvarnerić izdano je narančasto upozorenje zbog mjestimice jake, ujutro i vrlo jake burevs najjačim udarima vjetra od 65 do 95 km/h.

Očekujte i budite pripravni za olujne brzine vjetra u kombinaciji s lokalno visokim valovima koji su se već ili će se tek generirati. Upravljanje plovilom u tim uvjetima zahtijeva veliko iskustvo te adekvatno opremljena plovila. Preporučljivo je da pomorci bez odgovarajućeg iskustva potraže sigurnu luku prije početka potencijalno opasnog vjetra i valova. Vjerojatno je da mnogi katamarani i trajekti neće ploviti pa ako putujete, pratite informacije o prometu.

POŽEGA - Jedna od ikona požeškog festivala i tamburaške glazbe je Krunoslav Kićo Slabinac. Veliki glazbenik napustio nas je 2020. godine, a kao što se Dalmacija prisjeća svoga sina Olivera Dragojevića, tako će se i Požega ove godine odužiti Kići Slabincu za njegov veliki glazbeni doprinos.

Kićo je bio svestran, pa se osim tamburaškom glazbom kroz svoju više od pola stoljeća dugu karijeru iznimno uspješno pronašao i u rock & rollu, šlagerima i drugim popularnim žanrovima.

Njemu u čast ove godine na festivalu Zlatne žice Slavonije u subotu 3. rujna od 20 sati na Trgu Svetog Trojstva u Požegi bit će izvedene njegove uspješnice svih žanrova koje će, u novim aranžmanima, izvoditi bend pod ravnanjem Alena Kovačevića te gudački orkestar proširen s puhačima i tamburašima pod vodstvom dirigenta maestra Alana Bjelinskog.

Pjevačke dionice izvest će izvrsni solisti Ivana Kindl, Jacques Houdek, Ivo Gamulin Gianni, Igor Delač, Bruna Oberan Bošković i Bruno Čolak, a u koncert je uključen kod ovakvih projekata neizostavni Ante Gelo, te nekadašnji Kićin gitarist Drago Laban.

Pjesme koje će biti izvedene na Restrospektivi su:

Zbog jedne divne crne žene (Jacques)
Plavuša (Jacques)
Otiš’o je s mirisima jutra (Jacques)
Slavonijo, ja sam tvoje dijete (Jacques)
Poljubi me za sretan put (Jacques/Ivana Kindl)
Tri slatke riječi (Ivana Kindl)
Ako zora ne svane (Ivana Kindl)
Na kraj sela čađava mehana (Ivana Kindl)
Anuška (Igor Delač)
Rock around the clock/ Rip it up (Igor Delač)
Bećarska noć (Igor Delač)
U dugim noćima (Ivo Gamulin Gianni)
Bila si djevojčica (Ivo Gamulin Gianni)
Serenada (Ivo Gamulin Gianni/ Bruna Oberan Bošković)
Dan koji se pamti (Bruna Oberan Bošković)
Inati se, Slavonijo (Bruna Oberan Bošković)
Vjenčanja neće biti (Bruno Čolak)
Nije moja duša prazna (Bruno Čolak)

Retrospektivu će snimati Hrvatska televizija, i prema najavi, emitirati u večernjem terminu narednog vikenda.