Prikazujem sadržaj po oznakama: Članovi HPD

POŽEGA - Već po tradiciji krajem listopada organiziraju se 10. Etno susreti Požeštine, Čvarkijada i bogati Šokački vašar u Vetovu kojeg organiziraju udruga Požeški čuvari Baštine i tjednik Kronika požeško-slavonska. Kao i prijašnjih godina brojni posjetitelji njih nekoliko tisuća pohodilo je ovaj turistički događaj kojim se vraćaju na trpezu, stara jela i stare običaje na jedan dan.

U sklopu Etno susreta Požeštine organizirano je  zanimljivo natjecanja u pripremi autohtonih slavonskih čvaraka, Sportski susreti Olimpijada starih sportova s 8 kategorija starih, već zaboravljenih sportova. Kao i protekle godine u natjecanju pripremanja čvaraka sudjelovale su dvije ekipe HPD "Sokolovac" Požega koje su pripremale ovu slavonsku deliciju nadaleko poznatu. Da su i ove godine napravili dobre čvarke potvrđuje činjenica da se na planinarskom štandu okupilo gotovo 50 članova Društva i njihovih gostiju. Ekipa HPD "Sokolovac" Požega sekcija "Kapavac" Zakorenje u konkurenciji od 25 ekipa osvojila je prvo mjesto. Članovi sekcije predvođeni Slavkom Lončarevićem još jednom su pokazali  da pripremaju najbolje čvarke.

Jedan dio članova je iskoristio ovaj prekrasan sunčani  i  topao  dan za izlet na biser slavonskog gorja Park šumu Jankovac. Tijekom pothvata planinari su uživali u bojama jeseni i prekrasnoj šumi koja u ovo doba godine jednostavno zove na uživanje. Planinarska ekipa je obišla sve prirodne znamenitosti na Papuku te nakon toga uputila se u Vetovo na druženje uz slavonsku kapljici i dobar zalogaj s ostatkom ekipe koja je sudjelovala u natjecanju. Još jednom se pokazalo da planinari osim što vole osvajati vrhove vole se družiti i dobro zabavljati što potkrepljuje činjenica velikoj broja članova koji je došao na manifestaciju. HPD "Sokolovac" Požega poziva sve ljude dobre volje da im se pridruže u druženju, zabavi i hodanju. Vodič izleta je bio Dragan Davidović.

POŽEGA / VELIKA  - U spomen na osnivača prvog planinarskog društva u Požegi HPD Sokolovac tradicionalno organizira izlet Tragom putopisa Julija Kempfa. Ovi izleti se održavaju u dijelovima naše županije o kojima je Kempf pisao.

Članovi Sokolovca iskoristili su lijepo vrijeme i uživali u čarima Papuka koji je prema mnogima najljepši u jesen. Kod Veličkog grada planinarka Dragica je pročitala nekoliko rečenica o liku i djelu Julija Kempfa.
Planinari su na stazi proveli oko četiri sata, a već tradicionalno nakon izleta su otišli na planinarsko piće osvježenja u jedan od veličkih lokala. Vodič ovoga izleta bio je iskusni planinar Predrag Livak.

SIBINJ - Proteklog vikenda članovi HPD "Sokolovac" pohodili su 72. Dane slavonskih planinara koji su se održali na jezeru Petnji nedaleko Sibinja u Brodsko-posavskoj županiji. Vesela planinarska družina nakon okupljanja krenula je put svoga odredišta gdje su ih dočekali ljubazni  domaćini i organizatori ovoga susreta Planinarsko društvo Dilj gora.

Domaćin je prije polaska na staze za nekoliko stotina planinara pripremio planinarski doručak te i okrjepu. Ispred organizatora sve nazočne pozdravili su predsjednik društva Siniša Damjančić, predsjednik udruge 'Slavonski planinari' Otmar Tosenberger, član IO Hrvatskog planinarskog saveza Mario Ripli, Josip Pavić, načelnik Općine Sibinj i autorica dnevnika '100 Dilj 100 Diljem' Vlasta Novosel.

Nakon zajedničkom fotografiranja planinari su krenuli put staza koje su bili u ponudi. Jedna staza je vodila lokacijama, Jezero Petnja - Gradina - crkva sv. Petra - Bukovac - kanjon Pljuskara - pl.kuća Pljuskara - potok Petnja - jezero Petnja, dužine oko 14 km,  koja je vremenski bili oko 6 sati. Druga ujedno lakša staza bila je oko jezera Petnja, dužine oko 4,5 km. Nakon povratka sa staza sve okupljene je čekao besplatan grah i druženje do kasnih poslijepodnevnih sati. Koordinator izleta bio je predsjednik Društva Bruno Horvat.

SOVSKO JEZERO / RUŠEVO - Već tradicionalno povodom natjecanja u kuhanju pilećeg paprikaša odnosno Iššijade koju organizira udruga put istina i život sa sjedištem u Ruševu planinari HPD "Sokolovac" Požega sekcija Ruševo organiziraju pohod na Dilj goru. Protekle subote u ranim jutarnjim satima željni dobrog izleta i provoda planinari okupljeni ispred "Ćire" krenuli su put Ruševa kako bi uživali u dobroj glazbi te gastro delicijama ovoga kraja.

Došavši na polaznu točku okupljene ispred domaćina pozdravila je Andrijana Plavi koja je zaželjela dobrodošlicu i zahvalila se na dugogodišnjoj suradnji koju imaju ove dvije udruge. Nakon doručka krenulo se najljepšim stazama Dilj gore sve prema Sovskom jezeru koje se nalazi se na šumovitim sjevernim padinama Dilja, a oblikom i tamnom zelenom bojom, koja se na trenutke prelijeva u modru, podsjeća na oko. Ovo jezero posljednji je ostatak Panonskog mora u Hrvatskoj. Na što ukazuju okolni slojevi vapnenca s fosilima riba i školjki.
Nakon kraćeg odmora i uživanja na suncu uz razgledanje prostora planinari su ponovno krenuli prema mjestu gdje se održava manifestacija.
Središnji dio manifestacije je natjecanje u kuhanju išš paprikaša. U navedenom natjecanju sudjelovali su brojni majstori ove delicije. Ujedno svi okupljeni mogu su degustirati piliće i patke s ražnja te zalijevati vrhunskim akademskim vinima. Nakon provedenog natjecanja prvo mjesto osvojila je udruga za sport i rekreaciju Josip Knežević Ljeskovica, drugo mjesto Uzorne hrvatske seoske žene dok su treći bili matica hrvatskih umirovljenika općine Čaglin. Najljepši stol je bio OPG-a Anite Nekić. Za glazbeni dio programa pobrinuo se TS Srce bećarsko. Nakon ugodno provedenog dana planinari su krenuli svojim kućama. Koordinator izleta ispred Društva bio je  Josip Jelić.

POŽEGA / KVARNERSKI OTOCI - Planinari HPD Gojzerica Požega proteklih dana (8.-10.8.2024.), obišli su kontrolne točke Hrvatske planinarske obilaznice (KT HPO) na području Kvarnera. Nakon planiranog izleta na Triglav u Sloveniju, zbog jako loše vremenske prognoze odustali su od izleta. Kako im ne bi propao unaprijed dogovoreni termin, odlučili su se za promjenu destinacije te su umjesto slovenskih Alpa posjetili hrvatski Kvarner. Plan im je bio veoma optimističan, gdje su planirali popeti 5 vrhova na otocima Krku, Lošinju i Cresu te na kvarnerskom dijelu Istre. 

Prvi dan krenuli su iz Požege u ranim jutarnjim satima, u četvrtak 8. kolovoza, kako bi se popeli na Obzovu 569 mnv, najviši vrh otoka Krka. Do vrha su stigli nešto ranije od planiranog, tako da im je ostalo dovoljno vremena za spustiti se do Baške i požeškog odmarališta ''Valis Aurea''. Ondje su se kratko odmorili, popili piće i sreli neke poznate Požežane, a onda krenuli na trajekt za Cres. Stigavši u trajektnu luku Valbiska ukrcali su se na trajekt za Merag, a nakon silaska s trajekta nastavili do Osora. Osor je naselje smješteno na granici dvaju otoka: Cresa i Lošina, gdje se nalazi umjetno prokopani kanal koji ih razdvaja. Most koji povezuje otoke redovito se razdvaja, kako bi umjetnim kanalom prošle brodice koje žele skratiti put i uštedjeti vrijeme. U prošlosti Cres i Lošinj bili su jedan otok Apsyrtides ili Osorski otok, dok nije prokopan ovaj umjetni kanal. Iznad Osora nalazi se planinarski dom Sv. Gaudent na Osorščici, gdje su ''Gojzerice'' prenoćile zahvaljujući lokalnim planinarima. Stigavši do doma smjestili su se i večerali, a onda su krenuli na noćni pohod prema vrhu Sv. Mikul 557 mnv KT HPO te vrhu Televrin 588 mnv - najvišem vrhu otoka Lošinja. Ovaj izlet omogućio im je hodanje u noćnim uvjetima s naglavnom lampom i promatranje zvijezda, što ih je posebno razveselilo i dalo im dodatni elan. Nakon trosatnog uspona u noćnom ambijentu, vratili su se u smještaj kako bi se odmorili za sutrašnje napore. 

Drugi dan odmah nakon ustajanja krenuli su vozilom prema vrhu Sis 639 mnv, na otoku Cresu. Stigavši u njegovo podnožje krenuli su s veoma strmim usponom po uglavnom goloj stijeni grebena, koji je vodio do vrha. Stigavši do vrha napravili su pauzu za odmor i fotografiranja, a onda su se brzo spustili kako bi stigli na sljedeći trajekt koji je vozio s Cresa u Istru. Prešavši trajektom iz Porozine u Brestovu na istarskom poluotoku, nastavili su vozilom prema naselju Tuliševac iznad Lovrana. Ovdje je bila polazna točka za četvrti vrh na ovom pohodu, a to je bio Knezgrad 612 mnv na Učkoj.

Na vrh su se popeli po veoma teškim vremenskim uvjetima, izazvanim nesnosnom vrućinom. Kako ovakav uspon jako iscrpljuje organizam, rehabilitaciju su pronašli na plaži u obližnjoj Medveji. Nakon višesatnog kupanja i okrijepe u obližnjim trgovinama, nastavili su prema Labinu i njihovoj planinarskoj kući Skitača. Ova planinarska kuća nalazi se u istoimenom istarskom naselju, koje je podosta udaljeno od obale i pruža potreban mir za odmor umornih planinara. Nakon večere i druženja planinari su krenuli na spavanje u potkrovlje objekta, gdje se nalazio skupni smještaj.

Treći dan rano ujutro nakon doručka, spakirali su stvari i krenuli prema naselju Brseč. Odmah iznad naselja kreće staza na Sisol 835 mnv, najzahtjevniji vrh Učke i ovog trodnevnog pohoda.

Uspon je trajao više od tri sata po ekstremnoj vrućini, što je naše planinare tjeralo na veliku potrošnju vode i znoj. Sav uloženi trud, znoj i sva potrošena energija, bili su nadoknađeni zadovoljstvom po dolasku na vrh. Naši planinari na vrhu su dugo uživali, odmarali se i fotografirali, a onda su se relativno brzo spustili i završili s pohodom. Kako bi se ohladili i opustili mišiće nakon pet i pol satnog pohoda, stali su u Lovranu i okupali se na divljoj plaži. Predivno čisto more vratilo im je energiju i spralo sav znoj te ih vratilo u život. Nakon kupanja okrijepu su pronašli u obližnjem trgovačkom centru, a onda je slijedio povratak kući.

Vodič i organizator ovog izleta bio je Višeslav Turković, predsjednik društva i planinarski vodič.

Tijekom izleta ispenjano je svih 5 planiranih vrhova, zbog čega su bili zadovoljni i dodatno raspoloženi. Povratak je protekao u najboljem raspoloženju kao i ostatak izleta, uz minimalnu nervozu uslijed gužvi na cestama. U Požegu su stigli nešto prije ponoći, umorni ali i vidno zadovoljni!

Do iduće zgode i nezgode!

POŽEGA / BUZET - Planinari HPD Gojzerica Požega ovaj vikend su uživali u čarima prelijepe Istre, najvećeg hrvatskog poluotoka. Ovaj zanimljivi izlet za 30-tak članova HPD Gojzerica Požega organizirao je Hrvoje Kozarić, inače licencirani vodič HPS-a. Krenuli su u ranu zoru kako bi stigli do grada Buzeta, iz kojega kreće ''Staza 7 slapova''. Ovo je zanimljiva turističko-planinarska tura koja obilaznike upoznaje s prirodnim i tradicionalnim ljepotama Istre. Kako bi obišli svih sedam slapova, od kojih je svaki poseban na svoj način, planinari su doslovno morali prijeći brda i doline. Staza je duga 15-tak kilometara i kružno obilazi tok rijeke Mirne i rječice Drage, prepun prekrasnih slapova. Konfiguracija tla je raznolika, pa su se planinari kretali drvenim mostovima, gazeći korito rijeke, penjući se pomoću sajli uz strme litice kanjona, skačući s kamena na kamen, hodajući pitomim šumskim stazama, livadama i napuštenim selima. Sve ovo izmamilo je val oduševljenja potaknut dozom adrenalina, koju je izazvalo uzbuđenje zbog trenutnog doživljaja. Nitko nije mogao ostati ravnodušan na sve te ljepote i neočekivane situacije, u koje su radosno ulazili krećući se njima nepoznatom stazom.

Na svome putu požeški planinari često su mijenjali nadmorsku visinu, penjući se ili supštajući kako bi obišli sve predstojeće slapove. Na svome putu prešli su Napolenov most, kojim se davno kretala njegova vojska na svojim vojnim pohodima. Prošli su kroz napuštena i polunapuštena istarska sela, koja kao da pozivaju svoje izgubljene žitelje na povratak kući. Vrhunac doživljaja bio je u naselju Kotli, gdje su napravili duži odmor od napornog hodanja. Tu su nešto pojeli, popili piće u obližnjoj konobi, osvježili se perući noge u bistroj rijeci. Voda je ovdje isklesala sebi put u stijeni i napravila najljepše slapove, u kojima su mogli uživati tijekom svog obilaska. Nakon dužeg odmora nastavili su kružno obilaziti preostale slapove, a za kraj morali su bosi pregaziti rijeku kako bi se vratili na odredište. Po završetku staze obišli su stari grad Buzet koji se smjestio na brežuljku, a onda su nastavili do mjesta Triban gdje se nalazi hostel Parenzana. Ovdje su se smjestili kako bi prenoćili i večerali te drugi dan nastavili put. Ljubazni domaćini dočekali su ih ukusnim tradicionalnim paprikašem napravljenim od sedam vrsta mesa i još boljim desertom u obliku tradicionalnog kolača. Popilo se tu i koje lokalno buzetsko pivo, a onda su svi umorni krenuli na spavanje. Ujutro poslije doručka nastavili su put prema Motovunu koji se također smjestio na uzvisinu, ali za razliku od ostalih gradova nešto je veći, ljepši i nudi veću ponudu. Ovdje možete jesti u restoranu, spavati u hotelu, kupiti suvenire i tradicionalne proizvode (vino, maslinovo ulje i dr.), popiti kavu u kafiću ili u lokalnoj umjetničkoj galeriji i uživati u prekrasnim pogledima sa zidina grada. Nakon ovog posjeta nastavili su prema Humu, najmanjem gradu na svijetu, u kojemu se dalo dosta toga vidjeti i uživati u kupovini. Po završetku ovog obilaska posljednja  destinacija bio je slap Sopot kod Pićana, u neposrednoj blizini Pazina. Ovaj slap bio je najljepši od svih do sada i posebno je očarao naše planinare, tako da su ovdje dugo uživali fotografirajući se i odmarajući u prelijepoj prirodi.

Po završetku izleta zadovoljni planinari zahvalili su svom vodiču Hrvoju, na uloženom vremenu i trudu oko organizacije ovog jako zanimljivog izleta, uz želju da sve ovo ponove na nekom drugom mjestu. Do iduće zgode i nezgode!

POŽEGA / VELIKA - Već po običaju članovi Društva su se okupili kod "Ćire" te nakon kratkog razgovora 30-tak njih  krenulo je put Velike na planinarsku manifestaciju koju pripremaju članovi PD "Mališćak". Nakon pozdravnih govora te planinarskog doručka koji je bio organiziran ispred prostora TZ Zlatni Papuk oko 300-tinjak planinara iz Slavonije napravilo je zajedničku fotografiju ispred Crkve sv. Augustina u Velikoj te krenulo put planinarskih staza koje je organizirao domaćin. U ponudi su bile dvije staze koje su vodile najljepšim dijelovima Papuka vremenskog trajanja od 3,5 i 4,5 h.  Navedene su bile kondicijski umjereno zahtjevne. Kod lovačke kuće u Dubokoj bilo je organizirano druženje uz omlet (kajganu) sa srimušem. "Srimušijada" na Papuku označava dolazak proljeća i povoljnijeg vremena za boravak u prirodi.
Ova tradicionalna manifestacija povezana je s buđenjem biljnog i životinjskog svijeta, posebice rastom divljeg luka u šumi, poznatog kao srimuša. Planinari HPD "Sokolovac" puni dojmova prije polaska svojim kućama iskoristili su vrijeme za druženje u svom Planinarskom domu "Lapjak" gdje je uz dobru kapljicu potekla i slavonska pjesma. Koordinator izleta je bio Krešo Bubak.

POŽEGA - 30-tak planinara HPD Gojzerica Požega danas je testiralo planinarsku stazu 7. Obiteljskog izleta, koji se treba održati u Požegi 10. ožujka 2024. godine. Ova manifestacija održava se već sedmu godinu za redom povodom Dana Grada Požege - Grgureva, a organizator je HPD Gojzerica Požega. Vodič ovog izleta bio je predsjednik društva Višeslav Turković, a vodio je planinare sljedećom trasom: Trg Sv. Trojstva - Jagodnjak - Seoci - Sv. Vid - Vranduk - Gospino brdo - Koydlov zdenac - Gospino brdo - Vranduk - Grgin dol - Trg Sv. Trojstva. Izlet je potrajao 4 i pol sata, dok je staza bila u dužini 12 km. Dok su se kretali obroncima Požeške gore osunčani gotovo proljetnim suncem, mogli su uživati u prekrasnim pogledima na grad i udaljene slavonske planine: Psunj, Papuk i Krndiju. Popovši se do ''ratarničkih vinograda'' odmah iza stare trošne zgrade, uspjeli su pronaći Kydlov zdenac koji se skrio u šikari.

Običan prolaznik vjerojatno ne bi primjetio da se tamo nalazi zdenac - izvor vode (''izvor života''), ali naši planinari to su dobro znali i bili su pripremljeni za ovaj susret. Koydlov zdenac to je lijepo uređen i sazidan izvor vode, koji je još uvijek u funkciji i može okrijepiti žedne prolaznike. Zajedničkim snagama izgradili su ga vinogradari i planinari, sada već davne 1998. godine kako bi im poslužio za okrijepu. Planinarim bi poslužio kada prolaze ovim područjem u obilasku Požeške gore, dok je vinogradarima služio da se osvježe tijekom napornog rada u vinogradu. Inače Stjepan Koydl, čovjek prema kojemu se zove ovaj zdenac, bio je poznati požeški voćar i vinogradar. Nakon završene niže gimnazije u Požegi, 1897–1900. godine, radio je kao vinogradarski i voćarski vježbenik na vlastelinstvu u Kutjevu i zemaljskom dobru u Božjakovini. Godine 1901.–1902. školovao se u pomološkom zavodu u Reutlingenu i 1902–1903. godine u voćarsko-vrtlarskom zavodu u Stuttgartu. Od 1903. godine je asistent i potom pristav na kutjevačkom vlastelinstvu te od 1904.–1907. godine enolog i pomolog na Višem gospodarskom učilištu u Križevcima, a od 1907. godine do umirovljenja 1941. godine bio je učitelj vinogradarstva i voćarstva u Zemaljskoj ratarnici u Požegi.  Obavljao 1924.–1930. godine i dužnost okružnoga ekonoma te je poučavao voćarstvu, vinogradarstvu i podrumarstvu žitelje Požeške kotline, Slavonije i drugih hrvatskih krajeva.

Napisao je više od 300 članaka u časopisima i listovima Gospodarski list, Izložbeni vjesnik, Glasnik Županije požeške, Hrvatski narod, Narodne novine, Smotra dalmatinska, Gospodar, Agramer Tagblatt, Gospodarska smotra, Narodna obrana, Obzor, Zrno i Poljoprivredni glasnik.  Svoju je knjižnicu  od oko 150 djela ostavio Poljoprivrednoj školi u Požegi, požeška Udruga vinogradara i voćara nosi njegovo ime. Nakon dužeg odmora i uživanja planinari su se vratili u grad, spuštivši se preko Grginog dola došavši na polaznu točku. Rastali su se radosni pošto će ovu avanturu ponoviti tijekom 7. Obiteljskog izleta, zajedno s gostima iz raznih krajeva lijepe naše koji uskoro dolaze. Ove godine domaćini očekuju mnogo veći odaziv gostiju, pošto je njihov izlet uvršten u 150 izleta kojima Hrvatski planinarski savez obilježava: ''150 godina aktivnog planinarstva u Republici Hrvatskoj''.

POŽEGA / SAMOBOR - Rano ujutro osamnaestero planinara HPD Gojzerica s dva kombija krenulo je na izlet na Samoborsko gorje, pod sigurnim vodstvom vodiča Bore Jukića. Nakon dva i pol sata vožnje, vesela ekipa stigla je do sela Dragonoš kod Samobora. Tu su parkirali kombije i pošli planinariti prema vrhu Veliki Lovnik. Nakon pola sata hoda kroz uglavnom bukovu šumu stigli su do planinarske kuće,  tj. gostinjca Sveti Bernard gdje su se malo odmorili i nastavili do vrha Veliki Lovnik 737 mnv, na kojem je postavljeno raspelo. Ovdje je oznaka i naziv vrha na jednoj bukvi, kao i kutija sa žigom KT HPO. Bilo je i malo kiše te magle, ali kasnije se vrijeme poboljšalo kao i raspoloženje naših planinara.

Vratili su se istim putem u Dragonoš te nastavili na drugu stranu prema vrhu Japetić, koji je bio njihov primarni cilj. U šumi ih je obradovalo i prvo proljetno cvijeće: visibabe, jaglaci, proljetni drijemovac i kukurijek. Nakon manje od dva sata stigli su na najviši vrh Samoborskog gorja Japetić, visok 879 m. Na ovom vrhu se nalazi "piramida" - vidikovac visok 12 metara, s kojeg se pruža lijep pogled na sve strane. Ovaj metalni vidikovac od 1889. do 1960. nalazio se na Sljemenu, a 1960. je rastavljen, prevezen i sastavljen na Japetiću. Zbog očuvanih prirodnih ljepota, Japetić je proglašen posebnim rezervatom šumske vegetacije, u sklopu Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje. Nakon uživanja u pogledu s vrha vidikovca, nastavili su do planinarskog doma Žitnica, koji se nalazi oko 1 km jugozapadno od vrha Japetić, na vrhu strme livade Žitnica, na 815 mnv. Ručali su i odmorili se na terasi doma s koje se pruža jako lijep pogled na jaskansko podgorje i pokupsku ravnicu.

Nakon odmora vratili su se do Dragonoša i odvezli u Samobor, gdje su posjetili 198. Samoborski fašnik, jednu od najstarijih pokladnih manifestacija u Republici Hrvatskoj. Uživali su u veselim maškarama i čuvenim samoborskim kremšnitama. Za kraj izleta popeli su se na jedan stjenoviti vrh Samoborskog gorja na kojem se smjestio Stari grad Okić (499 m), srednjovjekovna utvrda čije se stijene s južne strane odavno koriste kao alpinističko penjalište. Onima kojima to nije poznato prvi penjački uspon na području Hrvatske napravila je žena Dragojla Jarnevići to baš na stijeni Okića. Okić grad je udaljen 5 km od Samobora, a u podnožju se nalazi planinarski dom Dr. Maks Plotnikov, koji im je poslužio kao još jedna baza za odmor. Nakon ovog lijepog i sadržajnog izleta zadovoljni planinari, puni lijepih dojmova, uputili su se svojim kućama u Požegu.