Prikazujem sadržaj po oznakama: požeško slavonska županija

RAZGOVOR S POVODOM: Mijo Jozak, ravnatelj Županijske uprave za ceste Požeško-slavonske županije o uvijek bolnim pitanjima stanja cestovne infrastrukture -

SVE ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE IZGUBILE SU 40% PRIHODA U ZADNJIH DESET GODINA

Županijska uprava za ceste Požeško-slavonske županije upravlja sa ukupno 104 ceste, ukupne duljine 474 kilometra uz godišnji proračun od 21 milijun kuna za redovno održavanje, izvanredno održavanje, modernizaciju cesta i izgradnju cesta i prometne infrastrukture. Za sve brojnije zadatke i povećani obim održavanja cesta, sve zahtjevnije redovno i izvanredno održavanje, zapravo u posljednjih desetak godina dobivaju konstantno manje sredstava, pa su na godišnjoj razini svi ŽUC-evi Hrvatske imali na raspolaganju 2003. godine 1,25 milijardi kuna, dok su prošle godine imali na raspolaganju 730 milijuna kuna, što znači 520 milijuna kuna ili 40% manje. Danas se proračun ŽUC puni isključivo od naknade koju vozači plaćaju prilikom registracije vozila za korištenje cesta, dok onaj udio iz cijene goriva ne dobivaju već godinama. To je prouzročilo drastičan pad prihoda ŽUC-u od 30% od 2012. godine, a nalaze se pred sve većim zahtjevima koje donosi novo vrijeme. Kako se to usklađuje u Požeško-slavonskoj županiji, saznali smo iz razgovora s Mijom Jozakom, ravnateljem ŽUC-a Požeško-slavonske županije. 

Što se podrazumijeva pod redovnim održavanjem i što je sve obuhvaćeno pod tim nazivom?
- Redovito održavanje u 2016. godini se izvodilo temeljem Ugovora za radove redovitoga održavanja i zaštite županijskih i lokalnih cesta na području Požeško-slavonske županije od 01. veljače 2016. do 31. siječnja 2017. godine. Sa izvođačem radova je sklopljen Okvirni sporazum na dvije godine. Izvođač je Zajednica ponuditelja Presoflex Gradnja d.o.o. i Niskogradnja Jurčak d.o.o. Ugovoreni iznos za radove redovitoga održavanja je 8.344.401,25 kn s PDV-om. Isti takav sporazum produžili smo i za ovu 2017. godinu s istim iznosom.

Redovito održavanje uključuje skup poslova radnji i mjera koje se odvijaju tijekom cijele godine, u osnovi se ne popravlja samo stanje ceste, već uključuje i aktivnosti koje su bitne za sigurno prometovanje i funkcioniranje cestovne infrastrukture (mali popravci kolnika, uređenje zelenila uz cestu, obnavljanje horizontalne i vertikalne prometne signalizacije, popravke prometne opreme, održavanje odvodnje, zimsku službu).

Koji su to konkretni poslovi i koliko oni u biti koštaju, jer građani uvijek imaju dojam da se nešto ne radi dovoljno, iako ne znaju koliko se za to izdvaja sredstava?
- Pod redovitim održavanjem cesta podrazumijevaju se osobito sljedeći poslovi:

- Nadzor i pregled cesta i objekata (donose se izvješća o stanju pregledanog dijela ceste odnosno objekta i prijedlog o radovima koje je potrebno izvesti radi poboljšanja elemenata ceste) predviđena vrijednost radova 131.250,00 kn s PDV-om.

- Redovito održavanje prometnih površina (podrazumijeva čišćenje i popravljanje lokalnih oštećenja ceste kao primjerice: krpanje udarnih rupa i mrežastih pukotina, odnosno presvlačenje asfaltom, zalijevanje pojedinačnih pukotina, spojnica i reški, ohrapavljenje zaglađenih asfaltnih površina te druge slične popravke) , predviđena vrijednost radova je 3.456.036,25 kn s PDV-om.

- Redovito održavanje bankina (utvrđivanje i zbijanje bankina, osiguranje poprečnog nagiba bankine uz otjecanje vode s kolnika i da ne bude manji ni veći od propisanog, osiguranje da sva prometna signalizacija i oprema i cestovne naprave postavljene na bankini vidljive i dostupne), predviđena vrijednost radova je 175.698,44 kn s PDV-om.

- Redovito održavanje pokosa (pokosi usjeka, zasjeka i nasipa održavaju se tako da se osigura zadani nagib i oblik, nestabilni materijal se osigurava ili odstranjuje sa pokosa), predviđena vrijednost radova je 71.562,50 kn s PDV-om.

 - Redovito održavanje sustava odvodnje (kontrolirana odvodnja, održavanje odvodnje površinskih i podzemnih voda u cilju sprječavanja dotjecanja vode i nanošenja naplavina s pokosa i cestovnih priključaka i prilaza na kolnik), predviđena vrijednost radova je 803.975,94 kn s PDV-om.

- Redovito održavanje prometne signalizacije i opreme (uključuje čišćenje, nadopunjavanje, zamjenu ili popravke dotrajale, oštećene, manjkave ili nestale prometne signalizacije i opreme, osiguranje njene potpuna funkcionalnosti i vidljivosti), predviđena vrijednost radova je 733.609,38 kn s PDV-om.

- Redovito održavanje vegetacije (na površinama koje čine sastavni dio javne ceste izvode se radovi košnje trave i vegetacije, obrezuje se i siječe vegetacija po potrebi najmanje u području slobodnog profila javne ceste i propisanog trokuta preglednosti, drveće uz cestu održava se na način da isto ne ugrozi cestu i promet na istoj), predviđena vrijednost radova je 1.037.296,88 kn s PDV-om.

- Redovito održavanje cestovnih objekata (cestovne objekte održava na način da se na objektu i prostoru oko objekta pravovremeno utvrdi i otkloni svaki uzrok koji bi mogao negativno utjecati na stabilnost, funkcionalnost i trajnost objekta i sigurnost prometa, predviđena vrijednost radova je 182.890,63 kn s PDV-om.

- Redovito održavanje cestovnih naprava i uređaja (održavanja ceste ,cestovne naprave i uređaje održava na način da osigura njihova funkcionalnost i da odmah, bez odgode ukloni uzroke koji to sprečavaju), predviđena vrijednost radova je 81.268,75 kn s PDV-om.

- Zimska služba (pojam i uobičajeni izraz za cijeli niz radnji, mjera, postupaka i aktivnosti u zimskom razdoblju, koje imaju zadaću osigurati mogućnost odvijanja prometa cestama uz najveću moguću sigurnost sudionika u prometu i prihvatljive troškove, obuhvaća osiguranje, nabava i isporuku soli za ceste), predviđena vrijednost radova je 1.670.812,50 kn s PDV-om.

 Zimska služba definirana je Izvedbenim programom zimske službe provodi se preko 2 stalna mjesta pripravnosti: Nadcestarija Požega i Nadcestarija Pakrac. U nadcestarijama u periodu od 15.11. tekuće godine pa do 15.03. naredne godine uspostavlja se 24 satno stalno dežurstvo i aktivnosti kojima rukovode Nadcestari.

Sve je to prema već ustaljenom Godišnjem planu, no pojave se i izvanredni radovi?
- U sklopu radova redovitoga održavanja u 2016 g. izvedeni su i neki interventni radovi na poboljšanju elemenata cesta i sigurnosti prometa: 

- Radovi na izradi i postavljanju gabionskih koševa, a nakon pojave klizišta i ugroze konstrukcije ceste negativnim djelovanjem podzemnih voda. Radovi na lokalnoj cesti LC 41068 - Bučje (ŽC 4185) – Lovčić (ŽC 4186).

- Izrada i postavljanje pješačkih rampi ( ograda) na željezničko-cestovnom prijelazu LC 41078 Pleternica (DC 525) – Gospodarska zona – DC 38, ulica A.M.Reljkovića.

- Izgradnja dijela pješačke staze u blizini Osnovne škole Vladimir Nazor u Trenkovu na ŽC 4253- Čeralije (DC 69) – Drenovac – A.G.Grada Požega, s ciljem ostvarenja kontinuiteta pješačkoga prometa i provođenje mjera za povećanje sigurnosti sudionika u prometu. Radovi obuhvaćaju: izgradnju pješačke staze sa svim elementima presjeka, obilježavanje horizontalne i vertikalne signalizacije, prilagođavanje prilaza mostu te izradu armiranobetonskog zida sa zaštitnom ogradom.

- Izrada cijevnoga propusta u trupu ceste sa preljevima, taložnicom i kamenim oblogama s ciljem poboljšanja odvodnje oborinskih voda i zaštite objekata od poplava, ŽC 4116- Kamenolom Vetovo – Vetovo – Jakšić – DC 38, u naselju Jakšić.

Osim izvanrednih radova Godišnji plan predviđa i građenje cesta?
- Izvedeni su radovi na Izgradnji nogostupa u ulici kneza Domagoja u Pakracu i dijelu ulice Stjepana Širca u Prekopakri, l=597.89 m. Ugovoreni iznos je 430.137,50 kn s PDV-om. Radove je izvodila Niskogradnja Jurčak d.o.o.. Prema sporazumu o sufinanciranju radova na sanaciji opasnih mjesta MUP je financiralo 398.901,30 kn s PDV-om. Radovi su završeni u kolovozu 2016.godine.

- Temeljem Okvirnoga sporazuma i Ugovora za radove na Izgradnji kolnika, pješačke staze i oborinske odvodnje u produžetku Vinogradske ulice u Pleternici (dio LC 41054), faza 1, L = 1.002,57 m izvodi se prva etapa navedenih radova. Vrijednost okvirnoga sporazuma je 3.748.541,70 kn s PDV-om. Okvirni sporazum je sklopljen sa Niskogradnjom Jurčak d.o.o. U 2016. godini vrijednost izvedenih radova je 1.330.000,00 kn s PDV-om. 

Velike štete na cestovnoj infrastrukturi doživjeli smo od poplava, a naš ŽUC je među prvima u Hrvatskoj za svoj program sanacije prošle godine dobio odštetu?
- Poplave iz svibnja 2014. napravile su veliku štetu na cestama cijele županije. Mi smo napravili sanacijski program, među prvima u Hrvatskoj ga predali i za navedene sanacije dobili 19,5 milijuna kuna. Djelomično je proveden natječaj za izvođače radova, a od ukupno 4 grupe radova s procijenjenim iznosom od 19,5 milijuna kn s PDV-om, ugovorene su 2 grupe radova – sve aktivnosti su u nadležnosti Hrvatskih cesta. Moram naglasiti da se iz tih sredstava gradi i novi betonski most u Lipiku, jer je poplava odnijela stari drveni most, koji je odsjekao dio stanovnika, ukupne vrijednosti 4,5 milijuna kuna. To će biti veliki doprinos poboljšanja života stanovnika tog dijela naše županije.

I prije nekoliko godina smo dobili odštetu od 11 milijuna kuna za štete koju je na našim cestama prouzročio veliki transport kamena za gradnju Koridora 5C. Tada smo napravili procjenu i elaborat potrebnih sanacija, te uz velike probleme ipak uspjeli dobiti sanaciju cesta od Velike preko Kaptola i Kutjeva do izlaza iz naše županije, koje su bile u zaista lošem stanju. To je svakako bila zaista veliko zalaganje nas iz ŽUC-a i traženje gotovo nemogućeg, no inzistirali smo na tome i uspjeli na kraju.

Kada sada sagledamo sve ove radove i znamo da su vam iz godine u godinu smanjivana sredstva, moramo pitati a kako se borite s naslijeđem dugova iz 2005. godine i vremena kada je ŽUC bio u stečaju?
- ŽUC se još uvijek bori sa dugovima iz tog razdoblja, a određena dugovanja još vise nad ŽUC-om i Požeško-slavonskom županijom kao osnivačem ŽUC-a. Ovdje moram svakako istaći velike napore i zahvalnost županu Alojzu Tomaševiću koji se i dalje zalaže i bori, da ta sredstva ne padnu nama na leđa, nego da se saniraju na drugi način. Obveza vraćanja tih sredstava svakako bi znatno utjecala na naše planove redovnog i izvanrednog održavanja, a gotovo u potpunosti spriječila modernizaciju cesta.

Redovna održavanja su i u ovoj 2017. godini ista, a što se planira pod izvanrednim održavanjem i građenjem cesta?
- Planiraju se nastaviti i dovršiti započeti radovi na Izgradnji kolnika, pješačke staze i oborinske odvodnje u produžetku Vinogradske ulice u Pleternici (dio LC 41054) 1.faza L= 1.002,57 m.

Sva dostupna preostala sredstva planirana financijskim rezultatom prihoda i rashoda za 2017. godinu Županijska uprava za ceste Požeško-slavonske županije će utrošiti na obnovu i rehabilitaciju asfaltnih kolnika.

Predviđene su sljedeće dionice:
ŽC 4097 Donja Obrijež (LC 41001) – Gornja Obrijež – DC 5/ G.Obrijež- V.Banovac, duljine 1,40 km, procijenjene vrijednosti 700.000,00 kn.

ŽC 4236 Poljana (ŽC 3168) – Gaj – Kukunjevac – Dobrovac (DC 47)/ Kukunjevac, duljine 0,50 km, procijenjene vrijednosti 300.000,00 kn.

ŽC 4101 Biškupci (ŽC 4100) – Kaptol – Vetovo – Kutjevo (ŽC 4030)/ Velika- Kutjevo, duljine 0,80 km, procijenjene vrijednosti 500.000,00 kn.

ŽC 4100 DC 69 – G. Vrhovci –A.G.Grada Požege/A.G.Grada Požege-Biškupci, duljine 0,80 km, procijenjene vrijednosti 500.000,00 kn.

Ravnatelj Jozak je i potpredsjednik Udruge ŽUC-a Hrvatske koja ima 18 županijskih uprava na kojoj se također bore za povećanje sredstava jer danas po kilometru održavanih cesta ŽUC ima oko 17 tisuća kuna, ili nešto preko 3 kune po metru kvadratnom ceste. Iznos je nedostatan jer istovremeno Hrvatske ceste na raspolaganju imaju pet puta veća sredstva za kilometar ceste pod njihovom nadležnošću. U novim standardima cesta koji je sada usklađen s standardima Europske unije, ceste pod upravom ŽUC-a u Hrvatskoj dosežu tek 40% tih standarda. Da bi dosegli te pune standarde trebalo bi izdvajati preko 100 tisuća kuna godišnje po kilometru ceste slijedećih godina.

Tekst/foto: Vladimir Protić

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA OZBILJNO SHVAĆA OPASNOST ŠIRENJA BOLESTI VINOGRADA -

POŽEGA – Ozbiljno su shvatili opasnost koja prijeti jednoj od velikih grana poljoprivrede, vinogradarstvu u Požeško-slavonskoj županiji, koja ima oko 700 registriranih proizvođača grožđa na oko 1.400 ha pod vinogradima. Na upozorenja od stručnjaka, ali i alarmirani pojavom bolesti fitoplazme ili zlatne žutice u vinogradima Istre i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a po nekim izvorima bilježi se i na području Iloka, organiziran je okrugli stol u Velikoj županijskoj vijećnici s temom „Sprječavanje širenja zlatne žutice“. Nazočili su uz rukovodstvo županije, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, savjetodavnih službi, poljoprivrednih inspekcija, predstavnici gradova i općina, predstavnici nekoliko udruga vinogradara i vinara s područja županije i predstavnici tvrtki koje se bave zaštitom vinograda.

Glavni izlagač je bio dr. sc. Željko Budiščak iz Zavoda za zaštitu bilja, koji je upoznao sudionike s ovom karantenskom bolesti „zlatnoj žutici vinove loze“ koja ozbiljno svojim brzim širenjem prijeti vinogradarskoj proizvodnji. – Na svu sreću u vašoj županiji još nismo našli prisutnost ove bolesti, koja je jako opasna jer zaraženi trsovi ne daju urod, nema grožđa. Bolest se brzo širu uz pomoć kukaca, vektor je američki cvrčak. Vinogradari to mogu prepoznati na trsovima gdje se lišće kovrča, uvija prema dolje, žuti i dolazi do nekroze listova, raspucavaju se velike količine šećera koje zlatna groznica u folijarnom dijelu biljke domaćina koristi. Rozga nikada ne dozrijeva, nego ostaje zelena, a grožđe nakon cvatnje odmah počinju venuti – kaže Budiščak navodeći da je sad teško utvrditi odakle je bolest došla, jer je već proširena u svim značajnijim vinogradarskim područjima Europe i nama je mogla doći kroz sadni materijal. Nekada smo uvažali iz Italije i Francuske, a sada kad smo dio Europe govorimo samo o premještanju sadnog materijala.

- Preventiva u Požeško-slavonskoj županiji bi bila da se ide sa suzbijanjem američkog cvrčka, koji je već prisutan u vinogradima, jednim do dva tretiranja insekticidima koji su učinkoviti. Ako se primijete promjene u vinogradu odmah javiti savjetodavnoj službi, sanitarnoj inspekciji ili Zavodu za zaštitu bilja. Mjere su već napisane i treba ih samo primijeniti. Zavod već obilazi sve vinograde, ne samo ovdje, nego po čitavoj Hrvatskoj, no svakako bi i lokalna uprava mogla puno napraviti i obići više, a svaki vinogradar je po zakonu dužan kontrolirati svoje vinograde i o svim uočenim promjenama javiti nadležnim. 

Najveća opasnost su zapušteni vinogradi kao idealno mjesto za razvoj američkog cvrčka koji prenosi zlatnu žuticu

Đurđica Kšenek iz Savjetodavne službe poseban problem ističe u zapuštenim vinogradima, jer svi aktivni posjednici vinograda će raditi ove godine zaštitu. Savjetovat će se i dodatne preventivne zaštite. Za sada je problem u ekološkom vinogradarstvu jer još nema adekvatnog pripravka, koji se očekuje do kretanja vegetacije. Problem su zapušteni vinogradi u kojima će se američki cvrčak razmnožavati i odatle širiti dalje. Slijedi dogovor kako djelovati u takvim vinogradima.

Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, pozdravio je ovakvu reakciju svih nadležnih službi zajedno s vinogradarima. – Poljoprivredna proizvodnja, jer mi smo vinogradarski kraj i ova bolest koja se pojavila stvorila je jednu brigu kog vinogradara ali i lokalne i regionalne samouprave. Zlatna žutica kod nas još nije evidentirana, ali moramo učiniti sve predostrožnosti. Svaka stopa mora biti obrađena, a i napušteni vinogradi moraju se obraditi ili biti iskrčeni. Moramo zaštititi one koji dobro rade.

Tekst/foto: Vladimir Protić

PRIOPĆENJE ZAJEDNICE UTEMELJITELJA HDZ-a DR. FRANJO TUĐMAN POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

POŽEGA - Poštovani, ovim vas putem izvještavam kako je Županijski odbor Zajednice utemeljitelja HDZ-a dr. Franjo Tuđman za Požeško-slavonsku županiju na svojoj sinoćnjoj sjednici (utorak 24.1.2017.) donio odluku o davanju podrške za novi mandat pobjedničkoj ekipi HDZ-ovih gradonačelnika, načelnika i županu, koji su u ovom mandatu uspješno radili svoj posao.

Temeljem stava središnjice naše stranke i izjave predsjednika HDZ-a gospodina Andreja Plenkovića, koji je i u Požegi za nedavnog posjeta rekao kako pobjednike ne treba mijenjati, držimo da bi i u Požeško-slavonskoj županiji naši, HDZ-ovi kandidati trebali biti pobjednici – dakle, dosadašnji župan te dosadašnji gradonačelnici naših gradova i načelnici naših općina, kako bismo nastavili pobjednički put Hrvatske demokratske zajednice u našoj županiji, kojemu će i utemeljitelji naše stranke, kao i uvijek, dati svoj obol - stoji u priopćenju koje potpisuje predsjednik utemeljitelja HDZ-a Požeško-slavonske županije, Vladimir Englman, v.r.

LUKAČ – Kao završetak održana je i Izvještajno-programska skupština HSS za Požeško-slavonsku županiju na kojoj su izabrani i delegati za Izbornu skupštinu stranke koja će se održati 14. siječnja u Zagrebu. Delegati su Mato Đukić, Mario Glavaš, Slavko Jaroš, Marko Ašenbrener, Predrag Livak, Danica Mandić, Andrija Mitrović, Siniša Papaik, Danica Toman, Ivana Ivanika i Željko Jakopović. Gost na programskoj skupštini bio je Davor Vlaović, saborski zastupnik 5. izborne jedinice ispred HSS, koji je istakao da je sada puno lakše raditi kada HSS ima pet saborskih zastupnika.

Na skupštini je predsjednik Željko Jakopović istakao da se HSS, kao dio koalicije na županijskoj razini, zalagao se za isplatu plaća zaposlenicima, otplatu kredita i kamata, te provođenje zakonskih mjera o obaveznom financiranju, a ovaj drugi mandat su unatoč malom proračunu i naslijeđenim velikim dugovanjima od ranije, racionalnim radom i dobrim gospodarenjem poboljšali situaciju pri čemu je dakako ključno bilo dovođenje sredstava iz ministarstava, javnih poduzeća i europskih fondova. HSS se zalagao za navodnjavanje, kojega nije bilo niti jednog ha, a nakon ova dva mandata navodnjava se 500 hektara zemljišnih površina, a tendencijom da se to proširi za još 1.800 ha s završetkom kapitalnog ulaganja u kumulaciju Londža i sustav za navodnjavanje.

- U operativno-političkom smislu odradili smo parlamentarne izbore uz zadovoljstvo što je ova izborna jedinica dobila saborskog zastupnika HSS-a, odrađene su skupštine gradskih i općinskih organizacija, a u 2017. godini nastavljamo ovakvim aktivnostima ususret lokalnim izborima za koje odlukom Glavnog odbora HSS-a može samostalno odlučivati o koalicijama na nižim razinama - zaključio je Željko Jakopović. Sudionike skupštine pozdravio je potpredsjednik HSS-a Davor Vlaović, koji je saborski zastupnik, a zahvalio se na potpori tijekom izborne kampanje dodajući da pet zastupnika HSS- istupanjem u Saboru želi da se više čuje glas stranke u borbi za poljoprivrednike, obrtnike i običnog čovjeka. Slično je i na lokalnoj razini gdje se prepoznavanjem identiteta aktivno radi u malim sredinama kroz izravno ili koalicijsko djelovanje.

Tekst/foto: Vladimir Protić

MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA I EU FONDOVA -

POŽEGA - Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac posjetila je Požeško-slavonsku županiju i četiri grada, Lipik, Pakrac, Požegu i Pleternicu. Službeni posjet započeo je u Gradu Lipiku gdje je ministrica sudjelovala na svečanom potpisivanju ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Integrirani program obnove kulturne baštine Lipika“. Ukupna vrijednost ovog projekta je 2,95 milijuna kuna, a Grad Lipik dobit će 2,35 milijuna kuna iz EU fondova kako bi izradio projektnu dokumentaciju za obnovu Vile Zinke i Vile Savić kao pojedinačnog zaštićenog dobra te plan uređenja Perivoja u Lipiku. Ugovor su potpisali ministrica Gabrijela Žalac, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Tomislav Petric i gradonačelnik Grada Lipika Vinko Kasana.

Nakon potpisivanja ugovora ministrica se zaputila prema Poduzetničkom centru Pakrac gdje se sastala s gradonačelnicom Pakraca Anamarijom Blažević, koja ju je upoznala s novim projektima Grada u području prekogranične suradnje i kulturne baštine.

Važan sastanak o mogućnostima financiranja projekata na području Požeško-slavonske županije EU sredstvima održan je u Požegi sa županom Alojzom Tomaševićem te svih pet gradonačelnika gradova i pet načelnika općina u Požeško-slavonskoj županiji. Ministrica je naglasila važnost suradnje na svim razinama te najavila jačanje koordinacije i novi smjer u upravljanju regionalnim razvojem Republike Hrvatske i fondovima Europske unije. Istaknula je i važnost projekta energetske obnove javnih zgrada kojega mogu koristiti županije i lokalne samouprave, natječaj za prirodnu baštinu, kao i natječaje koji su na raspolaganju za poduzetničke inkubatore.

Svoje zadovoljstvo posjetom izrazio je na početku sastanka župan Alojz Tomašević te ministrici najavio brojnim planove i projekte županije, posebno kapitalne projekte akumulacije Kamenska, brze ceste kao poveznicu s autocestom i dr. - Na ocjenjivanju je jedan veliki projekt koji se nalazi u Ministarstvu zdravlja, podizanje spremnosti i razine naše bolnice, a u pripremi je i dokument za Dom zdravlja pri čemu možemo govoriti o desetinama milijuna kuna. Tu je i projekt “Kuća graševine” koji obuhvaća tri grada, Kutjevo, Pakrac i Pleternicu, koji očekuje nastavak, a tu očekujemo daljnju potporu ministarstava. Energetska obnova ide dalje, pripremili smo 93 objekta spremna za apliciranje, a svaki mjesec otvaramo jedan ili više gdje su radovi završeni. Gospodarski kapaciteti domaćih i stranih investitora dat će i nove odgovore za razvoj poljoprivrede koja je temelj razvoja gospodarstva na ovom području.

Ministrica Žalac u Pleternici je nazočila svečanoj sjednici kojom je obilježen Dan grada. Neposredno prije svečane sjednice ministrica je prisustvovala otvorenju Centra udruga u Pleternici.

Tekst/foto: Vladimir Protić

POVODOM 45. GODIŠNJICE HRVATSKOG PROLJEĆA SUDIONIKE PRIMIO POŽEŠKO-SLAVONSKI ŽUPAN ALOJZ TOMAŠEVIĆ -

POŽEGA – Obilježavajući 45. godišnjicu od događanja Hrvatskog proljeća 1971. godine požeško-slavonski župan Alojz Tomašević primio je još sedam živućih sudionika događanja iz 1971. godine. Predvodio ih je dr. sc. Antun Lovrić, a od sudionika još su nazočili Josip Hurtiš, Stipe Čirko, Đuro Šulc, Franjo Pavlović, Augustin Raguž i Franjo Brezicki. Oni su župana Tomaševića izvijestili i o centralnoj proslavi povodom represivnog gušenja Hrvatskog proljeća koja će se održati u Vinkovcima krajem studenog ili početkom prosinca. Proslavu koja je zamišljena u okviru okruglog stola organizira se uz pokroviteljstvo predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, a nazočit će i Ivica Vrkić, jedini preživjeli sudionik Karađorđeva.

U ime ovih sedam živućih sudionika o svim planovima koje pripremaju „proljećari iz Požeštine upoznao je Antun Lovrić. – Poznato je da je Požega bila jedna od onih općina iz koje se širio masovni pokret, reformska vizija Hrvatske, konačno doživljena 1991. godine. Od velikog broja hrvatskih proljećara ostala je samo ova mala skupina, koji nose sjetu na godine pogroma Hrvata. Kako sam napisao i knjigu „Hrvatsko proljeće u Požegi“ drago mi je da sam od vas dobio suglasnost da Požeško-slavonska županije bude nakladnik iste. Knjiga je posvećena ljudima i događanjima Hrvatskog proljeća u Požegi 1971. godine, a plan je da se pojavi do Božića ove godine – istakao je Antun Lovrić.

Župan Alojz Tomašević prisjetio se da je i njegov otac bio sudionik Hrvatskog proljeća i dio njegove obitelji koji su nakon toga morali napustiti Hrvatsku i danas s e nalaze diljem svijeta. Stoga mu je posebno zadovoljstvo i čast da sada kao župan može ugostiti osobe koje su stvarale nedavnu hrvatsku povijest a koje su rezultirale konačnim stremljenjima i stvaranju suvremene Hrvatske. - Možda je Hrvatsko proljeće olako i zaboravljeno, a svakako je jedan od tri istaknuta elementa stvaranja hrvatske države. I 1971. godine bile su opasnosti, a posebno za hrvatske intelektualce sudionike, od sječe nakon Karađorđeva. Nije to moglo na kraju završiti ni bez ratnog sukoba 1991. godine. Bio je to prekid hrvatske šutnje i treba nam upravo takva knjiga koja će ispričati ta vremena, da se i takva djela stave u hrvatske knjižnice, jer hrvatska povijest i želja za hrvatskom domovinom treba se znati – istakao je župan Tomašević, dajući podršku izdavačkom djelu koje će pobliže opisati i objasniti događaje prije 45 godina koji su godinama bili tabu i nisu javnosti nikada bili do kraja prezentirani. – Naša mladost i djeca moraju znati što se dogodilo, a ne da neki još i danas veličaju Tita i komunizam i govore da je bilo bolje u ono vrijeme nego danas u modernoj Hrvatskoj.

Tekst/foto: Vladimir Protić

DRAGAN VULIN NOSITELJ LISTE HDSSB-HKS U 5. IZBORNOJ JEDINICI (PROMO ČLANAK) -

U manje od godinu dana čekaju nas drugi parlamentarni izbori na kojima ste nositelj, ovoga puta koalicijske liste HDSSB-a i HKS-a. U sklopu kampanje dosta ste prisutni i na području Požeško-slavonske županije. Koje probleme stanovnika biste posebno izdvojili?

- Ne morate biti genijalac kako biste znali da je veliki problem ovoga kraja nezaposlenost i siromaštvo. No, iz ta dva problema nastao je najveći problem koji ima nesagledive posljedice na budućnost ove županije, ali i Hrvatske. Riječ je o iseljavanju mladih. Ponekad mi se čini da taj problem vladajući, bilo lijevi bilo desni, guraju pod tepih ne želeći priznati da se u Hrvatskoj, a najviše u Slavoniji, događa bijela kuga, ne želeći priznati da Slavonija očigledno odumire. Posebice se to odnosi na Požeško-slavonsku županiju koja svake godine gubi više od 1000 stanovnika.

Mora li biti tako? Kakva rješenja nudi koalicija HDSSB-a i HKS-a?

- Osoba sam koja ne priznaje da je neki problem nerješiv. Za početak je potrebno da političari koje biraju stanovnici Slavonije u Saboru zastupaju interese upravo tih birača. Nedopustivo je da zastupnici HDSSB-a zatraže 187 milijuna kuna za projekte u Slavoniji, a zastupnici HDZ-a, SDP-a i MOST-a iz Slavonije glasaju protiv, poručujući valjda da nama nisu potrebni ti novci. A znate li gdje onda završe ti novci? U Zagrebu, Dalmaciji i Istri. To je nedopustivo. Protiv takve sluganske politike ću se boriti dok god budem politički aktivan. Ovim putem odlučno najavljujem da će HDSSB sigurno i u idućem mandatu u Saboru beskompromisno tražiti novce za projekte u Slavoniji, a velikim dijelom i za Požeško-slavonsku županiju. Od takvog stava nećemo odstupiti ni milimetra.

Županije koje su u sastavu 5. izborne jedinice na samom su začelju po svim ekonomskim pokazateljima. Kako to promijeniti?

- Požeško-slavonska županija ima četiri puta veću nezaposlenost i tri puta manji BDP po stanovniku nego grad Zagreb. A znate li što onda izglasaju zastupnici SDP-a, pa i oni iz 5. izborne jedinice? Zakon o statističkim regijama po kojemu je stanovnik Požege, Čaglina ili Pakraca jednako bogat kao stanovnik Zagreba, a bogatiji od stanovnika Dubrovnika ili Pule. Zbog tog nakaradnog zakona, protiv kojega je jedini glasno ustao upravo HD-SSB, poduzetnici i poljoprivrednici u Slavoniji dobivaju manje novčane potpore od onih iz Istre ili Dalmacije. Tko misli da je ovo ispravno rješenje, onda će i dalje davati glas SDP-u ili HNS-u koji su zakon izglasali ili HDZ-u i MOST-u koji zakon nisu promijenili. O kakvom mi onda gospodarskom rastu uopće možemo pričati kada oni koji se trebaju boriti za interese svog zavičaja rade upravo suprotno.

Važan segment vašeg programa je poljoprivreda koju smatrate nositeljem razvoja ovog dijela Hrvatske?

- Poljoprivreda je nosila razvoj Slavonije i Baranje samo kada ju je pratila i jaka prerađivačka industrija. Nažalost, danas je naša regija postala sirovinska baza na koju kao plijen gledaju „preprodavači“ koji kupe naš poljoprivredni proizvod po niskoj cijeni tvrdeći da je loše kvalitete i onda ga izvezu van i prodaju kao proizvod najviše kvalitete, a država sve to slijepo promatra i odobrava.

Neistina je da je Europska unija kriva za propast naše poljoprivrede, jer kako druge države Europske unije mogu štiti svoje poljoprivrednike, dok naše vladajuće garniture rade sve ne bi li ubili i ovo malo proizvođača. Uz takvu poljoprivrednu politiku ne čudi da se u Požeško-slavonskoj županiji u pet godina prepolovio broj mljekara, te da je u dvije godine ugašeno 300 OPG-ova.

U ovom segmentu godinama predlažemo smanjivanje PDV-a na domaću hranu, legalizaciju poljoprivrednik objekata za 1 kunu, vraćanje prednosti pri davanju zakupa državnog zemljišta obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u odnosu i smanjivanje cijene zakupa. Provedbom već ove tri ključne mjere, kroz nekoliko godina hrvatska poljoprivreda bi doživjela oporavak, a to bi značio i oporavak Slavonije i Baranje.

Tekst/foto: Promo

ODIGRANO JE 2. KOLO KUPA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE ZA SENIORE -

U drugom kolu kupa postignuti su uglavnom očekivani rezultati, a ako se može govoriti o iznenađenju onda je to pobjeda Tim Osvježenja protiv Papuka iz Velike vrlo uvjerljivim rezultatom. Čak pet pogodaka završilo je u mreži veličana. U Rajsavcu Dinamo je vodio protiv Požege 2:0, da bi ipak na kraju Požega došla do pobjede od 3:2 i tako spriječila iznenađenje. Najuvjerljiviju pobjedu ostvario je Lipik 1925 u Golobrdcima protiv Parasana rezultatom 7:1. U Vidovcima u susretu dva prvoligaša Dinamo je izgubio od Jakšića 2:1 iako je prvi postigao pogodak vrlo rano na početku utakmice.

SLAVEN – BSK (Biš.) 4:1
GRADAC – Igralište Klasije. Gledatelja 50. Sudac Matijević (Požega).
STRIJELCI: 1:0 – Mičević (13), 2:0 – Denše (15), 3:0 – Marović (41), 4:0 – Marović (48), 4:1 – Vidović (56.-11m).
SLAVEN: Bošnjak, Marinac (od 68. Ivan Brekalo), Aračić (od 68. Martinović), A. Čolak (od 65. Peić), Vračić (od 78. Pavelka), M. Brekalo (od 20. Marović), I. Brekalo, Mičević, Blašković, Demše. Trener nema.
BSK (Biš.): Nikolaš, T. Babić, V. Babić, I. Solić, Martinović, M. Solić, Mijatović, Ivanešić, Vidović, Bilanović (od 58. Martinaš), Vilus. Trener Pero Vidović.

SULKOVCI – DINAMO (B) 5:3
SULKOVCI – Igralište Tribljavina. Gledatelja 50. Sudac S. Bošnjak (Požega).
STRIJELCI: 0:1 – Halupecki (2), 1:1 – Gazilj (12), 2:1 – Vidmar (32), 3:1 – J. Knezović (42), 4:1 – S. Majetić (67), 4:2 – Vuk), 5:2 – Gazilj (70), 5:3 – Ježabek (83.-11m).
SULKOVCI: Filipović, Renka (od 46. Živanović), Nović (od 80. Soldo), M. Majetić, Slatina, K. Vidmar, Gazilj (od 75. M. Knezović), J. Knezović, I. Vidmar (od 62. S. Majetić), Vuksan, Šutić (od 64. Šarić). Trener nema.
DINAMO(B): Penezić, Svatoš (od 73. Grgić), Drkulec (od 46. Kop), I. Šugić, Franc, Halupecki, Jakšić, Jelžabek, S. Šugić (od 77. Kopriva), Bališ (od 77. Idžanović). Trener Ranko Hudeček.

GRANIČAR (Z) – KUTJEVO 0:2
ZAGRAĐE – Igralište Glivnjak. Gledatelja 50. Sudac Brkić (Požega).
STRIJELCI: 0:1 – Marčinović (50), 0:2 – J. Budimir (89).
GRANIČAR (Z): I. Asančaić, Lucić (od 67. M. Štimac), Larma, S. Srdarević, A. Srdarević, Lulić, J. Srdarević, Mijatović, Šarić (od 55. Rađenović), I. Štimac, Crnković (od 66. A. Srdarević). Trener nema.
KUTJEVO: Romić, Marčinović, J. Budimir, Kordić, Ajman, A. Budimir, Čuljak, Paulić (od 74. Ketović), Botički (od 81. Topić), Lukačević, (od 46. Marušić), Marković (od 46. Jelušić). Trener nema.

DINAMO (R) – POŽEGA 2:3
RAJSAVAC – Igralište ŠRC Rajsavac. Gledatelja 100. Sudac Novinc (Kadanovci).
STRIJELCI: 1:0 – Triska (48), 2:0 – Glavaš (57), 2:1 – Kru. Kahanek (61), 2:2 – Vidović (72), 2:3 – Kaurić (77).
DINAMO(R): Pečur, Vukas (od 65. Čurčić), Radovanlija, Adžić, Murar, Mauzner, I. Blašković (od 54. Glavaš), Uldrijan, Jakić, Madaj (od 65. Nikić-Čakar), Triska. Trener nema.
POŽEGA: Mitrović, Miler (od 57. Vidović), Jogun, Solina, Pajić (od 46. Zeba), Zelenika, Marčetić, Miholić, Kru. Kahanek, Lujić, Kaurić. Trener Krunoslav Podoljak.

DINAMO (V) – JAKŠIĆ 1:2
VIDOVCI – Igralište NK Dinamo. Gledatelja 100. Sudac Glavaš (Kuzmica).
STRIJELCI: 1:0 – Novinc (8), 1:1 – Šilhan (41), 1:2 – Pelan (77).
DINAMO (V): Kraljak, Matić, Jaroš (od 82. Novak), Hip, Nikolaš, Smojvir (od 70. Takač), Novinc (od 87. Pavlović), Ciglar, Ćosić, Kolomaz (od 46. Pavić), Mandić (od 66. Bonić). Trener Milan Tomljenović.
JAKŠIĆ: Bošnjak, Palameta, Suljić, M. Kovačević (od 90. Anđal), D. Kovačević, Bilić, Pelan (od 85. Brus), Jukić, Marić (od 46. Bulaja), Rezo (od 70. Garić), Šilhan. Trener Dario Pažin.

TIM OSVJEŽENJE – PAPUK 5:1
KUZMICA – Igralište Park. Gledatelja 100. Sudac Adžijević (Lipik).
STRIJELCI: 1:0 – J. Banožić (27.-11m), 2:0 – M. Banožić (37), 3:0 – Rotim (38), 4:0 – T. Banožić (43), 4:1 – Banović (49), 5:1 – G. Andričić (58).
TIM OSVJEŽENJE: Klasić, I. Andričić (od 46. Borevac), Brnčić (od 77. Šimunović), Sesar, J. Banožić, M. Banožić, T. Banožić, B. Banožić (od 46. Rašić), Šporčić (od 64. Novak), G. Andričić, Rotim (od 61. Barišić). Trener Zdravko Novak.
PAPUK: Raguž, Šipura, Jakobović, Legac (od 63. Adžaga), Bertolan, Solić (od 50. Ivić), Foro, Jelić, Kljajić (od 50. L. Zvekić), Lucović (od 70. Banović), Kolembus (od 80. J. Zvekić). Trener Draženko Kljajić.

PARASAN - LIPIK 1925 1:7
GOLOBRDCI – Igralište Pod selom. Gledatelja 50. Sufdac Banović (Trenkovo).
STRIJELCI: 0:1 – Biševac (6), 0:2 – Biševac (12), 0:3 – Galko (16), 0:4 – K. Kligl (20), 0:5 – Kligl (23), 0:6 – Galko (61), 1:6 – Franikić (76.-11m), 1:7 – Brisinello (89).
PARASAN: Supan, A. Bertolan (od 20. I. Legac), Štimac, Ivanović (od 62. Tadić), Maričevć, Koutni (od 62. Madnić), Cvitić (od 64. Smojvir), I. Bertolan, Ivičić, Poljaković, Ivanković (od 56. Franikić). Trener nema.
LIPIK 1925: Marinić, Pleša (od 46. Markanović), Galko (od 68. Josipović), Osmanović, Brisinello, Briševac (od 46. Šahinović), Podunavac, Macura, F. Kligl, Garača, K. Kligl, Ivančić, Merkaš. Trener Dinko Bešlić.

Susret Kamen (Vetovo) – Hajduk (Pakrac) će se odigrati u proljeće prije odigravanja 3. kola kupa.

Tekst: J. Neferović Foto: arhivska fotografija

ODRŽANA SVEČANA SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

POŽEGA – Svečanom sjednicom Skupštine Požeško-slavonske županije u Gradskom kazalištu obilježen je Dan županije i obilježena 806. godina postojanja županije na ovim prostorima. Na svečanoj sjednici nazočili su brojni visoki gosti i izaslanici, izaslanica predsjednice Republike Hrvatske, ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, izaslanik prvog potpredsjednika Vlade RH, brodsko-posavski župan Danijel Marušić, zamjenik ministra poljoprivrede Tugomir Majdak, saborski zastupnici Ružica Vuković i Franjo Lucić, general pukovnik Josip Lucić, general pukovnik Slavko Barić, general pukovnik Josip Čuletić, general bojnik Marinko Krešić, general bojnik Josip Štimac, general bojnik Ivan Kapular, general bojnik Vinko Vrbanac, brigadni general Zvonko Peternel, brigadni general Mladen Mikolčić, županica Virovitičko-podravske županije  Sanja Bošnjak, župan Karlovačke županije Ivan Vučić, župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić, gradonačelnik grada Požega Vedran Neferović, te delegacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, gospodarstvenici, poljoprivrednici, gradonačelnici i načelnici, predstavnici policije i pravosuđa, vojske, crkve, državne uprave, zdravstva, školstva, udruga, medija, vijećnici Skupštine županije i ostali.

Nakon himne RH koju je izveo Mješoviti zbor Glazbene škole Požega po vodstvom  prof. Branke Horvat, skupu se obratio predsjednik Skupštine županije Marijan Aladrović. On je istakao da županija radi u teškim uvjetima ali da opstaje, no naglasio da stranačka prepucavanja oko vrlo značajnih projekata za županiju ne smiju kočiti razvoj od zajedničkog interesa.

Presjek rada u protekloj godini, kao i planove za županiju u svom obraćanju iznio je Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, a sve nazočne podsjetio je da se treba prisjetiti svih povijesnih događaja i osoba koje su svoj životni i radni vijek provele na prostorima Požeško-slavonske županije koja se spominje još od davne 1210. godine i prošla je je kroz brojna turbulentna razdoblja svoje povijesti te da unatoč toga ogromni potencijali i mogućnosti za razvoj od poljoprivrede, drvne i metalne industrije do turizma.

 - Uz sve poteškoće koje smo imali u prošlosti, Domovinski rat, porušene i uništene tvornice, nerazumijevanje bivše Vlade RH za naše probleme uspjeli smo opstati, raditi i živjeti na ovim prostorima. Zato se odmah na početku s ovoga mjesta zahvaljujem vama, dragi gospodarstvenici, koji ste unatoč svemu ostali, otvarali nova radna mjesta i ulagali u razvoj svoga, našega kraja i naše županije. U nama, kao jedinici regionalne samouprave, uvijek ćete imati partnera i sve što je potrebno kako bi se nesmetano razvijali. Dragi poljoprivrednici, obrtnici, radnici, vi koji svoj posao živite, vi ste naša budućnost. Vaš rad i trud naša su obveza kako bi vam na što bolji način uzvratili sve dobro što dajete svome kraju.

Župan Tomašević je naglasio i kako je pripremljeno ili su u pripremi projekti u vrijednosti preko 6 milijardi kuna koja se ulaganja ponajviše odnose na uređenje sustava vodoopskrbe i odvodnje. - Tu ubrajamo i uređenje toka Orljave i njenih pritoka, aglomeracije Lipik-Pakrac, aglomeracije Požega i aglomeracije Pleternica vrijednosti preko 300 milijuna kuna, akumulacije Kamenska i Šumetlica, te kako upravljati sustavima odnosno kako akumulirati 40 milijuna kubika vode  za navodnjavanje. Prije dvije godine dogodile su nam se velike poplave, prošle godine katastrofalne suše koje su nanijele štete u iznosu od preko 280 milijuna kuna, a izgradnja akumulacije Kamenska koja bi sve to spriječila je investicija od 70 milijuna kuna. Kako bi se riješio problem obrane od poplava Požeštine Hrvatskim vodama  podnesen je zahtjev za izradom projektne dokumentacije i izgradnjom akumulacije Kamenska kao višenamjenske akumulacije koja bi uz zaštitu od voda bila i u funkciji daljnjeg razvoja županije na području poljoprivrede, turizma te energetike. Završeni su radovi na izgradnji sustava navodnjavanja Ramanovci-Bektež na 365 hektara i radovi na izmuljavanju akumulacije Kuštrevac.

Što se tiče programa potpora poljoprivredi i na tome intenzivno radi Požeško-slavonska županija za što je izrađen program za razdoblje od 2016. do 2020. godine. - Razvoj županije nije ostvariv bez povezivanja znanosti i gospodarstva i na tome se intenzivno radi. Požeško-slavonska županija kao osnivač srednjih škola radi na novom modelu Poljoprivredno-prehrambene i Obrtničke škole u Požegi prema kojemu će učenici koji završe svoje srednjoškolsko obrazovanje biti spremni za vođenje svojih obiteljskih gospodarstava i obrtničkih zanimanja. Upravo ta Poljoprivredno-prehrambena škola Požega prije nekoliko dana obilježila je 130 godina svoga postojanja. Vidjeli smo kakva je bila nekada, znamo kakva je sada, i znamo kakva želimo da bude u budućnosti. Težimo tome da bude mjesto kompetencije u poljoprivredi sa izgradnjom farme i hladnjače kako bi učenike pripremili za vođenje svojih obiteljskih gospodarstava. Nedavno smo u Poljoprivrednoj školi otvorili laboratorij za kemiju i analizu hrane, na Tehničkoj školi promijenili smo stolariju i ulaganja u škole, odnosno školstvo i obrazovanje neće stati na tome.

Pripremljeno je i prijavljeno 15 europskih projekata ukupne vrijednosti 40 milijuna kuna i 2 nacionalna projekta ukupne vrijednosti oko milijun kuna. - U fazi su pripreme i tri velika projekta, Kuća graševine, ukupne vrijednosti 52,5 milijuna kuna, Regionalni centar kompetencija u poljoprivredi, ukupne vrijednosti 25 milijuna kuna te obnova i revitalizacija povijesnih građevina Kursalon, Wandelbahn i Perivoj u Lipiku, ukupne vrijednosti 70 milijuna  kuna. U svemu tome nismo zanemarili ni turizam kao jednu od razvojnih grana naše županije. Turistička zajednica Požeško-slavonske županije odradila je nekoliko značajnih projekata, a dobra suradnja sa Lovačkim savezom županije rezultirala je nedavnim predstavljanjem lovstva u Zlatnoj dolini njemačkom tržištu.

Radilo se i na cestovnoj infrastrukturi potvrda je aktivnosti koje je odradila Županijska uprava za ceste koja je izvršavala radove redovitog održavanja na 103 županijskih i lokalnih cesta ukupne duljine 470 kilometara. - Unatoč svim poteškoćama, u gradovima i općinama naše županije Županijska uprava za ceste brine se kako bi sve prometnice bile u punoj funkciji na dobrobit stanovnika tih mjesta. Za razvoj ovoga kraja bitno je riješiti prometnu povezanost i izoliranost naše županije. Izlaz na autocestu je ključ razvoja, glavni projekt je u pripremi i već iduće godine planiramo početak radova. Pokrenuo sam inicijativu sa četiri slavonska župana i imamo dogovor o zajedničkoj izradi masterplana prometne povezanosti Slavonije. Požeško-slavonska županija pokrenula je proces izrade nove Županijske razvojne strategije Požeško-slavonske županije za razdoblje od 2014. do 2020. godine u kojoj će biti definirani konkretni projekti i aktivnosti koje će pridonositi ostvarenju strateških ciljeva, prioriteta i mjera.

Župan Tomašević izrazio je svoju zabrinutost zbog iseljavanja mladih ljudi. - Moramo raditi da zaustavimo iseljavanje i pružiti mladim ljudima mogućnost da svoju budućnost grade tamo gdje im je sigurno najljepše, u svom rodnom kraju. Županija trenutno stipendira 69 mladih ljudi koji će se nakon završenog školovanja, najiskrenije se nadam, vratiti u svoju županiju i svoje stečeno znanje iskoristiti na najbolji mogući način. Požeško-slavonska županija je uistinu jedna od najljepših županija čije su ljepote i bogatstvo kulture i tradicije kroz povijest bile ugrožavane, ali nikada ugašene. I u današnje vrijeme često možemo čuti kako županije treba ukinuti, kako su nepotrebne, a ja sa ovoga mjesta odgovorno tvrdim kako su županije, odnosno jedinice lokalne i regionalne samouprave neophodne za razvoj i njih prije svega treba ojačati, a ne gasiti. Županije brinu o obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj skrbi, razvoju gospodarstva, obrta, unapređenju poljoprivrede, prostornom i urbanističkom planiranju, prometu i prometnoj infrastrukturi, održavanju javnih cesta i još puno toga da ne nabrajam. Kao župan, sa ovoga mjesta, obećavam vam da se nikada neću prestati boriti za dobrobit naše županije, Slavonije i Domovine. Gotovo svakodnevno održavam radne sastanke sa svojim suradnicima, pokrećem inicijative za mijenjanje tromosti i ne učinkovitosti državnih i javnih službi – zaključio je župan Alojz Tomašević.

Na Svečanoj sjednici napore i projekte županije pohvalio je u ime prvog potpredsjednika Vlade RH i u ime Brodsko-posavske županije, župan Danijel Marušić, čestitajući županu Tomaševiću na uspjesima. Kao izaslanica predsjednice RH, ministrica Dubravka Jurlina Alibegović istakla je neka negativna kretanja, posebno demografska i gospodarska u Požeško-slavonskoj županiji. Napomenula je da uskoro kreće s prijedlozima o reorganizaciji regionalne samouprave i lokalne uprave, bolje rečeno reorganizacije općina, gradova i županija u Hrvatskoj. Bit će do jeseni ponuđeno nekoliko modela a od široke javne rasprave očekuje izbor najboljeg modela za Hrvatsku.

Na kraju Svečane sjednice dodijeljene su godišnje nagrade županije pojedincima i kolektivima, te nagrada za životno djelo.

Godišnju nagradu dobio je Stjepan Katić iz Pleternice. „Stjepan Katić rođen je u Šumanovcima 1955. godine gdje je proveo djetinjstvo te stekao temelje koje je u dugogodišnjoj ljubavi prema Slavoniji,  proširio i prenosio mlađim generacijama. Dugi niz godina vodio je konjogojstvenu udrugu i konjički klub Pleternica i kao natjecatelj ostvario zapažene rezultate, osvajač je nekoliko hrvatskih kupova. Vizionar kakav je, prepoznao je važnost suvremenog konjarstva, tako je začetnik i inicijator onoga što je danas poznato kao jednini hrvatski međunarodni konjički turnir , koji se zahvaljujući njemu održava u Pleternici. Također je začetnik i tradicijskog Pokladnog jahanja župe Bučje. Trud i rad koji je uložio prihvatio je i njegov najmlađi sin Vinko koji je višestruki juniorski prvak Hrvatske u vožnji dvoprega“.

Godišnju nagradu dobila i tvrtka Alles d.o.o. Požega. „Društvo Alles d.o.o. osnovano je 01. lipnja 1994. godine u stopostotnom privatnom vlasništvu Thomasa i Vlaste Pandžić. Osnovna djelatnost je trgovina na veliko i malo elektro materijalom. Prilikom osnivanja u trgovačkom društvu bili su zaposleni samo vlasnici, dok je danas zaposleno 84 djelatnika. Od osnivanja trgovačko društvo Alles d.o.o. imalo je nekoliko faza proširivanja u smislu povećanja prodajnog i skladišnog prostora, proširivanja asortimana i zapošljavanja novih stručnih djelatnika. Osim navedenog, zadnjih pet godina proširuju djelatnost u turističko ugostiteljskim uslugama,  za koje su javno dobili niz priznanja i pohvala od uglednih turističkih institucija, medijskih ustanova i organizacija.“ Nagradu je preuzeo Thomas Heinza Pandžić, direktor i vlasnik tvrtke.

Godišnja nagrada dodijeljena  je i Općoj županijskoj bolnici Požega. „Opća županijska bolnica Požega ima dugu povijest i tradiciju, koja datira još iz davne 1836. godine. Ove godine obilježava se 180 godina od osnivanja bolnice i 80 godina od rada suvremene bolnice na današnjoj lokaciji. Posebnu ulogu bolnica je imala u Domovinskom ratu kada je uz materijalno, tehničko i kadrovsko opremanje postrojbi hrvatske vojske i policije, uspješno liječila preko tisuću ranjenika i veliki broj izbjeglih i prognanih. Nakon Domovinskog rata slijedi intenzivan razvoj bolnice u svakom smislu. Na temelju pokazatelja koji se prate u Hrvatskoj rangirane su bolnice prema kvaliteti usluga i uspješnosti poslovanja, a Opća županijska bolnica Požega proglašena ja najboljom hrvatskom bolnicom“. Nagradu je primio ravnatelja bolnice prof. dr. sc. Željko Glavić.

Nagradu za životno djelo dobio je doktor znanosti Ivan De Zan iz Pakraca. „Dr. sc. Ivan De Zan rođen je 24. listopada 1937. godine u Filipovcu. Osnovnu i učiteljsku školu završio je u Pakracu, a višu pedagošku školu i Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu. Bio je zaposlen kao učitelj, nastavnik biologije i kemije, profesor biologije, prosvjetni savjetnik u Zavodu za školstvo Ministarstva prosvjete i sporta Republike Hrvatske. Od 1987. godine radio je kao predavač, zatim kao docent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. godine do 1998. Bio je prodekan, a od 1998. Dekan Učiteljske akademije Sveučilišta u Zagrebu. U znanstveno istraživačkom radu aktivno je sudjelovao u unapređivanju odgoja i obrazovanja od 1972. godine. Sudjelovao je u tri znanstvena projekta koje je financiralo Ministarstvo znanosti republike Hrvatske. Do sada je objavio 14 znanstvenih radova, 9 priopćenja na kongresima, 32 udžbenika i ostalog didaktičkog materijala za osnovnu i srednju školu, 15 stručnih radova te 37 ostalih radova. Autor je monografije Istraživačka nastava biologije i sveučilišnog udžbenika Metodika nastave prirode i društva. Za doprinos unapređivanju pedagoške teorije i prakse višestruko je nagrađivan.“ Dr. sc. Ivana De Zana se nakon preuzimanja nagrade zahvalio u ime svih laureata. 

Foto i tekst: Vladimir Protić

POVODOM DANA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE BROJNE DELEGACIJE POLOŽILE VIJENCE NA TRGU 123. BRIGADE -

POŽEGA – Požeško-slavonska županija obilježava Dan županije i 806. obljetnicu prvog pisanog postojanja županije na ovim prostorima. Tim povodom brojne delegacije položile su vijence kod spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu 123. brigade u Požegi u sjećanje na branitelje koji su svoje živote ugradili u temelje neovisne i slobodne Hrvatske.

Vijence i svijeće položile su delegacije udruga roditelja, žena i djece poginulih branitelja, delegacije udruga branitelja proisteklih iz Domovinskog rata, delegacija Požeško-slavonske županije, župan Alojz Tomašević i zamjenici Ferdinand Troga i Željko Jakopović, predsjednik Skupštine Marijan Aladrović i saborski zastupnik Franjo Lucić, delegacija Generalskog zbora, delegacija grada Požega, gradonačelnik Vedran Neferović, zamjenik Mario Pilon, delegacija grada Pleternice s dogradonačelnikom Domagojem Katićem, delegacija grada Pakraca s gradonačelnicom Anamarijom Blažević, delegacija grada Lipika s gradonačelnikom Vinkom Kasana, delegacija grada Kutjeva s gradonačelnikom Josipom Budimirom, delegacija općine Jakšić s načelnikom Ivicom Kovačevićem, delegacija općine Velika s donačelnikom Ivicom Potočancem, delegacija općine Kaptol s načelnikom Milom Pavičićem, delegacija općine Brestovac s načelnikom Zdravkom Mandićem, delegacija općine Čaglin s načelnikom Daliborom Bardač, delegacija Ureda državne uprave u Požeško-slavonskoj županiji, delegacija vojarne 123. brigade, delegacija Policijske uprave, delegacija Izviđačkog odreda Jozo Koutni Požega.

Nakon položenih vijenaca održana je Sveta misa u katedrali sv. Terezije Avilske.

Tekst/foto: Vladimir Protić