Prikazujem sadržaj po oznakama: požega

OBRTNIČKA ŠKOLA NOSITELJ PROJEKTA FINANCIRANOG OD EU -

POŽEGA – Započele su prve aktivnosti na projektu kojega je nositelj Obrtnička škola u Požegi – Modernizacija školskih kurikuluma u strukovnim školama u skladu s promjenjivim potrebama tržišta rada i gospodarstva. Kao partner u projektu sudjeluje i Industrijsko-obrtnička škola iz Nove Gradiške a projekt se u 90 postotnom dijelu financira iz sredstava Europske unije u sklopu programa IPA komponenta Razvoj ljudskih resursa.

- Stvaranje novih generacija tekstilnih i odjevnih strukovnih škola je projekt vrijedan 142 tisuće Eura, od čega 127 tisuća Eura sufinancira Europska unija. Kroz projekt djelatnici škole će se obučiti u računalnoj konstrukciji. To će oni prenijeti našoj djeci koja će time biti prepoznatljivija na tržištu rada. To je trend Europske unije a kod nas tek u začetku. U sklopu projektu će se izraditi i jedna brošura po kojoj će tu računalnu konstrukciju moći prenijeti i na ostale učenike škola – istakla je ravnateljica Iva Šnajder.

Projekt je jedinstven u Hrvatskoj jer se po prvi puta jedan europski projekt bavi unapređenjem stanja tekstilnih škola. OsUvremenjivanje tekstilnih škola dovest će u konačnici do podizanja konkurentnosti preostalih tekstilnih tvrtki u RH.

Prezentaciji projekta u Obrtničkoj školi sudjelovali su partneri u projektu, brojni uzvanici, predstavnici županije, a kao uvod na maloj modnoj reviji učenice tekstilnog smjera prikazale su modele odjeće koje su same dizajnirale i sašile.

RAZGOVOR S POVODOM: PRVA JAVNO ISTAKNUTA KANDIDATURA ZA GRADONAČELNIKA GRADA POŽEGE -

Nino Smolčić prvi je službeni kandidat za gradonačelnika Požege. Svoju kandidaturu objavio je uz potporu članova Udruge „Vrijeme je za Požegu“.

Nino Smolčić obiteljski je čovjek i otac dvoje djece. Rođeni je Požežanin. Osnovnu i srednju školu završio je u Požegi. Diplomirao je na ekonomiji i glazbeno je obrazovan. Aktivno se služi engleskim jezikom. Voli glazbu i filmove. U sportu se aktivno bavio plivanjem i stolnim tenisom, a danas rekreativno trči. Privatni je poduzetnik.

Koji je Vaš motiv izlaska na izbore?

- To je i više nego često pitanje s kojim se susrećem. Ljudima je društveno prihvatljivo da se za posao odgojitelja, arhitekta, pravnika, ekonomista, liječnika, nastavnika prijavi i po 50 osoba, ali kada se netko kandidira za gradonačelnika ili Vijeće onda je to čudno. Stječe se dojam da su takve funkcije rezervirane za privilegirane. Ja ne dijelim takvo razmišljanje i dokazati ću da se ne mora biti kandidat interesnog lobija da bi se kandidiralo, a da je za potporu građana dovoljno biti odgovoran prema sebi, obitelji i društvu kojega smo dio.

Više je onih kojima je dosta stranačkih poslušnika bez osobnog stava i mi želimo biti izbor te većine.

Mojom kandidaturom i listom za Gradsko vijeće pokrivamo onaj građanski štih Požege koji je proteklih godina izgubljen u diskursu HDZ-a i SDP-a. Motiv je prezentirati viziju razvoja Grada i okolice za narednih 10 godina.

Na proteklim izborima za mjesne odbore ostvarili ste odličan rezultat:

Izbori za mjesne odbore bili su test snage pojedinaca i traženje odgovora da li mogu svojim imenom i ugledom dobiti potporu svojih prvih sugrađana. Poznata je krilatica da ako vas podržavaju susjedi onda i vrijedite jer oni vas najbolje poznaju. Na tim izborima sam sa svojim timom i programom dobio više glasova od HDZ-a i SDP-a što je jasan znak da se stranačke strukture mogu pobijediti, a uz ime i program potrebno je i malo više energije čega imamo na pretek. Lokalni izbori su logičan iskorak i idemo sa multidisciplinarnim timom koji će ponuditi brojna rješenja na temu gospodarstva, obrazovanja, sporta, ekologije, zdravlja i dr..

Koji su Vam prioriteti u izbornom programu?

Na izbore ne idemo sa predizbornim programom, nego programom kojim ćemo prezentirati viziju razvoja Požege za narednih 10 godina.

Zadaci su realizacija gospodarske zone i poduzetničkog centra, te smanjenje komunalne naknade i doprinosa za realni sektor. Prirez ćemo tretirati kao doprinos čime će se na transparentan način javnosti prezentirati u što su sredstva uložena. Odluku o gradskim porezima mijenjati ćemo u nekoliko članaka, a sve u cilju sprečavanja kažnjavanja onih koji se odluče na samozapošljavanje i na zapošljavanje drugih.

Požega će nakon izbora dobiti tim koji će 100 % biti fokusiran na projekte za koje se može ostvariti sufinanciranje putem proračuna, izvanproračunskih fondova ili fondova EU.

Depolitizirati ćemo gradsku upravu i time politiku ograničiti isključivo na Ured gradonačelnika, a stručne službe osloboditi pritiska političkih promjena čime ćemo im omogućiti potreban mir kako bi se posvetile gradskim projektima.

Koja je vaša zamjerka aktualnoj vlasti?

Ne poznavanje prioriteta, izostanak vizije i neproduktivno trošenje energije. Vlast se ne uspostavlja kao svrha jednog čovjeka, a Požega je klasičan primjer tomu. Potrošeno je blizu milijardu kuna, a da se ne vidi učinak sukladno utrošenom. Na stvaranju preduvjeta požeškom gospodarstvu nije učinjeno ništa čime je Požega stavljena izvan tokova razvoja. Nikakvi rezultati nisu zabilježeni na ostvarenju sufinanciranja projekata od strane fondova EU i tu smo propustili brojne mogućnosti.

Gradonačelnik je klasičan „budžetlija“ i način na koji on upravljanja proračunom je model star 50 godina.

Uvjeravam Vas da se sa postojećim prihodima može puno više učiniti, a kada istima dodamo i sredstava iz proračuna ili fondova EU vidjeti ćete koliko je zadnjih 10 godina učinjeno manje od mogućeg.

Poznati ste kao predlagatelj brojnih tema koje se odnose na poticanje gospodarske aktivnosti i zapošljavanja:

To je točno, ali treba naglasiti da su gradonačelnikovi ljudi te teme uklanjali sa dnevnog reda Gradskog vijeća. To je klasičan primjer izostanka vizije i ne poznavanja prioriteta. Nažalost, zapošljavanje i ulaganje u gospodarsku infrastrukturu nije prioritet ove vlasti i tu se nalazi odgovor zašto nemamo gospodarsku zonu i poduzetnički centar. Ne želim se vraćati na propušteno, ali je sreća što će se to brzo promijeniti.

Prošle lokalne izbore obilježile su teme zatvoreni bazen i sportska dvorana. Da li podržavate zatvoreni bazen u Požegi?

Te teme su obilježile kampanju aktualnog gradonačelnika, ali ne i kampanju svih. O zatvorenom bazenu su pričali oni koji u 10 godina nisu bili u stanju donijeti odluku da se stave barem pločice na sadašnji. Ništa nije realizirano iako smo objektivno sportsku dvoranu mogli imati. Za bazen jesam samo i isključivo ako je to zajednički projekt države, županije i grada Požege. Za realizaciju bazena treba znati i koliki su mjesečni troškovi održavanja istoga po ljeti i po zimi. U takav projekt se ne ide samo srcem već i glavom, a stava sam da niti jedno dijete ne smije završiti osmogodišnje školovanja, a da ne zna plivati. Ta tvrdnja idu u prilog tomu da to treba biti projekt koji nadilazi samo interese grada Požege.

POŽEŠKI TAMBURAŠKI ORKESTAR NA 19. HRVATSKOM SUSRETU TAMBURAŠA -

OGULIN - U organizaciji Hrvatskog sabora kulture, Pučkog otvorenog učilišta Ogulin i ZAKUD-a Karlovačke županije, a uz pokroviteljstvo Karlovačke županije i grada Ogulina, u Školsko sportskoj dvorani u Ogulinu 13. listopada održao se 19. Susret hrvatskih tamburaških orkestara.
Na Susretu je nastupilo 10 najboljih tamburaških orkestara s oko 300 izvođača te gosti - KD Vipavski tamburaši iz Slovenije.

Po odluci stručnog povjerenstva u sastavu Željko Bradić, Stjepan Fortuna i Siniša Leopold 1. nagrada Hrvatskog sabora kulture dodijeljena je Tamburaškom orkestru Centra tradicijske kulture iz Varaždina. Druga nagrada dodijeljena je Tamburaškom orkestru KUD-a „Gaj“ iz Zagreba, a treća Požeškom tamburaškom orkestru.

Najuspješniji orkestri susreta od strane Društva za promicanje hrvatske kulture i baštine Šokadija iz Zagreba dobili su knjigu "Hrvatski tamburaški brevijar" autora Mihaela Ferića, te keramoskulpture Roberta Vrane u ime Hrvatskog sabora kulture. Glazbarski obrt Mario Žmegač najuspješnijem orkestru je dodijelio novi brač, a drugoplasiranima bisernicu.

Odlazak na ovu jedinu nacionalnu Smotru tamburaških orkestara na kojima mogu prezentirati svoja najbolja ostvarenja Požeškom tamburaškom orkestru pomogla je i Županijska zajednica kulture.

POVODOM VISOKE OBLJETNICE PROMOVIRANA MONOGRAFIJA -

POŽEGA – povodom visoke obljetnice 100 godina dolaska električne energije i svijetla prve žarulje u Požegi promovirana je monografija „Stoljeće električne energije u Požegi 1912-2012.“. Monografija je izdana u nakladi Hrvatske elektroprivrede a priredila ju je Đurđa Sušec, urednica Vjesnika HEP-a iz Zagreba.

Svečanost promocije održana je u Gradskoj vijećnici Požege popunjenoj do posljednjeg mjesta, a nazočili su joj uz autoricu, recenzenti Marijan Kale i Mihovil Bogoslav Matković, akademik Božo Udovičić, čelnici HEP-a, članovi Društva energetičara Požega, djelatnici Elektre Požega, čelnici društvenog i političkog života grada Požege i brojni Požežani. – Napravila sam nekoliko monografija posvećenih raznim obljetnicama vezanih uz elektrifikaciju, a ova je za mene bila posebno motivirajuća, jer sam rođena Požežanka – rekla je autorica Đurđa Sušec.

Monografija govori o samom početku svjetlosti i stvaranju električne energije, a bliža povijest počinje s 23. studenim 1910. Godine kada je Gradsko zastupstvo predvođeno gradonačelnikom dr. Eduardom Kurschnerom donijelo odluku o pokretanju izgradnje prve hidroelektrane na rijeci Orljavi u Kuzmici. Prva munjara osim vodenog pogona imala je i veliki dizel stroj za pokretanje generatora u slučaju nedostatka vode. Prati samu gradnju i rad kuzmičke Munjare tre elektrifikaciju grada Požege i Požeštine.

Nakon promocije monografije u Galeriji Ciraki otvorena je izložba fotografija slavne Munjare u Kuzmici te dolaska električne energije u grad Požegu. Fotografije prikazuju elektrifikaciju grada i širenje tadašnje tvrtke nadležne za elektrifikaciju. Izložbu je pripremio i postavio Gradski muzej Požega.

LIČKO ZAVIČAJNO DRUŠTVO „VILA VELEBITA“ ORGANIZIRALO IZLOŽBU -

POŽEGA – Upravni odbor Ličkog zavičajnog društva „Vila Velebita“ Požega organiziralo je u izložbenom prostoru Gradskog muzeja izložbu akademskog slikara Josipa Zankija iz Zagreba s temom „Začudne velebitske priče“. S desetak grafika oživio je čarobne šume Velebita. – Posebno je zanimljiva ta Zankijeva opijenost temom Velebita, kao gotovo ekskluzivnim prirodnim fenomenom. Manirom vrhunskog grafičara, Zanki strukturira svoje „unutarnje krajolike“, svoje snoviđenje umjetnički stigmatiziranog planinara, ljubitelja prirode, iz nepresušne – Velebitske čarolije. Vrhunac slikarskog zadovoljstva je čini se sublimiran u susretu s vilom velebitskom na Točilu. A taj fenomen velebitske vile, čuvarice boga Peruna i kod Zankija je nepresušni izvor inspiracija, zbog svoje mističnosti, poetičnosti i irealnog, ali i putniku laiku i umjetniku, opsesivnog. Za svoj hod po hrptu Velebita Zanki crpi inspiraciju, pored viđenog, još i iz brojnih putopisa – istakao je predstavljajući umjetnika, Josip Fajdić, predsjednik Ličkog zavičajnog društva.

- Šuma detalje ne skriva, nego otkriva ljepotu stabala. Pojedinosti iz prirode izlaze s jednakom snagom iz kadra, tako da se djela mogu sagledavati kao cjelina, ali i samostalno. Josip Zanki ustrajno na okupu drži statične i dinamične elemente u ravnoteži. On pri tome želi ukazati na činjenicu vezanu uz temu Velebita koja se svojom privlačnošću slikaru nametnula. Stoga stoji razmatranje kada je ljepota prirode Velebita toliko snažna i nesaglediva u njegovoj cjelini, kolika je tek njegova veličanstvenost u razmatranju njegovih detalja. Iako je do sada bilo uobičajeno reći za djela ovog umjetnika da slikarsku temu tradicionalno marginalizira, danas bismo ipak zaključili da ovaj slikar na svoj specifičan način svojevrsnom likovnom meditacijom kontrolira i osmišlja kroz temu Velebita bit života i spoznaju prirode, čovjeka i umjetnika – rekla je uvodničarka u katalogu izložbe i prezentirajući umjetnika na izložbi, Lidija Ivančević Španiček, prof., muzejska savjetnica.

- Mene moje sjećanje vodi u rano jutro kada sam sa svojim ocem išao ribariti i prva stvar kada sam pogledao kada je sunce izlazilo bila je kontura Velebita koja se urezala u moje vizualno sjećanje. Kasnije sam skupljao površinske nalaze hrvatske baštine i stvorio jednu zbirku, poslije počeo i planinariti po južnom Velebitu. Zaintrigirao me je jedan fenomen koji je bio prisutan i u Ravnim kotarima, vjerovanje o pomoći dušama na putu prema onom svijetu koji se na Velebitu zadržao nešto duše. Hodajući po tim šumama počeo sam fotografirati i skicirati, pa ovo sve što vidite su stvarno takva mjesta, ta stabla tako stoje, takva kvrgava, ti borovi neobičnih oblika – pojasnio je umjetnik Josip Zanko, zahvaljujući društvu na priređenoj izložbi.

U ime gradonačelnika izložbu je otvorio savjetnik Ivan Čolak.

HAZU – ZAVOD ZA ZNANSTVENI I UMJETNIČKI RAD POŽEGA -

POŽEGA – U organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Požega Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održano je predavanje akademika Franje Tomića na temu „Primjena navodnjavanja u svrhu unapređenja poljoprivrede“. Predavanju su uz studente i profesore požeškog Veleučilišta prisustvovali poljoprivredni stručnjaci i pročelnica ureda za gospodarstvo Branka Kuba i zamjenik župana za gospodarstvo Željko Jakopović.

- Navodnjavanje, posebno kada je u ove zadnje tri godine suša, svi kažu da je potrebno, no ono je potrebno i bez suše, jer imamo nedostatke vode u cijeloj Hrvatskoj, ovisno o području i kulturi od 55 do 120 mm vode u vegetacijskom razdoblju. Mi nažalost nemamo tradiciju navodnjavanja i navodnjavamo samo 18 tisuća ha od sadašnjih obradivih površina, što je 0,84%. No kada kažemo da danas imamo 2.149.000 ha obradivih površina, ali da danas obrađujemo samo 1.330.000 ha ili preko 800.000 ha manje nego prije. Zemlje u okruženju navodnjavaju oko 20% površina, Albanija čak 50% površina navodnjava, Europa u prosjeku 13% površina, a u svijetu 17% obradivih površina. Mi smo tu na dnu, pa čak i skandinavske zemlje koje imaju daleko više oborina nego mi dodatno navodnjavaju oko 4% površina. Nama je navodnjavanje imperativ i moramo provoditi nacionalni projekt navodnjavanja donesen 2005. godine – istakao je akademik Tomić.

Navodnjavanjem bi smanjili uvoz velikih količina hrane i smanjili negativnu bilancu u razmjeni hrane. Europska unija i sve njene članice imaju poljoprivredu kao jedan od glavnih segmenata gospodarstva, a mi to moramo promijeniti, kaže Tomić, što znači povećati obradive površine i proizvodnju. Danas država pokriva do 80% troškova izgradnje kapaciteta za navodnjavanje, ostalo lokalna zajednica a krajnji korisnici samo troškove razvoda sustava za navodnjavanje na svojoj parceli, pa to moramo iskoristiti i znatnije povećati površine pod navodnjavanjem.

Zamjenik župana Željko Jakopović je u raspravi istakao da se na području Požeštine najviše otišlo u stvaranju preduvjeta za navodnjavanje a da se povećavaju i konkretne površine koje se navodnjavaju, od sustava Kaptol, uskoro s akumulacije Kuštravac, a već od slijedeće godine znatno veće površine s akumulacije Londža.

IMA I DOBRIH PRINOSA SA KUKURUZNIH POLJA U OKOLINI POŽEGE -

ZAVRŠJE - Iako je godina bila sušna prinosi hibrida poznatog američkog sjemenara Pioneera na mojim njivama su dobri i kreću se od 9 do 9,5 tona po hektaru, a u normalnim klimatskim uvjetima i do 12 tona – kaže nam Josip Pepa Kordaso ratar iz Završja pokraj Požege dodajući da je takav prinos postigao zahvaljujući jesenskom oranju i prihrani zemljišta lanjske godine.

Prilikom kombajniranja na kraju ovogodišnje berbe ratari su razgledali i pokuse novih sorata hibrida koji će uskoro biti prihvaćeni za primjenu u proizvodnji kukuruza naših poljodjelaca.

- Na slabiji urod su ponajviše utjecale ekstremno visoke temperature koje su uzrokovale otežano stvaranje klipova jer je došlo su sušenja dijela biljaka – kaže Krešimir Tomanović, predstavnik ovog sjemenara u Požeškoj kotlini dodajući da su neki hibridi i ovako nepovoljne uvjete dobro podnijeli što je ponajviše ovisilo o rokovima sjetve, pripremi zemljišta i prihrani kukuruza.

Stručnjaci najavljuju nove generacije hibrida kukuruza, koji su u fazi ispitivanja, kako bi ratari i nadalje bili uspješni u prinosima ove žitarice, te ostvarivali dobre poslovne rezultate. (T)

APOSTOLSKI NUNCIJ PREDVODIO SLAVLJE NA BLAGDAN SV. TEREZIJE AVILSKE - 

POŽEGA - Požeška prvostolnica, grad Požega i Katolička gimnazija 15. listopada su slavili svoju zaštitnicu, svetu Tereziju Avilsku. Svečano euharistijsko slavlje predvodio je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Alessandro D'Ericco, a propovijedao đakovačko -osječki nadbiskup Marin Srakić.

U pozdravnoj riječi domačin, požeški biskup Antun Škvorčević podsjetio je apostolskog nuncija da je došao u Slavoniju, dio Hrvatske koji još uvijek trpi od posljedica ratnih stradanja, oskudice i brojnih drugih nevolja zbog čega se s ovih prostora iseljavaju, posebno mladi, u potrazi za radnim mjestom. - Molite s nama u ovom svetom slavlju da nas sv. Terezija Avilska približi Bogu, da nas snaga Isusove ljubavi međusobno poveže u poštovanju, solidarnosti i slozi, te se učvrstimo u neprevarljivim Božjim nadama, a vodstvu ove zemlje daruje sposobnost da zauzetije traži rješenja za nevolje ljudi ovog kraja – poručio je biskup Škvorčević.

Nadbiskup Srakić u homiliji je kazao da je sv. Terezija Avilska živjela u teškim vremenima za Crkvu i društvo. - Što je mogla učiniti? Prepustiti se bujici svoga vremena? Ona je odlučila uložiti sve svoje talente uma i srca u obnovu onoga što je zaspalo, zastarjelo, neupotrebljivo. No, ne svojim silama, nego potaknuta Božjim duhom kojeg je Isus obećao svojim učenicima – kazao je nadbiskup.

Pozvao je sve nazočne da prione velikom djelu obnove osobnog i obiteljskog, narodnog i crkvenog života pod vodstvom Duha Svetoga kako bi nas on odgojio u ljubavi, najvećoj snazi, kao što je to učinila i sv. Terezija.

Na kraju slavlja svima se obratio apostolski nuncij kojem je posebno bilo drago što se ovdje njeguju dobri odnosi između crkvene i građanske vlasti. - Često ponavljam da je važno, unatoč različitim viđenjima stvari svi nastojimo, najbolje što možemo služiti građanima ove zemlje. Naša je želja da se ta suradnja ne samo nastavi, nego da se i razvija na svim razinama za dobro grada Požege i čitave zemlje – poručio je apostolski nuncij D'Errico kojem je ovo bila prva posjeta Požeškoj biskupiji.   (a.t.)

DODJELA 57 STIPENDIJA POŽEŠKE BISKUPIJE -

POŽEGA - I ove godine uz blagdan sv. Terezije Avilske, zaštitnice požeške katedrale uručene su stipendije Požeške biskupije. Dobilo ih je 57 učenika i studenata, prije svega oni koji dolaze iz obitelji s više djece i slabijih materijalnih mogućnosti, a dvoje njih primilo ih je kao nagradu jer su bili najbolji maturanti Katoličke klasične gimnazije u Požegi i Virovitici.

Sve stipendiste i njihove roditelje pozdravio je požeški biskup dr. Antun Škvorčević. Kazao je da je materijalno važno, ali da je najvažniji i najpresudniji čovjekov odnos prema Bogu, a onda i prema drugom čovjeku. Poručio je studentima da dok tragaju za punim životom ne dozvole napasti da ih prevari i da sebe svedu na nešto malo, a na malo i sitno čovjek sebe svede kada se svede samo na materijalno. Objasnio je da svaki čovjek, bez obzira na svoj materijalni status, bio bogat ili siromašan može živjeti svoje dostojanstvo koje je silno veliko kroz to što živi odnose plemenitosti, mira dobrote, ljubavi i poštovanja s drugima ljudima.

Među onima koji su dobili stipendiju je bila i Marija Berić iz župe Bučje. Za nju je ugovor o stipendiranju potpisala njezina majka Ružica. - Kako imamo desetero djece, od čega su dvoje studenti, a četvero njih su učenici, ova stipendija za kćer Mariju koja u Rijeci studira medicinu znači nam puno. I prijašnjih godina smo dobivali. Jako nam je važno da se stipendija redovno dobiva, odnosno svaki mjesec – kazala je Ružica Berić. (a.t.)

BRANITELJ ANTUN IVEZIĆ KOJEMU SE SUDILO ZA RATNI ZLOČIN TUŽI DRŽAVU -

NAKON PRAVOMOĆNOG OSLOBOĐENJA ZA ODŠTETU MU SE NUDI SAMO 142 TISUĆE KUNA

LIPIK - Umirovljeni hrvatski branitelj iz Lipika Antun Ivezić podnio je tužbu protiv države. Učinio je to nakon što mu je stigla ponuda o nadoknadi štete jer je nevin bio u zatvoru. - U pritvoru sam proveo pune tri godine i tri mjeseca a uspostavilo se na kraju da je došlo do zamjene identiteta i da nisam kriv. Zar sve što sam u tom vremenu proživio i što je proživjela moja obitelj od koje sam bio odvojen vrijede tek malo više od 100 tisuća kuna – s gorčinom u ustima pita se Antun.

   Antun Ivezić sudionik je Domovinskog rata od 5. kolovoza 1991. godine, odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata i ordenom "Bljesak". S još petoricom branitelja bio je optužen za ratni zločin nad srpskim civilima u Marinom Selu nedaleko Lipika krajem 1991. godine a Županijski sud u Požegi u ožujku 2009. godine osudio ga je na deset godina zatvora. Vrhovni sud je presudu ukinuo da bi na ponovljenom suđenju u Osijeku Antun bio pravomoćno oslobođen optužbe. U pritvoru u Požegi i Osijeku proveo je od ožujka 2008. do lipnja 2011. godine. - Sve se to odrazilo na moje zdravlje. Prije nego sam otišao u pritvor bio sam zdrav a onda su mi 'otišli' živci. Sad redovito moram na terapije i pijem hrpu raznih lijekova. Šta mi vrijedi što sam oslobođen optužbe kada sam bolestan a obitelj mi je na rubu egzistencije. Supruga radi za 2.500 kuna, moja mirovina je tek nešto veća, kredit za kuću nam je 2.000 kuna a imamo dvoje djece koje tek treba školovati. Znam da se nikakvim novcem ne može nadoknaditi vrijeme provedeno u zatvoru kao ni moje izgubljeno zdravlje ali, ponuđena odšteta je sramotna – dodao je Antun.   

   Sve osobe koje su pravomoćnom presudom oslobođene krivnje prema ustavnim i zakonskim odredbama imaju pravo na naknadu zbog neimovinske i imovinske štete. Nigdje međutim, ne navodi se precizno koliko 'košta' dan proveden u zatvoru osobe koja nije kriva, njegove duševne boli, odvojenost od obitelji i drugo. Jedan od Antunovih odvjetnika kaže kako su prilikom podnošenja zahtjeva za nadoknadom štete imali u vidu dosadašnju sudsku praksu pa je tako od države zatraženo nešto manje od 1,1 milijuna kuna. Ponuđeno im je međutim, oko 142 tisuće kuna.

U Ministarstvu pravosuđa kažu kako se do ove cifre došlo na temelju jedne uredbe koju su zatekli od bivše Vlade te da se upravo radi na tome da se pitanje naknade štete precizno zakonom riješi.