Prikazujem sadržaj po oznakama: Vino

TRADICIONALNO PUNJENJE FESTIVALSKOG VINA  -

KUTJEVO – U podrumima Kutjeva d.d. napunjeno je 1300 butelja vrhunske graševine, koje kao generalni sponzor daruje ta tvrtka za Glazbeni festival Slavonije Požega 2012. Ovo vino koje ima svoju prepoznatljivu etiketu bit će službeno vino ovogodišnjeg festivala i služit će se na svim manifestacijama festivala, te dijeliti kao nagrada svim izvođačima, autorima i glazbenicima. Iako se nekada punilo vino koje je doniralo dvadesetak vinogradara, već drugu godinu cijelu količinu donira Kutjevo d.d.

Ove godine radi se o vrhunskoj graševini berbe 2010. sa lokaliteta Vinkomir, koje je njegovano u podrumima Kutjeva d.d. gotovo dvije godine i ima 13% alkohola, istakla je predsjednica Kutjeva d.d., Natalija Matajić. Punjenu vina uz vlasnika Envera Moralića nazočili su požeški gradonačelnik Zdravko Ronko, zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik, članovi Upravnog odbora Glazbenog festivala Slavonije, članovi folklora i tamburaši Bisernice.

Da je vino odlične kvalitete uvjerili su se svi okupljeni uz djelatnike medija već pri prvoj zdravici kojom se zaželio dobar uspjeh ovogodišnjem festivalu.

GLAZBENI FESTIVAL SLAVONIJE POŽEGA 2012. -

POŽEGA - Slijedeći dugu tradiciju od Muzičkog festivala Slavonije koji je započeo 1969.god., do Zlatnih žica Slavonije koje su započele u samostalnoj Hrvatskoj, po 43. puta, a prvi puta pod nazivom Glazbeni festival Slavonije u gradu Požegi održana je ova četverodnevna manifestacija, s nizom popratnih manifestacija. Bogati program koji se uglavnom održavao na Trgu sv. Trojstva, ali i drugim lokacijama, pratilo je niz priredbi, od sportskih, kulturnih, do gastro manifestacije, poznate Fišijade i na kraju smotre folklora. Festival se održavao pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ive Josipovića. Sve priredbe na zadovoljstvo organizatora, Požeškog tamburaškog orkestra i pokrovitelja grada Požege odlično su posjećene od brojnih posjetitelja. – Gostima koji našu Slavonsku Atenu posjete u dane festivala, kao i svih prethodnih godina pokazat ćemo sve svoje najbolje, od čuvene požeške gostoljubivosti, dobre pjesme uz tambure do dobrog vina i slavonskih delicija, najavio je požeški gradonačelnik Zdravko Ronko zaželjevši svima dobrodošlicu.

Festival otvorio premijer Milanović

Festivalskom povorkom i „Požeškom berbom grožđa“ svečano je otvoren Glazbeni festival Slavonija Požega 2012., ujedno i najveća tamburaška priredba u ovom dijelu Slavonije. U svečanoj festivalskoj povorci s preko 500 sudionika, predvođenoj članovima konjogojstvene udruge Vallis Aurea, učestvovale su mažoretkinje, polaznici plesnih studija, djeca iz dječjih vrtića, te predstavnici mnogobrojnih folklornih društava, sudjelovao je i Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović koji se u povorci vozio u gradskoj kočiji s požeškim gradonačelnikom. Pozdravljajući okupljene on je rekao: - U ovim teškim vremenima ljudima treba više samopouzdanje. Postoje dvije vrste zabave u krizi, jedne su niskih strasti “kruha i igara“, a ovo je zabava i proslava plemenitih strasti i dobrih običaja i ona nam govori tko smo i što smo. Govori nam koji nam je identitet jer ljudi bez identiteta i bez svijesti o tomu tko su i što su vrlo često lutalice u društvu i životu. Nema naroda u Europi koji je tako mali kao naš a tako različit s toliko dijalekata, jezika, nošnji običaja a opet jedinstven, svoj. Ovakvi skupovi ovakve manifestacije upravo rade ono što je bitno, utvrđuju naš identitet i u vremenima teškim kao što su današnja, još jednom daju vjeru i samopouzdanje. A bez vjere i samopouzdanja nema pobjede nad izazovima, nema pobjede nad teškoćama - rekao je Milanović otvarajući glazbeni Festival. Milanović je ujedno obišao i štandove koji su postavljeni u sklopu održavanja Sajma starih zanata te se susreo s članovima Europskog tamburaškog orkestra. Okupljene goste pozdravio je i požeški gradonačelnik Zdravko Ronko navodeći kako će idućih dana Požega biti centar tamburaške glazbe Hrvatske.

Na pomoćnoj pozornici su članovi kulturno-umjetničkih društava izveli svoj program, a članovi KUD-a Poljadija iz Grabarja su prikazali običaje u berbi i preradi grožđa u mošt.

 

Polufinalna večer tamburaške pjesme

U smiraj dana na velikoj pozornici održala se Polufinalna večer tamburaške pjesme na kojoj smo čuli 15 tamburaških sastava i solisticu Martinu Barač iz Zagreba s pjesmom Crvene cipele. Tako smo čuli Šokački cvit, Begeš, Tremolo, Prima Band, Žeteoce Satir, Pleter, Vranac i druge tamburaške sastave, a odlukom stručnog žirija dalje su se plasirali Da capo iz Požege s pjesmom „Ogrlica od samoće“, Sitan vez s pjesmom „Pjesma za tebe“, TS Kas s pjesmom „Odbjegla zvijezda“ za završnu finalnu večer, te TS Horda iz Zagreba s pjesmom „Je, je, jesen je“ na drugu festivalsku večer zabavnih melodija.

Nakon službenog dijela uslijedio je cjelovečernji koncert tamburaškog sastava Slavonija band i njihovih gostiju, što je odlično prihvatilo nekoliko tisuća posjetitelja na Trgu sv. Trojstva.

Večer pjesme i vina

Na drugoj festivalskoj večeri, prvoj finalnoj večeri pod nazivom Večer pjesme i vina slušali smo 19 pjesama. Najavljeni duo Zlatka Pejakovića i Nede Ukraden s pjesmom „Slobodni smo kao ptice“ na žalost nismo čuli. Vidjeli smo zato Igora Delača, dosadašnjeg prvog čovjeka Prve lige, prvi puta kao solistu s pjesmom „Da se još jedanput rodim“, Džentlmene s pjesmom „Jedina moja ljubavi“, Alena Vitasovića s pjesmom „Došao sam da odem“, Antoniju Šola s pjesmom „Imam sve“, Bekrije s pjesmom „100“, klapu Cambi s pjesmom „Što je lipo“, Gazde s pjesmom „Trebam te noćas“, Slavonske lole s pjesmom „Sastala se braća“ i Bosutske bećare s pjesmom „Želim te noćas“.

Proglašene su i tri najslušanije pjesme od prošle godine s Večeri pjesme i vina po glasovima urednika radio postaja. Nagrade za najslušanije su pripale Bosutskim bećarima i Klapi Cambi za pjesmu „Sada kada došla si“ za koju je tekst i glazbu napisao Marko Zeljković, a Branimir Jovanovac aranžman, zatim Slavoniji bandu za pjesmu „Još jedan dan bez nje“ autora Borisa Đurđevića i požeške Bekrije i Franu Pehara za pjesmu „Za šaku ljubavi“.

Nakon natjecateljske večeri svoj cjelovečernji kasni koncert izvela je Klapa Cambi sa svojim gostima.

 

Večer tamburaške pjesme

Druga finalna festivalska večer „Večer tamburaške pjesme“ u subotu imala je i direktan prijenos na HTV-u, a osim pobjednika s polufinala čuli smo i 16 novih tamburaških skladbi. Bilo je tu i domaćih tamburaša, Zlatne doline i zanimljive izvedbe Bisernice s klapom Grobnik u pjesmi „Evo mene prijatelji“, zatim poznatih tamburaških sastava Širok šor, Ravnica, Arteški bunar, Kristali, Prijatelji, Patria, te poznatih solista od Stjepana Jeršeka Štefa, Borisa Ćire Gašparca, Krunoslava Kiće Slabinca, Viktorije Kulušić Đenke, do zanimljivog dueta Tedi Spalato i Miroslav Škoro. Više od pet tisuća posjetitelja na Trgu sv. Trojstva uživalo je u izvedbama tamburaških skladbi.

Najslušanijim pjesmama od prošle godine uručene su nagrade, a to su Slavonske lole za pjesmu „Zazvonila su zvona“, TS Kristali za pjesmu „Danima, noćima, jutrima“ i Stjepan Jeršek Štef za pjesmu „Muko moja, moj živote“. Nagrade su uručili sponzori i požeški gradonačelnik Zdravko Ronko.

Nagradom Radio Osijeka originalnom tamburicom nagrađen je najljepši tekst o Slavoniji, a ove godine dobitnik nagrade je Branko Brljević za pjesmu „Kad slavuji zorom zapjevaju“ za koju je glazbu napisao Aleksandar Homoky a koju je prošle godine na Zlatnim žicama Slavonije izveo tamburaški sastav Ravnice. Autoru je nagradu uručio urednik Davor Lončarić. HRT Radio Osijek dodjeljuje nagradu za najljepši tekst o Slavoniji na festivalu u Požegi od 1992. godine. Među nagrađenim pjesmama su i one koje će tamburaška publika zasigurno lako prepoznati - Lipa moja Slavonijo, Vranac, Slavonijo ja sam tvoje dijete, Šokac, Nije moja duša prazna, Inati se Slavonijo… Posljednje četiri godine nagrada je bisernica, posebno izrađena za autora najboljeg teksta o Slavoniji.

 

 

Promocije, novi spotovi i nosači zvuka

Festivalske dane uvijek prate i promocije novih pjesama, novih spotova i novih nosača zvuka. Tako su u dvorani Gradskog kazališta svoj novi spot za pjesmu „Za sve moje bivše“ predstavili Begini, za pjesmu „Jedina ljubavi moja“ Džentlmeni, za pjesmu „Ljubav dajem ništa drugo nemam“ Arteški bunar. U Galeriji Ciraki Croatia records predstavio je trostruki CD ovogodišnjeg festivala, te nekoliko retrospektivnih CD u svom izdanju. Tu je svakako zanimljiv šesterostruki CD svih tamburaških uspješnica, te najbolje pjesme Krunoslava Kiće Slabinca i Zvonka Bogdana.

Posebnu promociju napravili su naši domaći tamburaši Bisernice, zajedno s pjevačima klape Grobnik s kojima su zajedno izveli i novu skladbu na ovogodišnjem festivalu „Evo mene prijatelji“. Upravo tu zajedničku sinergiju Dalmacije i Slavonije, koja je prvi puta viđena prošle godine u nagrađenoj pjesmo Bosutskih bećara i klape Cambi pronašli su i naši tamburaši, a to su pokazali i na zajedničkom domjenku isprepletenom morskim i slavonskim delicijama.

Duet Tedi Spalato i Miroslav Škoro

Povezuje nas sudbinska priča o Slavoniji i Dalmaciji

- Sudbinski trenutak i priča o Slavoniji i Dalmaciji koja nas povezuje zasigurno je utjecala da je došlo do ovog dueta - kaže poznati Dalmatinac osebujnog glasa Tedi Spalato koji je po prvi puta u duetu zapjevao sa Miroslavom Škorom na Glazbenom festivalu u Požegi. Riječ je o zanimljivoj pjesmi „Zlatna polja moga djetinjstva“ za koju su tekst napisali Pitomačanin Rajko Stilinović i Škoro, glazbu Spalato, a aranžman Osječanin Željko Nikolin.

- Saznao sam za taj Stilinovićev tekst, svidio mi se, uglazbio sam ga i pokazao Škori koji je emotivno reagirao i dodao dio svojih stihova, a tada sam shvatio da je to pjesma upravo za nas dvojicu - kaže u nastavku Tedi, čiji se preci živjeli u Suhopolju, a Škorini su pak iz Dalmacije doselili u Slavoniju pa ih očigledno veže slična obiteljska priča i sudbina.

- Ja sam se jednostavno prepoznao u tim Stilinovićevim stihovima i Tedijevoj glazbi jer nas je u burnim vremenima Slavonija sve prehranjivala - kaže Škoro kojemu je nakon „Tajne najveće“ sa Martom Nikolin ovo drugi duet na požeškom festivalu gdje je nastupao mnogo puta od 1992. godine, te dobio dvadesetak nagrada kao izvođač i autor najslušanijih pjesama („Kuća na kraju sela“, „Oj oraje, oraje“, „Garavušo, garava“, „Tako je Stipa volio Anu“ i druge).

U Požegi je nagrađen i ove godine. - Požega je jedan od ključnih gradova u mojoj karijeri, mislim da sam dio priče o ovom festivalu što mi je posebno drago - zaključio je Miroslav Škoro.

POČELA JEDNA OD NAJRANIJIH I BERBI GROŽĐA NA KUTJEVAČKOM VINOGORJU -

KUTJEVO - Bit  će to jedna od najranijih i najbržih berbi u povijesti kutjevačkog vinogorja – ističu vinogradari Zlatne doline koji su berbu počeli po paklenim vrućinama na 40 stupnjeva Celzijevih.

-Dolazi do brzog sazrijevanja grožđa. Ljudi neće znati što prvo početi brati. Trenutno je za berbu spreman i rizvanac, portugizac i chardonnay. Vinogradari će trebati biti vrlo oprezni i posebno paziti na kiseline, odnosno da one previše ne padnu jer su one katalizator fermetativnih procesa i daju ukupan dojam vinu, odnosno organoleptiku vina.  Druga važna stvar je temperatura mošta. Najbolje bi bilo kada bi mošt u podrum došao s petnaestak stupnjeva Celzijevih jer od 15 do 20 stupnjeva su najidealniji uvjeti za optimalan rad kvasaca i dobivanje. Nije lako sniziti temperaturu kada u podrum dođe grožđe koje ima 30 ili 40 stupnjeva – ističe Ivica Perak, jedan od naših najpoznatijih enologa koji je u berbu krenuo s branjem chardonnaya.

Vlado Krauthaker, jedna od naših najpoznatijih vinara dodaje da je ove godine lako bilo biti vinogradar jer gotovo da nije bilo uvjeta za bolesti, ali zato će podrumari i vinari trebati pokazati pravo umijeće.

-Ove godine neki vinogradari su samo tri puta primjenjivali zaštitu u vinogradu, a inače u normalnim uvjetima to je oko osam puta tako da su svi uštedjeli na tome. Berba graševine koje ovdje ima najviše počet će već 1. rujna što nije dobro jer neće imati dovoljno vegetacijskih dana. Za crvene sorte ovo će biti dobra godina kao i za ranije sorte – objašnjava Krauthaker.

Dodaje da posebno treba biti oprezan kod fermentacije jer nema dovoljno dušika te bi moglo dolaziti do njezina zastoja ako se ne bi pazilo na ishranu kvasaca koji stalno trebaju imati dovoljno 'hrane'.

Krunoslav Bartolović iz Požege prošle je godine u berbu kretao iza 10. rujna, a ove godine tada bi već mogao završiti ako se sadašnje vremenske prilike nastave. – Najveći problem je hlađenje mošta. Morat ćemo kupovati suhi led čija je temperatura minus 68 stupnjeva što će nam dodatno poskupiti preradu. Hlađenje ćemo morati obaviti i nakon taloženja. U berbu sam već trebao krenuti, ali kako nisam pripremio podrum, krećem ovog tjedna. Zbog visokih temperatura morat će se brati i noću te u ranim jutarnjim i večernjim satima  – ističe Bartolović dodajući da se tek u ovakvim ekstremnim uvjetima kao što su ovogodišnji vidi da se vinogradi ipak trebaju saditi iznad 300 metara nadmorske visine. Loza je iznad te nadmorske visine pustila dublje korijene te joj nije problem preživjeti ovogodišnje ekstremne vrućine.

Robert Čamak iz Kutjeva u prvu berbu i to sorte rizvanac krenuo je 20. kolovoza. – Urod će biti manji za 30 do 40 posto, ali kvaliteta je odlična, šećeri i kiseline su optimalni. Najmanje štete će biti u starim vinogradima koji su dobro 'ožiljeni' te toliko ne trpe posljedice suše kao mladi vinogradi. Sva je sreća pa su vinogradi uglavnom zasađeni na težem ilovastom tlu koji ima veći kapacitet vlage – ističe Robert Čamaka koji ima desetak hektara vinograda, od čega je 40 posto mladih.

Svi vinogradari složni su u jednom – sada kiša nikako ne bi trebala pasti, ali kada završi berba dobro bi došlo zbog same vinove loze.

-Ako sada dođe neka jaka kiša došlo bi do pucanja bobica. Zato je bolje da sada i ne pada. Bilo bi idealno kada bi se sada smanjile temperature – objašnjava Perak.

Manji urodi pomoći će da se i zalihe vina smanje, ali nikako ne bi bilo dobro da se ovako nešto ponovni i iduće godine jer tada bi moglo ponestati poznatih i vrhunskih vina kutjevačkog vinogorja. - Može se dogoditi da od viška grožđa postane manjak u kutjevačkom vinogorju – poručuje Krauthaker.

 Prije  berbe obrati martinjsko grožđe

- Berbu treba obavljati po najhladnijem dijelu danu, u jutarnjim ili večernjim satima, jer berba po žarkom suncu kvari kvalitetu osnovne sirovine za vino. Prije berbe bi svakako trebalo skinuti martinjsko grožđe jer ono prije svega nepotrebno uzima vlagu koje je vrlo malo vinovoj lozi, a isto tako uzima i nepotreban šećer. Osim toga takvo grožđe može dovesti u nedoumicu berača pa će on ubrati i to što dovodi do neharmoničnog mošta. Isto tako obrano grožđe ne bi trebalo gaziti, ono bi do podruma trebalo doći cijelo kako bi kvalitet bio maksimalan. Transport od vinograda do podruma bi trebao biti što brži. Ove godine neće biti problema sa sladorima, ali vinogradarima posebno trebaju paziti na kiseline koje nikako ne bi smjele biti ispod šest, a smatram da za većinu ne bi smjele biti ispod sedam.

Poručujem svim vinogradarima da ne prodaju grožđe nepoznatim kupcima jer mnogi koji su prodali takvim koji nemaju nikakve reference još nosu dobili novac za prošlogodišnju berbu – ističe Tomislav Božičević, viši stručni savjetnik za hortikulturu u Poljoprivredno savjetodavnoj službi Požeško – slavonske županije.  (a.t.)

 

 

ANTONIJA HART – JEDINA ŽENA VINOGRADARKA U POŽEGI -

POŽEGA - Iako nikada nije ponijela laskavu titulu vinske kraljice 40-godišnja Antonija Hart sasvim zaslužno mogla bi ponijeti titulu  "kraljice požeškog vinogorja". Među 30-ak i više vinogradara koji na tom lokalitetu uzgajaju vinovu lozu ona je jedina žena. I ne samo to. Ravnopravno s njima nosi se sa svim problemima koje donosi uzgoj vinove loze na strmom požeškom gorju. Tu  se ne koristi nikakva mehanizacija i sve se mora ručno raditi  što i nije lako jer obrađuje dva hektara vinograda.

- Cijelo Požeško vinogorje je atraktivno zbog prekrasnog pogleda jer se vidi cijela kotlina. No s druge strane izuzetno je teško obrađivati ga jer se uglavnom sve ručno radi. Vinogradarstvo je teško jer vinogradi traže slugu a ne gazdu. Naravno da je tu ženama teško i općenito vrlo se teško ženi „probiti“ u vinogradarstvu, u tom muškom poslu gdje ti moraš sve raditi, od rezidbe kada su veliki minusi do ovakvih vrućina kada se kopa ili obavlja zaštita. Teško je kada sve sam moraš raditi. Teško je za ovakve vinograde naći i radnike koji bi tu radili - kaže Antonija dodajući kako je u njezinim vinogradima najzastupljenija graševina a ima i nešto traminca te nekoliko crnih sorti.

- Na mene su ovdje već svi naučili no čim izađem negdje dalje na tržište onda tu vlada pomalo čuđenje i nevjerica. No ja volim vinogradarstvo i tu sam od malih nogu. Volim taj posao, naravno kao i u svakom poslu ima tu problema ali ima i lijepih strana.

Vinogradarstvo za Antoniju nije samo posao već način života jer s vinogradarstvom živi više od dva desetljeća. Ljubav prema vinovoj lozi pretvorila je i u svoj životni poziv pa joj i zvanje inženjerke poljoprivrede-vinogradarstva umnogome pomaže. Bez obzira na sve probleme, do sada nije požalila što se bavi vinogradarstvom u kojem joj je jedina nagrada kada svoj rad uspješno pretoči u dobu vinsku kapljicu. A to uvijek čini i zato s punim pravom ona može ponijeti titulu kraljice požeškog vinogorja. (V.Re.)