Prikazujem sadržaj po oznakama: Pleternica

POČELI RADOVI NA NASTAVKU KATASTARSKIH IZMJERA U GRADU PLETERNICI -

BUČJE – Svečanim otkrivanjem informativne table u naselju Bučje započeli su radovi na nastavku katastarskih izmjera u naseljima grada Pleternice, koji su nastavljeni nakon 12 godina stanke. – Ovo je prva izmjera nakon 2001. godine, kada je izvršena katastarska izmjera k.o. Gradac, Zarilac i Knežci. Na inicijativu bivšeg župana Marijana Aladrovića mi smo prije četiri godine započeli inicijativu da se katastarske izmjere nastave. Ova izmjera obuhvaća tisuću ha, za oko 127 kućanstava u k.o. Bučje. Ugovor je vrijedan 2,35 milijuna kuna od čega Državna geodetska uprava sufinancira 40%, a grad Pleternica s partnerima 60% iznosa. Računamo i na potporu županije a dio troškova prenijet ćemo i na krajnje korisnike, one koji imaju najviše koristi od katastarske izmjere. Na području grada Pleternice evidentno je nesređeno stanje katastra i gruntovnice – rekla je pleternička gradonačelnica Antonija Jozić, koja smatra da će građani za puno manje sredstava dobiti sređeno zemljišno stanje, te raspolagati sa svojim zemljištem lakše, a podiže se i vrijednost zemljištu.
- Ovo je nastavak uspješne suradnje između grada Pleternice i Državne geodetske uprave, i sustavnog pristupa u nastojanju rješavanja problematike registracije nekretnina u RH. Do sada smo proveli 3 katastarske općine, a ovu izmjeru završit ćemo kroz dvije godine – rekao je Marinko Bosiljevac, načelnik sektora za katastarski sustav DGU.
Na području Požeško-slavonske županije uspješna katastarska izmjera izvršena je tek u trećini površina i tu ima još puno posla. – Bez uređenih knjiga bez sređenog stanja na poljoprivrednim površinama i na parcelama nema razvoja naše poljoprivrede ni razvoja naše županije. Ovakvim zahvatima mi činimo u onom smjeru što stalno propagiramo, poljoprivreda je temeljna i osnovna grana naše županije. Ovo su koraci za našu budućnost, a ovdje na ovom prostoru očekujemo da ljudi ostaju, ne iseljavati se. Županija podupire ovakve projekte i sufinancirat ćemo ovdje, a isto tako i na području općine Brestovac gdje se također nastavljaju radovi na katastarskoj izmjeri. Izmjere se nastavljaju i u gradu Požegi. Poljoprivreda je opstojnost ruralnog razvoja sela i budućnost naše županije – rekao je župan Alojz Tomašević, koji ističe da smo mi zapravo siromašnija županija po prihodima po stanovniku i naše težnje nisu da se približimo Europi nego da se prvo približimo Zagrebu, da dođemo bliže pokazateljima zagrebačke županije.

NK SLAVIJA NASTAVLJA S ISTIM SASTAVOM -

PLETERNICA - Nogometaši Slavije iz Pleternice okupili su se nakon zimske stanke te započeli s radom i pripremama za nadolazeću proljetnu dionicu. Nakon pozdravne riječi upravnog odbora treneri Dalibor Bognar i Ante Pavličević započeli su s izvršavanjem zacrtanog plana i programa. Želja svih struktura unutar kluba je popeti se koju stepenicu više u poretku te se dobrim startom u prvih nekoliko kola uključiti u borbu za vrh prvenstvene ljestvice. Odaziv raspoloživih igrača u klubu je zadovoljavajući, izostali su tek oni koji zbog poslovnih ili studentskih obaveza doista nisu u mogućnosti redovito trenirati. Trenerima malu brigu zadaju tek niske temperature i snijeg koji je zabijelio požešku kotlinu.
Igrali na turniru u Zagrebu
Nakon nekoliko odrađenih uvodnih treninga prvi test Slavija je imala u Zagrebu kod drugoligaša NK „Rudeš“ na njihovom tradicionalnom turniru. Osim domaćina sudjelovali su još i NK „Nehaj“ iz Senja i NK „Mladost“ iz Prološca. Dva neodlučena rezultata (1:1, oba pogotka postigao je Jakovljević) bila su dovoljna za diobu trećeg mjesta jer su se Senjani bolje snašli kod izvođenja kaznenih udaraca, a za treće mjesto kazneni udarci nisu se izvodili. Unatoč prohladnom i kišovitom vremenu vremenu prikazani nogomet bio je zadovoljavajući za ovu fazu pripremnog perioda, a tome je pridonijela i podloga, tj. umjetna trava na kojoj je puno lakše kontrolirati loptu. Prvo mjesto pripalo je domaćinu turnira.

U planu je odigravanje još nekoliko prijateljskih pripremnih utakmica uglavnom sa starim sportskim prijateljima (NK „Mladost“ Cernik, NK „Hajduk“ Pakrac, NK „Oriolik“ Oriovac, NK „Libertas“ Novska, NK „Kutjevo“).
Prema najavama prvo proljetno kolo trebalo bi se igrati u prvom vikendu ožujka tako da će igrači pleterničkog trećeligaša imati dovoljno vremena dobro se pripremiti kako bi što spremniji dočekali početak prvenstva koje će otvoriti gostovanjem u Višnjevcu koji je u prvom kolu odigrao neodlučeno u Pleternici.
Sastav momčadi ostao je gotovo nepromijenjen, istupnice su dobili Tokić i Ravlić, treninzima se priključio Antunović, no prijelazni rok još uvijek traje i opcije za dolaske i odlaske još su otvorene i nisu konačne.

U subotu, 1. veljače 2014. godine, u Policijskim postajama Požega, Pleternica i Pakrac započinje provedba Pilot-projekta novog ustroja i organizacije rada u policijskim postajama III kategorije. Ciljevi Pilot-projekta su povećanje operativne pokrivenosti područja policijske postaje, omogućavanje veće fleksibilnosti u organizaciji policijskih poslova prema zahtjevima svake konkretne sredine, smanjenje  administrativnog opterećenja, povećanje operativnog angažiranja policijskih službenika, rad policijskih postaja učiniti efikasnijima i isplativijima uz smanjenja troškova koji nastaju funkcioniranjem policijske postaje.

 Što ostaje isto za građane?

- policijska postaja je otvorena za rad sa strankama radnim danom u jutarnjoj smjeni;

- upravni poslovi se obavljaju kao i do sada;

- policijska usluga na terenu (po pozivu građana) pruža se brže i efikasnije;

- hitne i neodgodive policijske usluge građanin dobiva u bilo koje vrijeme preko voditelja grupe za operativne poslove u policijskoj postaji (njihovo radno vrijeme je non-stop).

Građani mogu prijave podnositi na slijedeće brojeve telefona :

Policijska postaja Požega               034/454-539

Policijska postaja Pleternica          034/454-739

Policijska postaja Pakrac               034/454-639

 Pozivi građana nakon radnog vremena policijske postaje bit će automatski usmjereni na Operativno komunikacijski centar policijske uprave, čiji operater će im dati potrebne informacije, a kod potrebe za postupanjem poziv će odmah preusmjeriti na rukovoditelja koji rukovodi službenicima na terenu, koji potom odmah pristupa organizaciji i provedbi zadaće koja je potrebna. Na isti način dakako građani i nadalje mogu pozivati 192 i Centar 112.

OVE GODINE NOVA ZGRADA KNJIŽNICE I ČITAONICE  -
 

PLETERNICA -  Nastavljajući staru tradiciju pleternička gradonačelnica Antonija Jozić je na da sv. Franje Asiškog, zaštitnika novinara okupila na radnom ručku sve predstavnike medijskih kuća koje djeluju na području Požeštine. Uz izraze zahvalnosti na redovitom i afirmativnom praćenju svih projekata i događanja u gradu Pleternici kojih je posljednjih godina bilo mnogo, gradonačelnica je najavila i niz novih projekata, koje je grad Pleternica pripremio za dolazeće vrijeme, u ukupnom iznosu za oko 400 milijuna kuna. – Trenutno radimo na Gradskoj knjižnici i čitaonici koja je vrijedna oko 10 milijuna kuna, a s opremom oko 11 milijuna kuna. Zatvorena je cijela financijska konstrukcija i Pleternica će knjižnicu veličine 1.000 m2 dobiti ove godine za sv. Nikolu, kada obilježavamo Dan grada. Trenutno se izvode završni radovi, postavljaju pločice, postavljanje kamena na podove, jer ce cijela donja etaža biti u kamenu, postavljanje parketa na katu. Slijedi opremanje, a na krovu knjižnice postavit ćemo solarnu elektranu snage 30 KW, koja će pokriti potrebe električne energije za samu knjižnicu, posebno u ljetnim mjesecima kada bude potrebna klimatizacija prostora. Elektranu će sufinancirati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – rekla je gradonačelnica Jozić, koja ističe da su svi ostali projekti u gradu spremni, te da se čekaju samo raspisani natječaji. Prioriteta nema, a oni su uvjetovani raspisanim natječajima ministarstava i fondova.
Do sada su u prijavljivanju projekata imali puno uspjeha pa su u proteklom razdoblju u potpunosti uredili poduzetničku zonu, izgradili Tehnologijsko inovacijski centar s poduzetničkim inkubatorom, izgradili mini hidroelektranu na rijeci Orljavi, izgradili solarnu elektranu, izgradili novi dječji vrtić, te izgradili kilometre novih cesta, vodovoda i kanalizacije u svim pleterničkim naseljima. – Upravo smo pred ishođenjem potvrde glavnog projekta za naš srednjoškolski centar. Prošle godine smo uvršteni u listu Ministarstva znanosti i obrazovanja, i sada s projektom čekamo otvaranje natječaja u okviru europskih strukturnih fondova za uređenje. Nama je posebno bitno da je od prošle godine krenuo u Pleternici prvi razred Ekonomske škole, a od ove godine očekujemo upis još jednog ekonomskog odjeljenja, a očekujemo dopusnicu za otvaranje jednog razreda obrtničkog usmjerenja konobar i kuhar – rekla je gradonačelnica Jozić koja dodaje da je spreman i projekt uređenja stare kino dvorane u novi moderni multimedijalni centar s kino dvoranom. Očekuju novi natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i Fonda za zaštitu okoliša.
(AGM Kruna)

GRAD PLETERNICA U PILOT PROJEKTU 30 SLAVONSKIH NASELJA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI -

PLETERNICA – Pleternica je prvi grad u Hrvatskoj koji ulazi u projekt kojim se u manjim gradovima i općinama ulazi u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, vode i sunca, te novim tehnologijama ušteda potrošnje energije u javnoj rasvjeti koja je sve veći izdatak nedovoljnih proračunskih sredstava općina i manjih gradova. - Postati prvi zaslužili smo time što smo prvi grad u Hrvatskoj koji ima u vlasništvu svoju malu hidroelektranu i što prvi u našoj županiji imamo svoju solarnu elektranu na Poduzetničkom inkubatoru. Svi gradovi i općine s područja naše županije koji budu zainteresirani mogu se uključiti u ovaj projekt, jer projekt predviđa u 2014. godini uključiti 30 naselja s područja Slavonije. Mi ćemo ostvariti poticaje za gradnju novih kapaciteta u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, a kroz uštede u potrošnji energije u javnoj rasvjeti isplatit ćemo taj projekt bez za sada ulaganja u projekt, što je za nas vrlo povoljno. Oko 2,5 milijuna kuna sredstava će uložiti zainteresirana tvrtka, a projekt će isplatiti sam sebe kroz 6 godina i tada prelazi u naše vlasništvo – istakla je pleternička gradonačelnica Antonija Jozić, koja dodaje da su već napravili projekt za još jednu mini hidroelektranu na rijeci Orljavi, a postojeću sunčevu elektranu će udvostručiti po snazi proizvodnje s 15 na 30 KW. Sva svjetleća tijela na javnoj rasvjeti bit će zamijenjena novima, znatno štedljivijim izvorima svijetlosti.
Inicijativu za ovaj projekt pokrenuo je saborski zastupnik Franjo Lucić, a punu podršku projektu dao je požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, koji je Poduzetničkom inkubatoru Pleternica sazvao i koordinaciju načelnika i gradonačelnika s područja Požeško-slavonske županije da se iz prve ruke upoznaju s projektom i uključe u njega. – Na sastancima koordinacije gradonačelnika i načelnika naših 10 lokalnih jedinica razgovaramo o projektima, a sada ćemo se upoznati s jednim konkretnim projektom proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u čemu je Pleternica već svijetli primjer. Još nekoliko naših općina imaju priliku da se uključe u ovaj projekt, gdje mogu dobiti gotovo besplatno određene sustave za proizvodnju energije putem solarnog sustava, a istovremeno ostvariti i velike uštede na javnoj rasvjeti. Bitno nam je i grad Požegu uključiti u taj projekt jer do sada nije bio uključen niti u jedan projekt financiran iz fondova Europske unije – rekao je župan Tomašević.
Nositelj projekta je tvrtka Logistika javne rasvjete iz Zagreba koja će projekt nakon ovog pilot projekta ponuditi i ostalim manjim naseljima na području cijele RH. To je zaokružena cjelina proizvodnje energije kroz solarne elektrane uz javnu rasvjetu koja novim tehnologijama ostvaruje znatnije uštede od dosadašnjih sustava javne rasvjete. – U okviru postojećih troškova koje lokalne zajednice imaju za javnu rasvjetu provođenjem nove tehnologije ostvaruju se velike uštede i sama investicija se otplaćuje tijekom 5-6 godina eksploatacije. Bit je objedinjavanje proizvodnje kroz solarni sustav i manja potrošnja u sustavu javne rasvjete. Partneri u projektu financiraju cijeli sustav, dio sredstava financira se iz sredstava EU, a projekt na nivou RH vrijedan je 10 milijuna eura. Općine koje sada uđu u projekt neće imati nikakvih financijski izdataka. Plaćat će samo onoliku ratu struje koliku su plaćali i do sada, a nakon eksploatacije od 6 godina sve ostaje njima u vlasništvu i daljoj eksploataciji koja će im donijeti velike uštede – istakao je Zdravko Krmek iz tvrtke Logistika javne rasvjete.
AGM Kruna

Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, nakon 6 mjeseci obnašanja dužnosti u županiji  -

PIŠEMO JEDNU SASVIM DRUGU PRIČU, JEDNU POSEBNU DIVNU PRIČU NAŠE BUDUĆNOSTI

Prošlo je 6 mjeseci kako je na čelo Požeško-slavonske županije izabran Alojz Tomašević. Zapitali smo ga što je zatekao u županiji svojim dolaskom, te što ga danas najviše zaokuplja u poslu župana?

 - Točno 6 mjeseci je iza nas, moram reći kako vrijeme brzo prolazi, ali sam zadovoljan i sretan jer mislim da sam ga nastojao na najbolji način iskoristiti kako bih ušao u probleme upravljanja ovom županijom po svim elementima. Vama je vrlo dobro poznato mi smo zajednički surađivali da sam nastojao od prvog dana biti na onoj crti o kojoj sam govorio, a to je gospodarstvo i gospodarstvenici. Svih ovih proteklih mjeseci o tome govorimo, a između ostalog obilazimo, analiziramo i zajednički nastojimo rješavati probleme koje naši gospodarstvenici imaju, samim time i naša županija. Jedan iskorak koji smo učinili mislim da je prepoznatljiv, jer dobivam povratnu informaciju od naših arhitekata ili ljudi koji se bave sa građevinom, a evo aktualna je upravo legalizacija kao jedan od ključnih momenata. Prije svega u našem odjelu za urbanizam malo smo drugačije presložili sustav rada. Naime izbacili smo onaj poznati model uredovnog radnog vremena, njegovo radno vrijeme je upravo onoliko koliko radi županija tj. od 7h do 15h, a dapače po potrebi djelatnici ostanu i duže raditi, ako je u pitanju pripremiti program i projekt ili izdati dozvolu itd. Povratna informacija od ljudi sa terena je apsolutno pozitivna, ja mogu reći da sam osobno zadovoljan sa djelatnicima koji taj posao obavljaju, jasno ne daju svi najviše od sebe, može i više. Naime ima tu jedan problem, pisao sam ministarstvu graditeljstva i ministarstvu financija da bi ubrzali postupak legalizacija da nam daju samo odgovor, da ako bi zaposlili još dio djelatnika, dali to ulazi u masu plaća. Vi znate da mi nažalost još uvijek probijamo masu plaća od 20%, dakle nismo dobili niti tumačenje da ili ne. Od prosinca prošle godine primili smo 4 mlada pripravnika koji su bili volonteri, a od 01.01. u našem uredu za rad prošli obuku i program obučavanja i krenuli su na teren upravo ovaj mjesec i očekujem potporu za njih od 1.600 kuna da bi pomogli u timovima jer smo napravili drugačiju reorganizaciju, dakle timovi koji točno znaju u kojem se smjeru treba pokrenuti legalizacija. S obzirom da je potreba da se ubrza postupak legalizacije mi ćemo i dalje ići proširiti se sa brojem ljudi koje ćemo uvesti u našu županiju vjerojatno u naredni mjesec dva ili tri, samo s tendencijom da se ubrza postupak legalizacije. Legalizacija je jasna smjernica ali i  tko god želi investirati jasno ima prioritet, i u tom djelu nema zapreke i ponosan sam što se odradio znatan broj, već negdje gotovo 1.000 legaliziranih objekata, a sa druge strane smo možda malo stavili sa strane određeni broj objekata, one sitne garaže, šupe itd, nismo bacali fokus i dizali napore da bi se to legalizirao, osim posebno ako su ljudi imali namjeru i želju. Mislim da ćemo sada upravo pripomoći da i taj dio podignemo čisto zbog djela i statistike. S druge strane nas dio ljudi građana moli da ne žurimo sa legalizacijom, jer znate treba i platiti dio sredstava, znači on se prijavio zakonske okvire poštuje, a kaže kada dođe za plaćanje traže još odgodu. Mi poštujemo dakle i tu situaciju i tu varijantu.

Sa kojim predispozicijama ste došli u županiju, koje stanje ste očekivali s obzirom na poznate priče o teškom stanju u županiji i proračunu?

 - Ono što je dobro bilo i što sam znao od prethodnika, što sam naslijedio je stanje u županiji o proračunu i problematici. Naš proračun nije velik, izvorni proračun je relativno mali. Nažalost ono što sam znao to su upravo kreditne obveze iz prošlih vremena. Međutim kada sam dobivao informacije zašto su se dogodile upravo te kreditne obveze onda sam i sam zaključio možda je to tako moralo i biti, no nakon 6 mjeseci sad stvarno znam i vidim da gotovo sve probleme što županija ima sada imati će i narednih 7, 8 godina plaćanja skoro 5 milijuna kuna kredita, stvarno nije tako moralo biti. Da je bilo pameti, volje i htjenja dakle prije 7 godina kada je SDP bio na vlasti nije se trebalo uništavati, ni Županijska uprava za ceste, a samim time opteretiti županija. To govori da se moglo drugačije pristupiti, prvo ako nije dobar model i način upravljanja promjeni direktora, pronađimo čovjeka koji to može. Neka projekti idu dalje jer je puno posla bilo otpisano. U svakom slučaju prošlu godinu mi smo, ajmo reći završili dobro, nismo bili ni u blokadi, dobili smo i kreditni rejting. Prošle godine u 12 mjesecu dobili smo odluku od banaka da nismo više u kategoriji nemogućnosti nikakvog zaduženja, dapače sad smo i interesantni kao jedinica samouprave koja može stabilizirati svoje obveze i svoje dugove i to je dobro. To ne znači da ja imam namjeru zaduživati, ne nikako nemam namjeru, nego ove godine smo sami ste vidjeli napravili malo drugačiji proračun i upravo vjerujem da ćemo ove godine malo lakše disati, tako da bi mi mogli dio sredstava kanalizirati prema gospodarstvu itd. Smanjili smo plaće, kako svim dužnosnicima od mene prvog do svih zamjenika i djelatnika i institucijama i ustanovama koje su pod patronažom županije. Nisu to veliki novci, nije to velika svota, ne može se odmah očekivati desetci milijuna kuna uštede, no u svakom slučaju je to dobar smjer, dobar put i zahvaljujem djelatnicima koji su tu prihvatili znajući da je bolje rasporediti teret problema na sve nas nego dati otkaz za sedmero, osmero ljudi. Sa druge strane ja sam upoznat od Lipika, Pakraca do Čaglina, ja sam obišao sve institucije u gotovo svim većim privatnim subjektima sam bio sa direktorima i vlasnicima, razgovarao, a sa druge strane i želimo dalje nastaviti sa suradnjom. Drago mi je da sam upoznao problematiku i dio proizvodnje sa kojim se oni bave i ne bih samo rekao da su to problemi, nego jedna divna priča koja se piše kada vi imate projekt europskih  razmjera koje mi sada upravo očekujemo da će proći drugu, tj. treću fazu spajanja Pakraca, Lipika i Daruvara na bazi toplica po novom nazivu. Lipik specijalna bolnica pozitivno posluje, žao mi je što ZRC nije prihvaćen, investitor ili bolje rečeno vlada Republike Hrvatske nije pronašla modela da on opstane. U redu ići će u stečaj, pa se onda možda pronađe novi model. Vidite da je u Pakracu otvoren novi inkubator dakle to je velika stvar, podizanje novih projekata i mladih gospodarstvenika. Vidite da Pleternica svoj centar stavila u punu funkciju, svojih privrednika i piše jednu sasvim drugu posebnu divnu priču u budućnosti. Dapače i naše Općine, evo Velika izlazi iz svojih problema koji su bili na istoj valnoj duljini kao i županija, ipak izlazi se prema boljem svjetlu, i ovaj investitor koji je ovih dana dobio lokacijsku dozvolu kreće vjerojatno sa radovima na proljeće, u izgradnju hotela, bazena itd. I Općina Kaptol koja je znala prepoznati predpristupne fondove itd. Želja nam je i pokreće se početak rada strategije Grada Požege jer bez Požege teško je i županiji, ona je najveći centralni grad i sigurno mora biti poveznica razvoja našeg gospodarstva u cijelosti. Projekti koji su tu trenutno jesu, dapače i želja mi je da čuvene vinske ceste stavimo u funkciju i ja bi htio da Grad Kutjevo dobije svoje izbore i neka bude novi gradonačelnik ili gradonačelnica koji će znati prepoznati da smo upućeni jedni na druge, bez obzira na političke boje kad je u pitanju gospodarstvo moramo puhati svi u isti rog i zajednički djelovati.

Kakav je vaš osobni pristup toj problematici i vidi li se neki vaš pečat u svemu tome?

Ovdje u županiji ja sam malo drugačije pristupio problematici i radu, možda ja malo energičnije funkcioniram ali je to dobro i smatram da je to sasvim u redu. Temeljnu stvar koju želim i napominjem i od prvog dana je samo bitka za gospodarstvo, sve što budemo činili od planova, od aktivnosti kako pomoći, ne u klasičnom smislu pomoći jer županija nema novaca da ona pomogne gospodarstvu, ali možemo pod pomaganjem, informacijama, strukturnim fondovima, dovoditi ljude i pričati jednu dobru priču o županiji, možemo na taj način pomoći. Evo mi ćemo uskoro dati širi kontekst što je učinjeno od projekata koji su pripremnoj fazi i što je namjera za budućnost tako da možemo govoriti o stotinama milijuna kuna koji se pripremaju za razinu naše županije. Ja sam izdao smjernicu i svim školama, srednjim i osnovnim u kojima je županija osnivač, domovima, institucijama koji su pod patronatom županije da ova godina treba biti godina projekata, godina razvoja, da svaka institucija mora najmanje dva projekata napisati, biti će ih tu i više. Projekt od 50 tisuća kuna i 100 tisuća kuna je divan projekt, pa neka se promjeni fasada, neka se promjene prozori, već smo učinili jednu učinkovitost u tom kontekstu a naše gospodarstvo podizali na noge, i veliki projekti koje zapravo želimo razvijati u budućnosti, vama je poznato da osim bazena Velika želimo staviti u funkciju bivše odmaralište Zvečevo, tu smo dosta učinili i vjerujemo da ćemo u tom narednom periodu dobiti taj kompleks na upravljanje. Nama je namjera brza cesta, taj projekt sigurno ide dalje ne zaustavlja se. Svi projekti koji su predviđene i za Požegu i Pleternicu apsolutno ide se dalje. Ja ću ponoviti da mi prostora za razvoj u našoj cijeloj županiji od Čaglina do Lipika imamo, ako se samo povezujemo a upravo ta poveznica su kao novina, koordinacija gradonačelnika i načelnika, pa razmjenjujemo iskustva i informacije, stavljamo u punu funkciju gradonačelnike načelnike i mene kao župana kroz naše razvojne agencije, kako regionalne na razini županije tako i lokalnih u funkciju gospodarstva. Ja sam siguran ne samo da vjerujemo već sam siguran da će ovakav način rada uroditi plodom. Gospodarstvenici su dobili sigurno polet ulaskom u europsku uniju i vidljivo je to. Evo priprema se jedno znatno ulaganje u našem Plamenu, gdje se proizvodi mogu širiti ili da ne reklamiram poduzeća nema potrebe ali sam bio u svim tim poduzećima i vidio njihove planove razvoja. Spin Valis kao izuzetno jaka i poznata drvna industrija koja počinje sa izgradnjom novog kogeneracijskog sustava. Nama je namjera dovesti još privrednika kao investitora oni koji se žele uključiti u nove izvore energije ne samo po pitanju obnovljive nego dapače i parovoda i toplovoda gdje bi naši građani mogli dobiti jeftinije grijanje u budućnosti. Sigurno je ovo izazov za gospodarstvo i za nas ulazak u Europsku uniju i mogućnost, mogućnost u svakom slučaju ja što dublje ulazim u sustav i analizu kakva će biti ova godina i ona iduća i više sve manje imam skepse nego dapače sve zdušnije mogu govoriti o projektima koji nam slijede. 

Poljoprivreda je naš oslonac budućeg razvoja, gdje smo danas i koja je problematika?

O poljoprivredi, to je priča neispričana a mislim da imamo strašno velike kapacitete i mogućnosti i drago mi je što smo osnovali inicijativni odbor Saveza poljoprivrednih udruga koja će 27. ožujka imati osnivačku skupštinu, dakle sve udruge koje se bave poljoprivredom posložili smo na jednom mjestu gdje će meni biti lakše komunicirati između ostaloga, znate kada je 650 ljudi u jednom savezu kada je to 10. tak udruga koji imaju svaka svoj interes, a sa druge strane možemo zajedno i pisati strategiju u razvoju županije, dapače to su meni i savjetnici, jer ja ne mogu sam. To sam i rekao u kampanji, niti imam namjeru znati sve sam voditi, upravo interes će voditi ljude kroz te udruge da zajednički možemo pisati jedno od djela i novinu u razvoju poljoprivrede.

Koji su to točke i neka pitanja kojima niste zadovoljni?

Kada bih govorili o ljudskom faktoru, to je sad pitanje koliko se tu može dorađivati, ja bih htio da ovi ljudi koji žive na našem prostoru, dakle da ne gledamo samo metodom  što će mi dati država, što mi može pomoći županija i grad. Ja sam znao reći i puno mladih ljudi sam primio koji traže po pitanju posla, to je njihovo apsolutno pravo tražiti, ali mladi ljudi koji su diplomirali ekonomiju, magistrirali ekonomske znanosti koji znaju strane jezike, poznaju materiju, danas trebaju razmišljati i zato ih potičem ne kako dobiti radno mjesto nego kako napraviti radno mjesto. To je budućnost ne sigurno ono čekati tko će mene zaposliti, nego probati pronaći model zaposliti samoga sebe dapače možda prijatelja i susjeda. Svi smo mi svjesni da se nerade veliki poslovi samo sa puno novaca, puno je poslova velikih napravljeni sa nula kuna ili početnici ili ljudi koji su znali i imali ideju kako zaraditi novac. Strukturni fondovi, fondovi koji su predviđeni ovdje, biti će problem kako uči i uzeti novac upravo je to važno. Mi ne trebamo robovati tome što će i kako jedan mali privrednik proizvoditi ili tko će se baviti sa preradom, ne znam napamet ću reći možda će proizvoditi pekmez. Crna slavonska svinja, to je projekt koji mi želimo poticati. U svakom slučaju na ovom se prostoru otvaraju gotovo ne sagledive mogućnosti. Čvarak je nekada bio kategorija loše hrane, danas je to postao jedan brend i žao mi je i vjerujem da ćemo tu pokrenuti još i više jer kroz našu turističku zajednicu i kroz „Slavonsku košaru“ jedan projekt koji zajednički radi Udruga branitelja Pakrac sa našim autohtonim proizvodima, baš od košare do onoga završnog proizvoda biti će predstavljen u Hrvatskoj, koji će se moći distribuirati u sve prostore naše Republike Hrvatske. To je ono što očekujem da se mladi ljudi sve više uključuju ne samo mladi i ostali ljudi koji žele raditi da se sa svojim idejama i razmišljanjima uključe prema meni i dapače prema mojim službama daju nekakvu primjedbu ako nešto nije dobro i kažu, gospodo ja imam ovakvu informaciju i ovakvo iskustvo, ja želim neka dođu i do mene i do službe. Ako čovjek danas neradi a većina mladih ljudi danas ima laptop i poveznicu na internet i ako već ne radiš a imaš bar informaciju pa dođi, pa ajmo zajednički sa našom razvojnom agencijom. Evo i savez mladih pozivam da se pokrenu i dođu do mene, da krenu sa projektima, ne treba samo očekivati da će naša razvojna agencija pisati projekte, nego obrnuto ideju imati onda možemo zajednički razrađivati. To je prednost kod mladih jer daleko brže misle i moraju imati mladenačke hrabrosti, ne smiju ići po metodici valjda ću negdje dobiti posao, on danas mora željeti stvoriti posao. U meni kao županu imaju apsolutnu potporu do ne znam kojih razina.

Politika je za vas koji ste godinama bili u sustavu vojske nešto novo. Iskustvo je pozitivno ili negativno ?

 - Apsolutno pozitivno, upravo ovdje zapravo ja sada nakon dugo godina rada u vojsci u jednom sustavu uređenom, jasnom u sustavu koji ima svoju hijerarhiju koja zna tko što radi i kada, znači pet elemenata tko, što, gdje, kada i kako ? to je između ostalog i dio pitanja i kod vas u novinarstvu, to je ujedno i vojno pitanje. Dakle ja upravo u godinama svojega života i upravljanja velikim sustavima mogu primijeniti upravo ovdje, jer bez dobrog vođenja bez organizacije i planiranja nema niti uspjeha, to su činjenice. Ja dobivam drugu dimenziju ovdje ono što sam htio prije reći ili imao mogućnosti razmišljati ili znati nisam mogao, nisam mogao doći do javnosti, do mikrofona, ljudima pružiti informaciju. Ovdje sebe vidim upravo u ovome smislu kao osobu, hvala bogu imam zdravlja, imam snage, volje i vidim i nastojim zapravo primijeniti ono što vidim što će biti u budućnosti, a budućnost svakom slučaju je za nas i za mene novo stvorena vrijednost, to je upravo proizvodnja. Dakle organizacija u vojsci, pristup ne bojati se, mi kao vojnici nismo imali se pravo bojati, dakle čak niti bojati se rizika ili nečeg u novo ulaziti. Ulazak u NATO suradnju sa zemljama NATO-a nije bio tako jednostavan, po sistemu ono sve se znalo, nije se znalo sve, moj odlazak u Afganistan u Siriju itd. putovanje. Ja sam imao čast da sam išao na pregovore, uvodio Hrvatsku u oružane snage na Golansku visoravan, i na pregovorima ne znajući kud idemo. U redu, pa se to analizira, tako vrijedi i ovdje ovaj ulazak u politiku, ja sebe ne smatram kako ljudi kažu „političar“ da se ja bavim politikom. Politika je tako odabrala, u ime Hrvatske demokratske zajednice koja je mene prepoznala i dala mi šansu da budem čelnik županije i župan. Nastojim da svim tim svojim sposobnostima reorganiziram i pomognem u jednoj kvalitetnoj organizaciji naše županije. Mislim da ću to uspjeti i zato ću stalno pozivati ljude koji mogu žele i hoće da mi budu suradnici i partneri neka se ne boje, nema potrebe što će biti za 20 godina to mi ne znamo, ali ako ne budemo danas promišljali što želimo biti za 20 godina onda nikad to nećemo ni biti. Možda ću reći ovako iskreno i osobno ja nikad nisam razmišljao kada sam krenuo u rat da ću biti general, vidite ako čovjek mladi poručnik nema ambiciju biti general onda ne treba ići u vojsku. Hoće biti ili ne, evo ostvari se, a isto tako nisam ni znao prije 23 godine da ću danas biti župan, ma molim Vas no ako se želi i to se može postići. Čovjek mora voditi ispravan put afirmativan i pozitivan, mislim da pozitivno razmišljanje gotovo u svim stvarima pomaže svima nama i samim time olakšava veći uspjeh.

Županija je u svakom slučaju otvorena svima, pozivate sve na suradnju. U onim prijašnjim vremenima nismo imali baš  izrazitu suradnju, već ne suradnju između lokalnih zajednica, mislite li da je to prošlost ?

 - Apsolutna prošlost, ja sam i javno pozivam i stalno govorim i opet se vraćam, dogovorio koordinaciju gradonačelnika i načelnika jednom mjesečno, možda ćemo jednom preskočiti ako baš teme nisu aktualne itd., ali i kad smo na koordinaciji vjerujte ne postavljam pitanje primjera radi „aha u gradu Požegi je HDZ, vi ste najbolji najpametniji, a recimo u Kutjevo je donedavno gradonačelnik bio iz SDP-a“ moja namjera i to je upravo ruka bila pružena po sistemu interesa da se i Grad Kutjevo i okolina Kutjeva razvija jednako dobro kao i ostali gradovi bez obzira na političku boju. I Čaglin sam obišao, isto želimo dati potporu jer to je predivan kraj i prostor koji je nažalost malo zapostavljen. Ja kao župan ne razmišljam uopće tko je na vlasti, kada bude vrijeme kampanje i novih izbora onda opet na drugačiji način razmišljam, danas ne postoji sigurno i zato je jedna olakšavajuća meni okolnost danas što imamo predivnu suradnju Pakraca i Lipika, Pleternice, Požege, Kutjeva, 5 gradova 5 mladih gradonačelnika i gradonačelnica koji zajednički mogu i razgovaraju metodom „ja ti imam informaciju evo nudim ti ju, dakle gdje Pleternica pomaže Požegi ili obrnuto i svi gradovi u jednoj sinergiji. To nam je zapravo budućnost gdje mi moramo biti svjesni da smo mi upućeni jedni na druge. Županija Požeško-slavonska i Slavonija u cijelosti mi smo jedna malo veća regija do milijun stanovnika, vraćam se ponovno na županiju ako ćemo se mi dijeliti tko s kim danas pije kavu, tko s kime što razgovara, onda imamo samo problem. Iza toga će slijediti nema gospodarstva nema razvoja i iseliti će se mladi ljudi i što će ostati, sami sebi dosta. Ja smatram da trebamo obrnuto raditi, upravo ta povezanost i dobra pozitivna energija i suradnja na razini županije vjera da će to biti pokretač za budućnost.

UNATOČ NAJAVAMA PRUGA NAŠICE – ČAGLIN - PLETERNICA NEĆE BITI U FUNKCIJI DO KRAJA 2015.  -

ČAGLIN -  Pravo je čudo kako se svake godine rok dovršenja pruge Našice–Čaglin–Pleternica odgađa za jednu ili dvije godine?! Zatvorena je 2010., a radovi na njenoj obnovi koji su započeli još u svibnju prošle godine trebali su na veselje svih stanovnika iz dvije županije, Osječko-baranjske i Požeško-slavonske (Zoljana, Lonđice, Ljeskovice, Čaglina, Latinovca, Ciglenika, Knežaca, Zarilca i Pleternice) biti završeni 1. prosinca 2014. godine. Taj su datum Hrvatske željeznice svojevremeno spominjale da bi najnovija vijest bila da od otvaranja pruge do kraja ove godine opet nema ništa.
 

- Sramota, kažu Čaglinčani. - Ponašaju se prema nama kao da smo zadnja rupa na svirali. Vlak nam je bio jeftin način prijevoza prema Požegi i Našicama, a ovi zamjenski autobusi koji sada voze, iako su besplatni, imaju čudan vozni red i sve ih je manje. Čak smo i prosvjedovali jer su rekli da će prugu ukinuti, ali valjda što je prenijela veliki teret za vrijeme Domovinskog rata ipak nisu – kaže nezadovoljni L.A. iz Čaglina koji je u administrativno središte županije, Požegu vlakom putovao nekoliko puta tjedno.
 

Kako doznajemo, Izvođač radova je tvrtka Pružne građevine. HŽ infrastruktura financirat će veći dio sredstava iz državnog proračuna, dok će Grad Požega, prema ugovoru sufinancirati radove u iznosu do 700 tisuća kuna. Tijekom ljetnih mjeseci na dionici od Pleternice do Čaglina izvršeni su radovi na proširenju planuma pruge, zamjeni kolosiječne rešetke i strojnom reguliranju i planiranju zastorne prizme u duljini od 2 km. Tijekom narednih radova ukopavat će se kabeli na čitavoj dionici, te će biti uređeni željezničko-cestovni prijelazi (umjesto tucanika na prijelaz će biti stavljeni drveni pragovi). Nakon remonta pruga će biti osposobljena za brzinu od 60 km/h – nekoliko smo puta čuli iz HŽ infrastrukture u proteklih nekoliko godina.
 

Zamjenski je autobusni prijevoz organiziran između Pleternice i Našica od 2010. kada je HŽ Infrastruktura tu dionicu pruge privremeno zatvorila za promet vlakova.
 

 - Prijevoz putnika autobusom organizira HŽ Putnički prijevoz o svojemu trošku te je u voznome redu 2013./2014. racionaliziran broj autobusnih linija, vodeći računa o tome da se autobusnim linijama ostvaruju veze na vlakove koji polaze iz Pleternice i Našica, a linije su prilagođene svakodnevnim putnicima, među kojima je ponajviše učenika. U voznome redu 2012./2013. vozila su 4 para linija (8 autobusnih linija), a u voznome redu 2013./2014. voze 3 para (6 autobusnih linija) – kaže Mihaela Tomurad Sušac, glasnogovornica HŽ Putnički prijevoz.
Veliki se novac izdvaja za troškove autobusa, a o kojem se mjesečnom iznosu radi ostala je tajna jer Tomurad Sušac nije htjela reći sumu koju je nazvala „povjerljivim podatkom, a definirana je ugovorom između dvije strane“ iako se HŽ financira i iz novca poreznih obveznika koji bi tu informaciju smjeli znati.
 

Od Vlatke Škorić, ravnateljice Ureda Uprave HŽ infrastrukture doznajemo da je ugovor o sufinanciranju radova na obnovi za promet zatvorene dionice Pleternica – Našice na lokalnoj pruzi Nova Kapela – Našice potpisan 23. travnja 2013. - Pruga se obnavlja u dvije faze. U prvoj fazi bit će obnovljena dionica Pleternica – Čaglin duga 17,5 km. Vrijednost tih radova je 70 milijuna kuna, a radovi se odvijaju malo slabijom dinamikom od predviđene zbog usporene isporuke materijala te će biti nastavljeni čim se materijal isporuči. Druga faza jest obnova dionice Čaglin – Našice duge 19 km. Vrijednost tog projekta je 216 milijuna kuna, a radovi će, prema predviđanjima, trajati do kraja 2015 – zaključila je Škorić.
Prugom Našice – Čaglin vozit će i parnjača s turističkim vlakom?!
Krajolik uz prugu Našice – Čaglin izuzetno je slikovit (posebice pod snijegom) pa su se pojavile ideje da se ona koristi osim u prijevozne, i u turističke svrhe ukoliko bude bilo zanimanja za takvom atrakcijom. - Što se tiče parnjače, u planu je revitalizacija parne lokomotive, no zasad o detaljima ne možemo govoriti – istaknula je glasnogovornica Tomurad Sušac.

GRAD PLETERNICA PLANIRA PET PUTA UVEĆATI PRORAČUN -

PLETERNICA - Proračun grada Pleternice za ovu je godinu planiran s iznosom od 29 milijuna kuna. U odnosi na izvorni proračun koji iznosi oko šest milijuna kuna to su velika sredstva. Kao i prijašnjih godina i ove godine Pleterničani očekuju bespovratna sredstva za svoje mnogobrojne projekte.
Među najznačajnijim projektima koji će biti nastavljeni i ove godine kako doznajemo od gradonačelnice Antonije Jozić izgradnja je Gradske knjižnice i čitaonice.
- Uspjeli smo dobiti ugovor o bespovratnim sredstvima za našu knjižnicu tako da sam ja duboko uvjerena kako bi taj projekt mogao biti okončan ove godine. Naravno knjižnicu će trebati opremiti, urediti okoliš te bi u konačnici ova investicija bila ukupno vrijedna oko 12 milijuna kuna. Nama knjižnica puno znači jer planiramo njezino povezivanje s osnovnom školom koja je među najvećima u Hrvatskoj ali i s srednjoškolskim centrom na čijem ustrojavanju radimo. Za sada imamo jedno no planiramo 12 razrednih odjeljenja - rekla je Jozić dodajući kako će gradska knjižnica i nadalje biti pokretač mnogi kulturnih aktivnosti.
- Ono što je za Zagreb Nacionalna to je za nas naša Gradska knjižnica i čitaonica. Dakle jedno mjesto koje će okupljati sve ljubitelje i knjige ali i svih kulturnih zbivanja u gradu Pleternici – zaključuje gradonačelnica Jozić.
Zato ne čudi što Pleterničani s nestrpljenjem očekuju završetak radova na izgradnji svoje gradske knjižnice i čitaonice.

SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA GRADA PLETERNICE -

PLETERNICA - Vijećnici grada Pleternice na svojoj su zadnjoj sjednici usvojili Strategiju razvoja grada Pleternice od 2014. do 2020. godine. Riječ je o značajnom dokumentu koji na neki način definira razvoj grada Pleternice u idućem sedmogodišnjem razdoblju. S naglaskom na razvoj gospodarstva u Strategiji razvoja značajno mjesto zauzima i razvoj ljudskih potencijala, razvoj infrastrukture te razvoj energetske učinkovitosti.
Iako je Zakon o proračunu obvezao gradove i općine na izradu Strategije 2014-2016. godine u Pleternici su odlučili otići korak dalje i slijediti iskustva zemalja Europske unije koje donose sedmogodišnje strategije jer se u tom periodu najbolje može isplanirati razvoj.
- Kroz našu smo strategiju zacrtali da grad Pleternica bude gospodarski najrazvijeniji grad Požeško-slavonske županije i grad ugodnog življenja koji svoje potencijale ostvaruje održivim razvojem istovremeno proteći suvremene europske trendove - rekla je gradonačelnica grada Pleternice Antonija Jozić navodeći kako svu svi ti projekti uključeni u strategiju razvoja grada Pleternice vrijedni ukupno 300 milijuna kuna. Ti se projekti dodala je kroz idućih sedam godina mogu ostvariti budući da grad za njih ima i projektnu dokumentaciju, građevinske dozvole, a zna i izvore financiranja.
Kako su i do sada Pleterničani svoje projekte uspješno kandidirali prema resornim ministarstvima ali i fondovima Europske unije ne sumnjaju da ni ubuduće u tome neće uspjeti.  

POŽEGA – Prva novorođena beba došla nam je tek 02. siječnja, kada se poslijepodne u 14,05 rodio dječak Petar Kovačević iz Pleternice. Godina bi mogla biti dobra jer prvo pa muško kazali bi oni koji u tome vide dobar znak, a mali Petar je dobar znak jer je težak 3.900 grama i dug 52 cm, iako je na ovaj svijet malo požurio i došao nekoliko dana ranije, kaže njegova majka Zdenka, koja ga je očekivala tek za 8 dana. – Sve je bilo u redu iako se Petar malo požurio. Nisam očekivala da će biti i baš prva beba u ovoj godini u našoj županiji. Kod kuće nas čekaju šestogodišnja kći Maja i suprug Gorani koji se vesele novom članu obitelji – rekla je majka Zdenka Kovačević, koju su odmah nakon poroda posjetili požeško-slavonski župan Alojz Tomašević i pleternička gradonačelnica Antonija Jozić.
Oni su darivali Petra i njegovu majku i zaželjeli mu puno radosti i sreće u odrastanju. Uz cvijeće župan Tomašević je uručio i novčani dar od 2.000 kn ispred Požeško-slavonske županije.
- Do 2001. godine u požeškoj bolnici rađalo se do tisuću beba u godini, a od tada taj broj pada i posljednjih godina ustalio se na 550 – 600 novorođenih. Od 2011. godine u našoj bolnici otvorena je mogućnost prisustvovanja porodu i očevima, no očevi tu mogućnost još ne koriste u velikom broju, ali i taj broj sve je veći – istakao je sanacijski upravitelj OŽB Požega, dr. sc. Željko Glavić.

Prvi Požežanin Luka Soldo

Prvog Požežanina dočekali smo tek 04. siječnja, kada je na svijet došao dječak Luka Soldo, prvo dijete u majke Ilijane i oca Jurice. - On je rođen ujutro u 9,20 sati, težak je 3.740 grama a dug 49 cm. Sve je prošlo u najboljem redu, a nakon ovako laganog poroda sigurno je da ćemo imati još djece – istakla je majka Ilijana, kojoj su prve čestitke i cvijeće došle od požeškog gradonačelnika Vedrana Neferovića, a i prvi darovi za malog Luku prvog Požežanina u 2014. godini od grada Požege te novčani dar od 1.500 kuna.
- Porođaj je prošao u redu, majka i beba su dobro i ovo nam je peta beba u ovoj godini, a uskoro će nam za koji sat doći i šesta beba – istakla je ginekologinja na odjelu rađaone, Nataša Štivić, koja je vodila porođaj.
U cilju povećanja nataliteta ali i pomoći obiteljima koji se odlučuju na roditeljstvo grad Požega priprema nove mjere, najavio je gradonačelnik Vedran Neferović. – Drago mi je da sam ovdje prvi puta ali i u ulozi gradonačelnika. Dobili smo prvog Požežanina i nadam se da će ova godina biti s više djece nego prošle godine. Uvažili smo neke prijedloge političkih opcija u Požegi kako pomoći mladim roditeljima i nova mjera svakako je da ćemo treće i svako dalje dijete u obitelji darovati s 3.000 kune iz gradskog proračuna. Još uvijek to nije ono što priželjkujemo, pa ćemo ove godine razraditi novi i složeniji plan za novorođenu djecu – Najavio je gradonačelnik Neferović, koji najavljuje i skoru gradnju novog dječjeg vrtića u gradu Požegi. – Vrijeme u kojem živimo, u kojemu imamo ovako moderne rađaonice i bolničke odjele, moramo povući i usporedbu s uvjetima odrastanja, a sigurno je da dječji vrtić Pod gradom nije u trendu s vremenom u kojem živimo i da sve one sadržaje i ambijent u kojemu bi djeca mogla odrastati u gradskim dječjim vrtićima može biti bolji. Neki bi htjeli da to napravimo u 24 sata, neki smatraju da je nešto što je dalje 300 metara ili dva raskrižja predaleko, no mi smatramo da trebamo prihvatiti da djeca imaju kvalitetan i dobar vrtić sa sadržajima koji su primjereni vremenu – rekao je gradonačelnik Neferović.