Prikazujem sadržaj po oznakama: Općina Čaglin

IZVANREDNI IZBORI U OPĆINI ČAGLIN BEZ IZNENAĐENJA -

 ČAGLIN – Izvanredni izbori koji se održavaju u općini Čaglin završili su večeras u 19 sati, kada je zatvoreno 21-no biračko mjesto, na kojima je moglo glasovati ukupno 2.029 glasača. Do 19 sati to svoje pravo iskoristilo je njih samo  1.318 ili 64,96%. Nije bilo dojava o nepravilnostima prilikom glasovanja.

Građani Čaglina i 30-tak okolnih sela mogli su birati između čak pet lista kandidata za načelnika i njegovog zamjenika, te članove Općinskog vijeća od 13 članova. Svi su već unaprijed istakli, pa i brojni ministri, saborski zastupnici i visoki stranački dužnosnici koji su hodočastili po Čaglinu, da je to za ovakvo malo mjesto previše, te da bi se sva ta energija mogla daleko bolje iskoristiti, a i novac koji je potrošen na izvanredne izbore, od troškova izbora i kampanja, sigurno daleko više od 500 tisuća kuna.

Za načelnika i vijeće svoje kandidate su istakli koalicija HDZ-HSS, Dalibora Bardača za načelnika i Tomislava Briša za njegovog zamjenika, koalicija HNS-SDP-HSU dosadašnjeg načelnika Ivana Đurinu i Antuna Emića za njegovog zamjenika, HDSSB Žarka Nemečeka za načelnika i Danijela Fridriha za zamjenika, HSP Ivana Minarika za načelnika i Zvonka Pulića za njegovog zamjenika, te Nezavisna lista ispred grupe birača koja je za kandidatkinju za načelnicu istakla Karmelu-Nuić Gaćeša te za zamjenicu Snježanu Anokić Rogalo.

Najviše glasova za općinsko vijeće dobila je koalicija HDZ-HSS ukupno  637 glasova ili 49,15%, te tako osvojili osam mandata u budućem Općinskom vijeću. Druga po broju osvojenih glasova je koalicija HNS-SDP-HSU, koja je osvojila 326 glasova ili 25,15%, te dobila četiri vijećnika. Treća je lista stranke HDSSB, sa osvojenih glasova 135, ili 10,42%, što im donosi jednog vijećnika, zatim Nezavisna lista ispred grupe birača koja je dobila 135 glasova ili 10,42% birača te osvojila jedno vijećničko mjesto i HSP koja je dobila 63 glasova birača ili 4,86%, i nisu osvojili ni jedno vijećničko mjesto.

Najviše glasova dobio je kandidat za načelnika Dalibor Bardač, ukupno 624 ili 47,34%. Drugi po broju glasova je Ivan Đurina koji je dobio 365 glasova ili 27,69%, treća je lista HDSSB-a i kandidata Žarka Nemečeka, koji je dobio 139 glasova ili 10,55%. Nezavisna lista ispred grupe birača kandidatkinje Karmele Nuić Gaćeša dobila je 128 glasova ili 9,71%, a lista HSP-a kandidata Ivana Minarika je dobila 43 glasa ili 3,26% .

Kako niti jedan kandidat nije dobio natpolovičnu većinu glasova birača, u drugom krugu za 14 dana građani Čaglina za svog načelnika izabrat će između kandidata koalicije HDZ-HSS Dalibora Bardača, ili kandidata koalicije HNS-SDP-HSU Ivana Đurine.

Tekst/Foto: Vladimir Protić

HDSSB PREDSTAVIO KANDIDATE ZA NAČELNIKA I OPĆINSKO VIJEĆE ČAGLINA -

POŽEGA – HDSSB općine Čaglin istakao je svoje kandidate za načelnika općine, zamjenika i općinsko vijeće na prijevremenim izborima u općini Čaglin, te na tiskovnoj konferenciji predstavio javnosti i svoj program za općinu Čaglin kojim će pridobiti povjerenje glasača. - Mi smo jučer prvi predali liste za općinsko vijeće Čaglina a naš kandidat za načelnika je Žarko Nemeček, za zamjenika je kandidat Damir Fridrich. Zadovoljan sam što su ovi ljudi ušli u našu stranku, mi prihvaćamo ljude koji su voljni dati jedan dio sebe, svoga vremena i svoje volje za naše programske ciljeve, za Slavoniju i ovaj kraj. Otvoreni smo za sve koji neće moći izdržati pritisak i teror koji se događa unutar nekih političkih stranaka. Naša pozicija ostaje uvijek ista i u Čaglinu, osvojiti nekoliko mandata u izvršnoj vlasti i djelovati konstruktivno - predstavio je predsjednik ŽO HDSSB-a i saborski zastupnik dr. Dražen Đurović.

Iako je na prošlim izborima bio kandidat u drugoj stranci, kaže da je vjerovao obećanjima načelnika Ivana Đurine da će uz pomoć HNS-a i ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka uspjeti pokrenuti stvari i nešto učiniti za Čaglin, no nije učinjeno ništa, osim priča, a na kraju su načelnika srušili upravo članovi HNS-a. – Danas taj isti HNS ide sa istim tim načelnikom na još jedne izbore, pa se pitam gdje tu ima poštenja, gdje tu ima dobra za našu općinu i naše stanovnike. U ovoj besparici i neimaštini u jednoj od najnerazvijenijih općina trošiti na prijevremene izbore. To je više nego luksuz i gledanje privatnih interesa. Na nama je da se protiv toga dignemo i da se svi protiv toga ujedinimo. Mislim da svi oni koji su sudjelovali u rušenju općinske vlasti, a sada našim građanima nude rješenja pušu u isti rog. Sve njih nadam se da će naši glasači prepoznati i takvu njihovi nevjerodostojnu politiku i prevrtljivost prepoznati – rekao je kandidat za načelnika Žarko Nemeček, koji je svoj nedavni ulazak u HDSSB obrazložio jer je vidio da se jedino HDSSB istinske brine za Slavoniju, za seljaka i poljoprivredu. Do sada je 25 godina politički radio za Čaglinski kraj i misli da može zajedno s HDSSB-om još puno dati za razvoj Čaglina.

Njegov zamjenik je mladi čovjek Damir Fridrich, koji 6 godina živi u Čaglinu, a do sada je vidio da nema niti mrvice pomaka, a svi samo obećavaju. Čak je i sam razmišljao da se iseli i odlučio da pokuša sam u svoje ruke uzeti kreiranje sudbine i priključio se HDSSB-u. 

Tekst/Foto: Vladimir Protić

ČAGLINSKI HNS ISKLJUČIO NAČELNIKA OPĆINE IZ STRANKE

 ČAGLIN – Odlukom većine članova predsjedništva HNS-a općine Čaglin protiv načelnika općine Čaglin Ivana Đurine pokreće se postupak za isključenje iz stranke.

- Ova odluka nije ishitrena već je donesena kao jedino rješenje višemjesečnog kršenja statuta HNS-a, članka 10., odnosno članak 12. Takva doza arogancije i ignoriranja je za HNS nepremostiva za daljnji uspješan rad u općini Čaglin. Sve je to rezultiralo gubljenje povjerenja u vlastitog načelnika. Svaki član stranke stavio se na raspolaganje načelniku kako za same izbore, tako i poslije njih, a on je to sve odbacio i samo je svoj ego isticao ispred svih. Samostalno je donosio odluke od važnosti za općinu, a onda bi na vijeću tražio od HNS-ovih vijećnika podršku. Vijećnici HNS-a su ljudi sa stavom i nisu osobe kojima trebaš reći njihov stav, za razliku od nekih drugih stranaka – istakao je predsjednik čaglinskog HNS-a Željko Garc, inače donačelnik volonter.

 Sve je kulminiralo oko izbora direktora „Komunalca“, gdje je skupština većinom glasova, nakon provedenog natječaja izabrala direktoricu, obrazovanu i stručnu po svim uvjetima iz natječaja, a načelnik je poništava i sam donosi odluku o imenovanju druge osobe koju zapošljava. Sve je rađeno protuzakonito, a osoba nema potrebne uvjete.

 Problem je i Proračun za 2015 god. koju je načelnik Đurina sastavio sam, a HNS-ovci nisu zadovoljni na koji se način troši novac. Ne želeći dalje preuzimati odgovornost za rad načelnika donijeli su ovu odluku o isključivanju iz stranke. Kako je upitna podrška proračunu i od samih stranaka iz Vlasti, onda sigurno niti oporba neće podržati proračun, pa su na pomolu izgleda novi izbori u općini Čaglin.

 Takav stav da neće podržati proračun i spašavati stvar istakao je i predsjednik HSS-a županije Željko Jakopović, na sjednici Skupštine ŽO HSS-a. On ističe da su upravo ne želeći izazivati nove izbore već i prošle godine dali podršku proračunu, što sada više neće učiniti.

Plan gradnje infrastrukture i nove stipendije

 ČAGLIN – Desetak točaka dnevnog reda našlo se pred vijećnicima Općinskog vijeća Čaglin, a jednoglasno je usvojeno godišnje izvršenje o izvršenju proračuna za prošlu godinu, po kojem je općina poslovala u plusu 130 tisuća kuna koje će slijedećim rebalansom uključiti u proračun za 2014. godinu.
- Donijeli smo odluku o proslavi Dana općine koji će biti 17. travnja. Svi smo bili suglasni da treba napraviti jednu svečanu sjenicu. Nadali smo se da će biti gotova Sportska dvorana i svečanom otvaranju, no morat ćemo još pričekati. U sadašnjem trenutku isporučuje se oprema u dvorani i očekujemo montažu te opreme, od tribina za gledalište, koševa za košarku, sprava za vježbanje i dr. Ostalo je sve dovršeno, pa i kotlovnica, a sada požeška tvrtka Magma ugrađuje radijatore za grijanje – kaže Đurina koji se nada da će naći zajednički jezik s ministarstvima koja moraju još financirati dio radova na dvorani, a koji su došli u problem nakon propasti izvođača radova na dvorani.
- Dodijelili smo i dvije stipendije u iznosu od 600 kuna za svih 12 mjeseci, a po kriteriju prosjeka po članu obitelji, iz razloga da pomognemo obiteljima koja ima više djece, koji imaju manje prihode. Za sada ćemo tako dodjeljivati svake godine da bi omogućili roditeljima slabijeg imovnog stanja da svojoj djeci omoguće školovanje – rekao je načelnik Ivan Đurina, pojašnjavajući da su tim programom stipendiranja krenuli prije opet godina, a da su nekada odobravali i po četiri stipendije.
Vijećnici su upoznati s izvješćima o radu svih udruga koje djeluju na području općine Čaglin i donesen je zaključak da se Nogometnom klubu dodatno pomogne jer nema dovoljno sredstava za sva putovanja, kotizacije, sude, delegate i ostalo.
Nove agrotehničke mjere za neobrađeno i zakorovljeno zemljište ili gospodarenje koje nije u skladu sa zakonskim propisima i agrotehničkim mjerama po uzoru na EU, kažnjavat će se visokim kaznama, što su vijećnici ocijenili previsokim za naše prilike, od 50 tisuća do 200 tisuća kuna. – Na području općine imamo 4.000 ha državnog zemljišta od kojega se obrađuje oko 1.400 ha preko obiteljskih gospodarstava, a ostalo je zakorovljeno i nema nekog većeg zanimanja za njega od domaćeg stanovništva. Trebalo bi dati nekakve poticaje da se ono stavi u funkciju oranica, vinograda ili pašnjaka, a ne da se za njega traži kao da je zemljište u funkciji. To bi trebalo dati za nula kuna samo da se privede svrsi – dodao je načelnik Đurina koji napominje da imaju već nekoliko zainteresiranih tvrtki iz inozemstva za pokretanje neke proizvodnje na tom zemljištu, tvrtka iz Češke bi sijala kukuruz za zelenu silažu i proizvodnju bio plina i električne energije. Sada su se javili ulagači iz Danske koji bi gradili farme za 100 tisuća tovljenika, obrađivali oko 2.000 ha zemljišta koje je sada zakorovljeno, a uzgajali bi i industrijsku konoplju na većim površinama. Za sada su zaustavljeni jer od konoplje mogu koristiti samo sjemenke i proizvoditi ulje a svu stabljiku moraju uništiti, što po njima nema logike jer se od stabljike mogu raditi još tisuće proizvoda. Oni očekuju tu promjenu zakona i odmah bi išli na ulaganja. To bi općini Čaglin dobro došlo jer bi se otvorilo dosta novih radnih mjesta.

OPĆINA ČAGLIN ULAŽE U INDUSTRIJSKU ZONU  -

ČAGLIN - Pet milijuna i 600 tisuća kuna ove će godine iznositi proračun općine Čaglin. Najveći dio toga iznosa oko milijun kuna namijenjen je razvoju gospodarstva, odnosno Industrijskoj zoni u Čaglinu.
Zainteresiranim ulagačima općina želi stvoriti preduvjete kako bi u zoni otvorili svoje pogone ili nešto slično. Zanimanja za industrijsku zonu ima dosta, no stvari ipak nikako da se pokrenu s mrtve točke. Čak je i sama općina bila zainteresirana za izgradnju jedne termoelektrane na drvenu masu no prilikom izrade studije isplativosti došlo se do zapanjujućih podataka.

- Kada su nam trebalo podaci o drvnoj masi došli smo do jednog šokantnog podatka a to je da u općini Čaglin više nema drvne mase jer je ona sva prodana u Njemačku, Austriju i Italiju. Zato smo od toga projekta morali odustati. Sada radimo na tomu da se koristi masa iz ostataka poljoprivrednih kultura i slično koja bi iskoristila za proizvodnju ili bio plina ili električne energije, a od viška toplinske energije pokrenuli bi proizvodnju povrća ili cvijeća u plastenicima - rekao je načelnik općine Ivan Đurina.
Industrijska zona u Čaglinu površine je dva hektara sa svom potrebnom infrastrukturom, no još je pet hektara predviđeno prostornim planom.
U prvoj bi fazi, kaže Đurina u općini bili zadovoljni kada bi tu posao našlo pet  nezaposlenih osoba s čaglinskog kraja, jer je stopa nezaposlenosti vrlo visoka. Zanimanje za ulaganje sada pokazuje jedna tvrtka iz Češke koja surađuje s LAG-om iz Slavonskog Broda.

OPĆINSKO VIJEĆE NEMA VEĆINU NITI JEDNOG BLOKA   - 

ČAGLIN – Kao posljednje od općinskih vijeća konstituirano je i Općinsko vijeće Općine Čaglin. Iako nitko od stranaka i koalicija nije ima potrebnu većinu, nego sedam glasova nasuprot sedam, konstituiranje je ipak uspjelo, jer je jedan vijećnik ispred grupacije HDZ-HSS dao svoj glas za koaliciju koju predvodi HNS-SDP-HSU.

Konstituiranje je ispred ureda državne uprave vodio Matija Lukić, a konstituiranju je nazočilo 13 vijećnika, jer nositelj liste HDZ-a Žarko Nemeček nije došao na sjednicu. Kako nisu mogli nitko donijeti većinu svojoj grupaciji, vijećnici HDZ-HSS su donijeli odluku da svog kandidata neće niti isticati, nego će sa jednim glasom dati potrebnu većinu za koaliciju HNS-SDP-HSU.

Umjesto Ivana Đurine koji je izabran za općinskog načelnika u vijeće je ušao Franjo Kanisek, umjesto Željka Garca koji je izabran za zamjenika načelnika u vijeće je ušao Zdenko Šipec s liste HNS-a, a umjesto Željka Jakopovića s liste HSS koji obnaša dužnost zamjenika župana u vijeće je ušao Tihomir Briš.

U Mandatnu komisiju izabrani su Karmela Nuić Gaćeša, Franjo Kanisek i Branko Plavi, a u Komisiju za izbor i imenovanje Snježana Anokić Rogalo, Zvonko Fridrich, Zdenko Šipec, Pero Bjelajac i Dario Kavicki.

Za predsjednika Općinskog vijeća izabran je Goran Ribičić, nestranački kandidat s liste SDP-a, a za njegovog zamjenika Franjo Kanisek s liste HNS-a.

Općinsko vijeće sada čine Žarko Nemeček, Dario Kavicki, Branko Plavi i Josip Poljaković ispred HDZ-a, Franjo Kanisek, Zdenko Šipec i Snježana Anokić Rogalo ispred HNS-a, Tihomir Briš, Pero Bjelajac i Vera Gavran ispred HSS-a, Karmela Nuić Gačeša, Goran Ribičić i Zvonimir Fridrich ispred SDP-a i Vjekoslav Đukić kao pripadnik srpske nacionalne manjine ispred liste HNS-a.

STANOVNICI LATINOVCA ZAJEDNIČKIM DRUŽENJEM PROSLAVILI ASFALTIRANJE ULICE -

LATINOVAC - Stanovnici sela Latinovca zahvaljujući Vijeću srpske nacionalne manjine općine Čaglin uz prigodan su program i zajedničko druženje minuloga vikenda proslavili modernizaciju dijela ceste kroz svoje naselje.

- Vijeće srpske nacionalne manjine u suradnji s općinom Čaglin realiziralo je asfaltiranje jedne ulice u Latinovcu. Završetak radova bio je povod za naše okupljanje. Ovdje ima i Hrvata i Srba a tu su nam i prijatelji iz Bosne i Hercegovine koji ovdje dolaze na kamp. Problema ima jer mi živimo na selu. Ti su problemi naši zajednički problemi. Naime stanovništvo je starije i pomalo pasivno. Drago mi je što smo se sada uspjeli svi okupiti -istaknuo je predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine općine Čaglin Predrag Kusić dodajući kako su mlađi ipak spremni pokrenuti određene projekte ali da ih onda i oni koji odlučuju moraju poduprijeti jer bez toga neće biti ničega.

Kustić je najavio i druge aktivnosti među kojima će biti i uređenje tamošnje crkve koja je preživjela sve ratove. - Ja bih htio da ta crkva postane simbolom našeg suživota. Ona je uvijek zvonila za sve mrtve i Srbe i Hrvate. Na žalost vrijeme je napravilo svoje i crkvu danas treba obnoviti. Iskreno se nadam da ćemo to svi zajednički učiniti – rekao je Kustić, dodajući kako se samo zajedničkim snagama puno toga može učiniti.

Zadovoljan realiziranim projektom i zajedničkim druženjem svih mještana bio je i načelnik općine Čaglin Ivan Đurina. - Uspjeli smo u suradnji s mnogim udrugama i samim mještanima. Projekt je realiziran preko Ministarstva regionalnog razvoja. Iako se radi o dijelu ceste ona puno znači ovdašnjim stanovnicima. Inače Vijeće srpske nacionalne manjine u Čaglinu je vrlo aktivno i imamo dobru suradnju - rekao je Đurina dodajući kako će dobri projekti uvijek imati potporu općine pa tako i projekt uređenja pravoslavne crkve.

Unatoč poznim godinama svečanosti u selu nazočio je i 98-godišnji Stevo Stanisavljević najstariji stanovnik čaglinskoga kraja. - Recepta za dugi život nema. Uvijek sam živio skromno i nikada nisam ni pomislio da ću dočekati ovolike godine. Kad sam bio mlad i kad bi mi netko rekao da ima 60 godina pomislio bih Bože koliko je taj čovjek star. A sada ja eto skoro stotinu imam. Cijeli sam život tu proveo. Rođen sam u Velikom Bilaču a eto tu sam se skrasio. Godine su sustigle i ne mogu više sam. Paze me i pomažu. Nije mi teško. Sve imam ali imam i puno godina - kaže Stanisavljević dodajući kako se on uvijek rado prisjeća Latinovca iz svojih mlađih dana jer je tada selo bilo puno življe a u svakoj je kući bilo barem petoro-šestoro ljudi dok je danas većina kuća prazna.

Uz seoski dom priređen je i kulturno umjetnički program kojeg su izveli članovi folklorne skupine Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ iz Okučana. Oni su izveli nekoliko pjesama i plesova uz tamburaški sastav. Uz čelnike općine Čaglin, zamjenika župana za gospodarstvo Željka Jakopovića svečanosti i druženju nazočili su svi mještani Latinovca. (V.Re.)

DIO SELJAKA DOBIO POTPORE, NO MNOGI JOŠ U IŠČEKIVANJU  -

Nakon godinu i pol sušnog razdoblja, višestruko skupljeg goriva i repromaterijala, mraza koji je poharao usjeve i voćnjake, tešku situacija u domaćem agraru nije obećanim isplatama potpora olakšala ni država.

Iako se u resornom Ministarstvu tvrdilo kako je na račune seljaka uplaćeno više od 736 milijuna kuna potpora od ukupno 1,114 milijarde kuna predviđenih u prvom kvartalu ove godine, malo njih se uistinu i obradovalo. Uz to je s adrese Ministarstva obećano polovicu duga isplatiti u novcu, drugi dio u vrijednosnim papirima, a s realizacijom se krenulo tvrde, tri mjeseca prije zakonskoga roka. Sve to zbog proljetne sjetve koja još traje i nikad se nije odvijala u tako teškim uvjetima. I dok u Ministarstvu tvrde jedno, seljaci na terenu tvrde drugo zbunjeni kriterijima i novim modelom isplata.

Na farmi muznih krava, jednoj od najvećih u Požeško slavonskoj županiji, nisu zadovoljno upravo pristiglim potporama. Dugogodišnji proizvođač mlijeka Željko Strapač kaže kako od svojih 120 grla sa sadašnjom cijenom mlijeka jedva uspijeva poslovati, a potpore su znatno manje od očekivanih. - Dobijete uplate prema nekih sedam osnova, ali nigdje nije naznačeno na što se iznosi konkretno odnose. Ne znate je li to novac za krave, zemlju, mlijeko. To je nemoguće iščitati pa se svatko od nas sretnika koji je uopće dobio dio potpore od države s pravom pita ostavlja li se ovakvim modelom isplate prostor za manipulaciju. S mojom se računicom isplate nikako ne poklapaju - ističe Strapač te upozorava kako je modulacijom umanjen iznos potpora za nekih osam posto.

Iako su potpore već odavna trebale 'sjesti', račun obitelji Abramović koja je nadomak Čaglina razvila ribnjačarstvo, stoje i dalje prazni. - Još ni lipe nismo dobili, a kriteriji isplate nikome nisu jasni. Ne stoji ni izjava ministra Linića da novac neće sjedati onima koji imaju poreznog duga jer znam nekoliko ljudi koji imaju porezni dug veći od poticaja, a poticaji su im ipak isplaćeni. S druge strane ima onih koji ne duguju državi ni kune, a novac od potpora nisu dobili - kaže Nataša Abramović koja za hranidbu ribe na pet hektara ribnjaka na okolnim poljima uzgaja ratarske kulture.

Ništa još od obećanih poticaja ni na najvećem ekološkom gospodarstvu u ovom dijelu Hrvatske, onom u Venju, u obitelji Enjingi. Osim ekoloških vinograda, tu su i kompleksi pašnjaka i livada za ekološki uzgoj mesnih goveda u sustavu 'krava tele'. - Izgubio sam svaku volju i nadu. Ništa nisam dobio – ni za blago, ni za zemlju, ni za oranice, pašnjake. Volio bih da tih poticaja uopće i nema, ali da nam država omogući uvjete proizvodnje i poslovanja kakvi su vani. Ovo što se kod nas događa odavno je izvan svake pameti - kaže Ivan Enjingi. I dok se nekima posrećilo pa će im pristigli novac ipak olakšati proizvodnju ovoga proljeća, mnogi još čekaju s nadom da potpore neće stići prekasno.     SN

OPĆINA ČAGLIN OBILJEŽILA SVOJ DAN  -

ČAGLIN – Općina na najistočnijem dijelu naše županije, koja je najviše zaobilažena kada je u pitanju razvoj, investicije i izgradnja infrastrukture. Unazad tri godine to se ipak nešto promijenilo, čuli smo u izvješću načelnika općine Ivana Đurine na svečanoj sjednici. Sjednici su uz vijećnike općine Čaglin nazočili i zamjenici župana, Željko Jakopović za društvene djelatnosti i Ferdinand Troha za društvene djelatnosti, te brojni gosti. Prije svečane sjednice na spomen obilježju poginulim hrvatskim braniteljima položeni su vijenci i održana sv. misa. Učenici OŠ Stjepan Radić Čaglin izveli su igrokaz o potrebi zbližavanja ljudi, posebice u obitelji. Sve je izvedeno na novom razglasu koji je nabavljen zajedničkim snagama općine, škole i samih učenika.

- Evo u zadnjoj fazi smo kad je u pitanju izgradnja dvorane, kod koje se javna nabava nije pokazala kao najbolja, jer s najjeftinijim ponuđačem koji je ponudio 6,5 milijuna kuna za dvoranu, nismo zadovoljni, koji neće napraviti sve radove u zadanom roku. No mi ćemo se založiti da se to napravi u što kraćem roku i da se završi investicija – rekao je Đurina, očekujući da će se ipak u novoj školskoj godini krenuti s korištenjem dvorane.

Zadovoljstvo je i s napretkom u industrijskoj zoni koja je dobila nužnu infrastrukturu, vrijednosti 1,1 milijuna kuna, gradi se cesta, gradit će se kanalizacija, i uskoro će se moći netko od investitora useliti u zonu. Napravljen je i projekt za vrtić vrijednosti 2 milijuna kuna i kanalizaciju 8 milijuna kuna, te rekonstrukcija glavne ceste kroz Čaglin, uređenje oborinskih voda i nogostup.

- Moram istaći da je suradnja županije i općine Čaglin bila na nivou, i iskazujemo zahvalnost zamjeniku župana Jakopoviću. Možda smo mogli i više, no svakako moramo biti zadovoljni onim što je učinjeno – istakao je Đurina, svakako očekujući pomoć županije, države i javnih poduzeća u budućem razvoju općine.

Nije zadovoljan što se na pomaku ponovnog vraćanja željezničkog prometa nije uspjelo napraviti više, a time nije bio zadovoljan niti dožupan Jakopović, koji se pita i čemu onda ove i nove investicije kojima želimo podići standard življenja, zaustaviti odlazak stanovništva, vratiti mlade i poduzetnike, a ukidamo željezničku vezu s ostatkom županije i države.

- Treba nam više optimizma, jer se ne možemo složiti s činjenicom da je ovo prostor koji je zaboravljen da je to prostor bez perspektive, To nije tako i to pokazuju upravo investicije poduzete u posljednje dvije godine. Prvo smo morali izraditi projekte kojih nije bilo na razini općine a onda pokrenuti njihovu realizaciju. Akumulacija Londža je jedan od starih projekata koji smo podigli iz mrtvih i zbog toga sam zadovoljan što sam upravo u Hrvatskim vodama uspio pokrenuti realizaciju izgradnje obilazne ceste vrijedne 6 milijuna kuna koja je napravljena, ugradnja automatike u sistem brane za upravljanje Londžom, riješili imovinsko pravne sporove. Sada je spremno sve za završnu fazu akumulacije, te pripremu projekta za navodnjavanje oko 2.000 ha. Država će to urediti iz svojih sredstava a mi moramo pripremiti korisnike – rekao je Jakopović.

Posebno je zadovoljan što se uspjelo u cestogradnji, izgrađen je 1 km ceste prema Mokrešu, presvučeno asfaltom gotovo dva kilometra u Zdenkovcu vrijednosti milijun kuna. Riješen je problem vodoopskrbe izgradnjom vodovoda u Ruševu, a Ministarstvo turizma je uložilo 150 tisuća u obnovu stare zgrade za muzej. Ulagalo se i na Sovskom jezeru.

- U kratkom vremenu industrijska zona se može staviti u funkciju, a osigurali smo i proširenje na još 6 ha. Županija je pomoć od države uputila općini Čaglin u iznosu od 1,7 milijuna kuna u dvije godine, što je utrošeno za financiranje dvorane, onog dijela koji financira općina, tako da je možemo reći država u cijelosti financirala sportsku dvoranu. HEP je postavio novi 35 KW kabel i izvršio rekonstrukciju u vrijednosti od 9 milijuna kuna. Kada sve zbrojimo dolazimo do toga da je na ovaj prostor država preko županije i javnih poduzeća ipak uložila oko 17 milijuna kuna. To je puno više nego što je bilo prije, a mi u županiji ćemo tražiti da to budu i veća sredstva. Malo je to prema onome koliko treba ovaj kraj, ali sigurno mi koji ovdje živimo, morat ćemo biti aktivniji u privlačenju sredstava Europske unije – rekao je Jakopović.

Krenula je upravo izgradnja kanalizacije u glavnoj Čaglinskoj ulici vrijednosti 2 milijuna kuna, nastavit će se s rekonstrukcijom držane ceste D-53, a HEP planira izgradnju nove trafostanice vrijednosti 5,2 milijuna kuna.

GRADOVI I OPĆINE NISU USPJELI DOBITI ZNAČAJNIJA SREDSTVA IZ FONDOVA EU  -

PAKRAC / ČAGLIN - Proteklih godina za dvanaest projekata koji su već završeni ili im je realizacija u tijeku, na pakračko je područje iz EU pristiglo oko 27 milijuna kuna.   - Kada se usporedi broj stanovnika na ovom području i količina novca koje smo dobili bespovratno iz fondova EU, onda je Pakrac među vodećim jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj a najbolji smo u Požeško-slavonskoj županiji - s ponosom ističe gradonačelnik Pakraca Davor Huška.

Pakrac je inače, prvi u županiji 'posegnuo' za novcem pretpristupnih fondova pa je tako kroz program CARDS 2004. izgradio poduzetnički inkubator. Novac su dobili i iz programa PHARE 2005. te IPA. - Poduzetnički centar smo osnovali još 2000. godine a četiri godine kasnije smo ga zajedno s gradskim Odjelom za gospodarstvo, ekipirali i ljude počeli sustavno slati na edukaciju. Oni su sada sposobni pripremiti projekte za bilo koji program EU što dokazuje novac koji svake godine bespovratno dobivamo - dodao je gradonačelnik Huška.

Na sličan način razmišljali su i u gradskoj upravi Pleternice pa je i u njihovom Poduzetničkom centru proteklih godina pripremljeno nekoliko projekata za koje je na pleterničko područje iz fondova EU bespovratno pristiglo oko 10 milijuna kuna.

Ostali gradovi i općine iz europskih fondova su dobili znatno manja sredstva za jedan ili dva projekta, a samo grad Požega nije dobio ništa iako je za razne komponente programa IPA kandidirao pet projekata.

- Nama malim jedinicama lokalne samouprave je problem što te projekte u određenom postotku moramo i mi sufinancirati a naši su proračuni za to premali - kazao je načelnik općine Čaglin Ivan Đurina. Na isti problem ukazuju i u najuspješnijem Pakracu. - Mi imamo pripremljene ili su u raznim fazama pripreme,

projekti vrijedni 150 milijuna kuna. One koji nam 'prođu' na natječaju bit će problem sufinancirati ali, nećemo od njih odustati makar bili prisiljeni podići kredit. Nadam se da će se i s razine države iznaći mogućnosti kako bi se pomoglo manjim gradovima i općinama da iz fondova EU povuku novac - rekao je gradonačelnik Huška.      (vm)