Prikazujem sadržaj po oznakama: GRADSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA POŽEGA

INICIJATIVOM I ZALAGANJEM GRADSKE KNJIŽNICE I ČITAONICE POŽEGA -

 POŽEGA – Želeći poticati na čitanje koje je itekako potrebno na području županije, a poticati se može samo ako se osigura dostupnost knjige i knjižne građe svima, Gradska knjižnica i čitaonica Požega pokrenula je projekt otvaranja stacionara knjižnice u općinama Jakšić, Velika i Kaptol. Projekt je u samom završetku i knjižnični stacionari otvorit će se u narednim tjednima, a najava otvaranja bila je prigoda tiskovnoj konferenciji kojoj su nazočili i načelnici triju općina Ivica Kovačević, Vlado Boban i Mile Pavičić. Oni su inicijativu Gradske knjižnice odmah prihvatili, osigurali potreban prostor, police i računalo te izrazili svoju zahvalnost djelatnicima požeške knjižnice na pokretanju te hvale vrijedne akcije.

 - Ovu inicijativu je pokrenula naša matična služba, a načelnici su stvarno sve na prvu prihvatili. U kratkom vremenu pripremili smo sve i došlo je do realizacije, te u drugoj polovici rujna otvaramo sva tri knjižnična stacionara. Moram naglasiti da je to velika stvar za našu knjižnicu jer mi na taj način širimo mrežu knjižnica što je i naša misija, a velika stvar i za imenovane općine koje time osiguravaju svojim stanovnicima knjižnu uslugu kakvu do sada nisu nikada imali. Ovim projektom osiguravaju se tri male knjižnice u općinama, koje su osigurale prostor i opremu, a mi smo osigurali softver i knjižničnu građu. Pozitivno je što će u tim stacionarima raditi volonteri – kaže ravnateljica Gradske knjižnice Požega, Aleksandra Pavlović, te dodaje da je u planu u knjižnicama osim posuđivanja knjižne građe planirane i ostale aktivnosti, za početak za djecu.

 Stacionari će za početak imati na raspolaganju do 700 jedinica knjižne građe, od slikovnica, školske lektire, lijepe književnosti i stručne literature. – Na projekt nas je potakla činjenica da se na žalost u našoj županiji malo čita, da se knjižnice nedovoljno koriste kao riznice znanja i informacija. Kako niti jedna od naših pet općina na području Požeštine nije imala nikakav oblik knjižnične usluge, uglavnom i zbog financijske situacije, proizašla je ova naša inicijativa koja na vrlo racionalan način rješava knjižničnu uslugu. Velika zainteresiranost i spremnost načelnika ovih općina i uz potporu osnivača GKP, grada Požege vrlo brzo, za šest mjeseci od inicijative rezultiralo je rješavanju i tog velikog problema nedostatka knjižnica u općinama – istakla je voditeljica matične službe GKP, Mirjana Franculić, koja je najavila plan, tijekom slijedeće godine organizaciju knjižničnih stacionara i u općinama Brestovac i Čaglin. Godišnja članarina za sve nove članove u stacionarima je 70 kn godišnje, a učlanjenjem dobivaju i pravo korištenja svih usluga i u Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega.

Tekst/foto: Vladimir Protić

„NOĆ KNJIGE“ GRADSKE KNJIŽNICE I ČITAONICE U POŽEGI -

POŽEGA – Požeška Noć knjige glavninom događanja održavala se u novom dijelu nadogradnje Gradske knjižnice i čitaonice, koji sada već u visokoj fazi dovršenosti daju naslutiti kakva će to ljepotica u budućnosti biti. Zajedničkim naporima grada Požege i resornih ministarstava slijedeće godine bi to sve trebalo zasjati punim sjajem.

– Ovo je jedan specifičan prostor u kojemu smo od prošle godine ipak malo napredovali. Sada već vidimo a vidjet ćemo i u predstavljanju 170 godina postojanja požeške knjižnice kako će prostor u budućnosti izgledati. No, danas u Noći knjige neka sve bude u znaku čitatelja i knjige, svih vas koji tu uvijek strpljivo dolazite i koristite sve ono što knjižnica nudi – istakao je požeški gradonačelnik Vedran Neferović koji je Noć knjige i svečano otvorio.

Požeška noć knjige donijela je nekoliko izložbi, „Izložbu knjiga iz ostavštine Julija Kempfa“, „Book art“, izložbu radova Kreativne radionice za odrasle koji su nizom skulptura napravljenih od starih knjiga i onih koje više nisu bile za čitanje, „Zlatno doba Hollywooda“ izložbu filmskih plakata, „Knjiga svaki dan“ izložbu fotografija na kojoj su tema čovjek i knjiga. Organiziran je i sajam knjiga „Mi darujemo vama, vi jedni drugima“ na kojemu je bila velika razmjena knjiga, priredba ples i knjiga „Miffy na igralištu“ plesna koreografija prema slikovnici na dječjem odjelu za najmlađe, kviz „osunčana povijest“ i pričaonica „Djeca pričaju djeci“ također je bila posvećena najmlađima, kao i igra „Čovječe, ispravi se“, društvena igra gdje su figurice bila sama djeca a govorila je o pravima za djecu.

Licitacija čitanja bila je zanimljiva priredba u kojoj su članice Čitateljskog kluba preporučivale za čitanje koja su posjetitelji licitirali, a uz „Zaplešimo uz Franka“ učili smo korake engleskog valcera i foxtrota, šansone nam je izveo Nenad Vlašić na gitari, a priče o Skandinaviji slušali smo uz priču i slike prof. Boška Soldića.

Za ljubitelje i posjetitelje filmskog odjela u sklopu obilježavanja 35. godišnjice smrti slavnog režisera Alfreda Hitchkocka prikazani su kultni filmovi „Price“ i „Psiho“ a neposredno prije ponoći i koncert uživo „Ponoćni jazz“ koji je trajao sve do 1 sat iza ponoći.

Tekst/foto: Vladimir Protić

KARIKATURIST, NOVINAR, HARMONIKAŠ I PISAC -

POŽEGA – Počeo je kao karikaturist, radio kao novinar crne kronike, a onda je otišao u svijet, Francuska, Bordo, Pariz gdje je zarađivao i sviranjem harmonike. Na putu su mu se našle brojne europske zemlje, države afričkog kontinenta, Kina, Kanada, a onda je opet odlučio vratiti se u Hrvatsku. O književnosti i ostalim stvarima razgovarao je s Požežanima u Gradskoj knjižnici i čitaonici.

– Sad sam trenutno u Zagrebu, koji me kao grad zadovoljava. karikature više ne radim ali pišem roman, radim za kazalište, trenutno na repertoaru imam u ZKM-u jednu predstavu. Izašao mi je roman u Češkoj, Njemačkoj. Lika mi je uglavnom preokupacija, jer čovjek ne može od sebe. Lika je moja vječna inspiracija, samo što ja svoju ljubav, što kažu da je najteže izražavam s kritikom. U svojoj prozi ja nemam milosti prema nikome – rekao je Damir karakaš, koji je u životu svašta radio, ali i studirao puno toga. Karikaturom se počeo baviti već sa 16 godina i ozbiljno je radio.

– Sve je to i tada išlo spontano, jer ja nisam nikada sanjao da budem pisac. To je meni došlo spontano i mislim da je dobro ispalo. Sve je to isti cilj samo sa različitim sredstvima, pisanje, crtanje, sviranje. Pisanje je težak posao, puno se utroši sati, dana, jer knjiga se ne može napisati za jedan dan. Ja knjigu radim pet godina. I moja putovanja se nalaze u knjizi, jer svako moje putovanje je zanimljivo iskustvo. Npr. kada sam bio mali čuvao sam krave i ovce u Brinju i sanjao o kineskom zidu, a onda sam se našao na kineskom zidu, a onda sam odatle vidio sebe kao malog kako čuva krave. Vidio sam se tamo na brdu. Lijepo je kad ti se neki snovi ostvare, mada Kinezi kažu, jao onome kojemu se svi snovi ostvare. Moji se još nisu svi ostvarili – zaključio je Karakaš, koji je u Požegi gostovao više puta, ali zadnji puta prije deset godina, također na književnoj večeri Kratkih priča.

Tekst/Foto: Vladimir Protić

NOVA IZLOŽBA U GRADSKOJ KNJIŽNICI I ČITAONICI POŽEGA -

 POŽEGA - Otvorena je putujuća izložba “Moj komadić zemlje - kad je priroda suradnik", u Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega. Riječ je o projektu “Natura 2000“, kroz koji su osobnom pričom, portretom te uz vrhunske fotografije zabilježene priče 14 poljoprivrednika iz Hrvatske.

Cilj izložbe je naglašavanje potrebe za održivim razvojem ruralnih područja, zato u podnaslovu izložbe i stoji “kad je priroda suradnik“, pojasnila je, otvarajući izložbu, Marija Martinko koja je intervjuirala sve portretirane poljoprivrednike i sastavila katalog. Fotografije je snimio Marko Vrdoljak, a jedna od 14 predstavljenih poljoprivrednika na izložbi je i gospođa Tatjana Ordanić iz Požeškog Markovca koja se bavi uzgojem ljekovitog bilja i eko uzgojem povrća.

- Putujuća izložba „Moj komadić zemlje - kad je priroda suradnik“, koja je u proteklih nekoliko tjedna obišla mnogo gradova i posjetitelja koji znaju da napuštanje ruralnih sredina i poljoprivrede dovodi ne samo do gubitka tradicijskog znanja, već i do gubitka vrijednih staništa i vrsta. To je i glavna poruka izložbe na kojoj 14 malih poljoprivrednika iz Hrvatske pričaju o očuvanju prirode i tradicijskog znanja - izjavila je Marija Martinko te dodaje da su posjetitelji bili počašćeni i pratećom brošurom koja iznosi izvorne citate malih poljoprivrednika na temu odnosa prema radu i zemlji koju obrađuju.

Izložba će se održati na 14 lokacija diljem Hrvatske, u mjestima iz kojih potječu prikazani poljoprivrednici ili obližnjim većim gradovima te u Zagrebu kao završnoj lokaciji. Glavni financijer ovog projekta je Njemačka savezna zaklada za okoliš, uz provoditelje Deutsche Bundesstiftung Umwelt, DVL (Deutscher Verband für Landschaftspflege), Suske consulting i Državni zavod za zaštitu prirode RH. Izložbu je moguće razgledati do 02. ožujka 2015. godine.

Tekst/Foto: Vanja Protić

PISAC IZ MAROKA BENAISSA BOUHMALA GOSTOVAO U POŽEGI

 POŽEGA – Gradska knjižnica i čitaonica Požega bila je domaćin Marokansko-hrvatske večeri na kojoj je kao gost bio marokanski pisac, pjesnik i prevoditelj Benaissa Bouhmala. Povod za njegovo gostovanje je desetgodišnje prijateljstvo s požeškom pjesnikinjom Lanom Derkač i izdavanjem njenih pjesama u Maroku.

– S njim sam se upoznala u Kuala Lumpuru, gdje smo oboje bili sudionici Međunarodnog susreta pjesnika. On je sudjelovao u znanstvenom dijelu na okruglom stolu a ja u pjesničkom dijelu. Nakon toga smo izmjenjivali e-mailove i ostali u kontaktu više od deset godina. Više puta je prevodio moje pjesme i objavljivao ih u arapskim časopisima i novinama, te svom izboru iz svjetske književnosti. Kasnije u Tunisu mi je preveo i objavio cijelu knjigu „Tko je postrojio nebodere“ te dio pjesama iz knjige „Šah pod snijegom“ koje su objavljene na francuskom jeziku, pa su prevedene na arapski. Moje pjesme objavio je u časopisima u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinu i upravo jučer mi je donio izdanje novina iz Maroka u kojima je prikazana moja knjiga. On je jedan od vodećih marokanskih pisaca, ali poznat i kao esejist, kritičar i istaknuti pjesnik– istakla je Lana Derkač, poznata požeška pjesnikinja koja ističe da se sada s Benaissom vidi drugi puta u životu iako stalno surađuju. Nakon požeške Marokansko-hrvatske večeri gostovat će u Zagrebu kod Hrvatskog društva pisaca te u Varaždinu gdje gostuju u organizaciji ogranka Matice Hrvatske. Lana je pozvana da gostuje u Maroku u sklopu međunarodnog susreta pjesnika.

 Benaissa Boumala rođen je 1951. godine u gradu Mehmesu u Maroku. Sveučilišni je profesor koji predaje suvremenu arapsku poeziju i kritiku suvremene književnosti te suvremenu marokansku književnost na više sveučilišta. Vrlo plodan je književnik i prevoditelj s mnoštvom objavljenih knjiga, kako svojih, tako i u suradnji s drugim autorima, radio je i kao urednik književnih časopisa, član Društva pisaca Maroka. Objavljuje u niz arapskih zemalja od Egipta, Tunisa, Sudana do rodnog Maroka.

 - Sreli smo se sasvim slučajno, učinila mi se jako simpatična, a posebno me je zainteresirala Lanina poezija, jer sam ocijenio da se ona bazira više na filozofiji. Htio sam i uspio napraviti prijevode njenih pjesama u čemu su mi pomagala i dva moja nećaka. Prijevodi su kasnije objavljeni. Nisam te prijevode radio samo zbog prijateljskih odnosa i pjesmama nego kako bi upoznao i nepoznatu kulturu i napravio korak prema toj nepoznatoj kulturi. Moje pjesme najviše govore o marokanskoj baštini, kulturi, porcelanu, ali najviše se bavim kritikom marokanskog i svjetskog pjesništva. Lana se našla tu i preko nje sam napravio doticaj s pjesmama ovog područja. Preko nje sam uspio upoznati književnu Hrvatsku koja je dio Mediterana koji već od prije dobro poznajem – rekao je Benaissa Boumala o suradnji na francuskom jeziku, a nakon toga čitao je svoje pjesme onako kao su nastale na arapskom jeziku. Prijevode su s engleskog i francuskog čitali Davor Šalat i Ivana Škrabal, uz projekciju fotografija Maroka.

DRAMSKE RADIONICE U SKLOPU MJESECA HRVATSKE KNJIGE  -

 POŽEGA – Gradska knjižnica je u prostorima čitaonice u sklopu Mjeseca hrvatske knjige organizirala četiri dramske radionice u suradnji s prof. Renatom Matičević, za učenike osnovnih škola od 5. do 8. razreda. Na radionicama su na popularan način radili na dramatizaciji dječje književnosti i školske lektire.

 - Bazirala sam se na hrvatskim piscima a na jedan ne standardni način obradit ćemo školsku lektiru. Odradili smo već Miru Gavrana „Zaljubljen do ušiju“ a dana ćemo raditi po romanu Šime Storića „Poljubit ću je uskoro, možda“. Zadnja radionica obradit će „Malog princa“ jer se obilježava 70 godina od prvog izdanja ovog dječjeg romana. Uz pomoć scenskih igara i dramskih metoda analiziramo književno djelu i na drugi način pristupamo njihovoj školskoj lektiri – kaže Renata Matičević, voditelj projekta u Društvu Naša djeca u Pleternici.

Prvi korak je da se djeca opušteno sjedeći u krugu na podu predstave, ali da uz svoje ime vežu jednu svoju osobnu karakteristiku koja počinje istim slovom kao i njihovo ime, pa smo tako dobili Pričljivu Petru, Ludu Lanu, Mudru Martu, Malog Marka, Maštovitu Magdu, Radoznalu Rafaelu, Mršavu Martinu, Gracioznu Rafaelu i dr. Uslijedila su pantomimom opisani nazivi školske lektire koju su tumačili u parovima a onda svi pogađali, a onda i rad na analizi likova i dramatizaciji njihovih karaktera. Nešto novo što su učenici dobro prihvatili i najavili svoj dolazak i na treću radionicu.

- Na prvoj radionici nam je bilo prelijepo, radili smo i glumili kao vanzemaljci koji prvi puta vide knjige, prikazivali naše iznenađenje time. Po knjizi Zaljubljen do ušiju smo nakon čitanja tekstova glumili, mamu, tatu i djecu. Mama je bila alkoholičarka, tata je trčao za drugim ženama, no uz pomoć djece su se na kraju pomirili i preselili iz Nove Gradiške u Zagreb. Zbog dobre zabave došli smo i na drugu radionicu - kaže Nikolina Ninković, učenica 8 razred OŠ Julija Kempfa u Požegi, koja je preuzela i ulogu glasnogovornice svoje grupe učenika.

VEČER SONETA NAPUNILA POŽEŠKU ČITAONICU  -

 POŽEGA – Rijetko koja književna ili pjesnička manifestacija napuni Gradsku čitaonicu, a da može napuniti i hodnike i sva stajaća mjesta nisu se nadali niti sami organizatori. Prezentacija 1. Petrarca Festa bila je upravo to, puna čitaonica i to uglavnom mladih ljudi, a njih je najviše bilo i u samom programu ove večeri soneta.

Glavni krivac za sve to je bila Magdalena Došen, profesorica na Gimnaziji i Glazbenoj školi u Požegi, pokretačica i organizatorica 1. Petrarca Festa, koja je festival organizirala, kako sama kaže nakon dugog niza godina pisanja soneta, koje je ponekad pokazala svojim kolegicama. One su je uvjerile da je to dobro, pa je ona malo ohrabrena s time odlučila da sonet stavi na malo viši nivo, da sagleda koliko se ljudi bavi pisanjem soneta, koliko ljudi to voli. Pokrenula je natječaj za sonet, ali ga je proširila na područje jezika ex Jugoslavije, a rezultat je bio naprosto fantastičan. Stizale su joj desetine soneta, stotine soneta, iznenadila se kako kaže da ima toliko puno ljudi, pretežito mladih koje zanima sonet. S masom toga materijala odlučila je napraviti jedan festival soneta i pronaći najbolje autore. Ali bilo je tu još mnogo posla, trebalo je pronaći stručni žiri, prostor za održavanje festivala, ljude za marketing i dizajn, glumce za čitanje soneta, pronaći sponzore za nagrade i mnogo toga. Uspjela je u svemu uz pomoć svojih prijatelja, pa i njihovih prijatelja a sve kako kaže ponosno bez kune proračuna. Festival se održao u Zagrebu, dobili smo i pobjednike, a ohrabrena svime Magdalena ide i dalje.

- Festival se održao u Zagrebu a ovdje u čitaonici ćemo ga predstaviti Požežanima. kako su ovdje članovi žirija čut ćemo nešto o sonetu i festivalu, imamo pobjednike koji će pročitati svoje nagrađene sonete, te učenike Glazbene škole Požega koji će nam izvesti nekoliko glazbenih točaka. Ujedno ćemo čuti i predavanje na temu „Sonet i petrarkizam u hrvatskoj književnosti“ – najavila je Magdalena koja je veliki zaljubljenik i pisac soneta. – Osim moje ljubavi za sonetom, željela sam da se rođendan Francesca Petrarce obilježi na dostojanstven način. Mislila sam to izvesti nešto jednostavnije, ali se pokazalo kad sam poslala natječaj da mi se javilo 81-na osoba iz šest zemalja našeg okruženja na svim jezicima iz bivše Jugoslavije a pristiglo je preko 300 soneta. To je bila nevjerojatna količina entuzijazma i ljudi i ja sam jednostavno osjetila da moram napraviti nešto od toga.

O samom Petrarca Festu govorili su nam Fikret Cacan, prevoditelj i književnik, Ivan Šamija, pjesnik, Tanja Žarić komparatist književnosti.

Pobjednica Nataša Možgon, nastavnica hrvatskog jezika iz Rijeke koja predaje u Ogulinu, došla je osobno i pročitala svoj sonet. – Moj sonet je govorio o jeseni „Prži hrđu bršljana na tvrđavi, raspleše cinober u žuboru krošnje, dok paprati svoje zemne nošnje peru u potoku koji polje plavi“. Nagrada mi dosta znači, jer nisam do sada slala puno pjesme na natječaje, niti se izražavam baš puno u formi soneta. Nisam mnogo objavljivala pa mi to znači nešto kao poticaj – kaže Nataša koja jako voli čitati, voli boraviti u prirodi i planinariti, a piše pjesme koje još nije ukoričila.

Glazbu između soneta izveli su Patrik Ružić na gitari te maturanti Glazbene škole Požega koji su otpjevali Sixte ajoutee i Matona mia cara, skladatelj Orlanda di Lasso. Glazbene note upotpunila je na kraju kvalitetna graševina Vinarije Krauthaker iz Kutjeva i svježe pečene kiflice djelatnica Gradske knjižnice Požega.

2. ŽUPANIJSKO NATJECANJE U ČITANJU NAGLAS  -

 POŽEGA – Gradska knjižnica i čitaonica Požega organizirala je 2. Županijsko natjecanje učenika osnovnih škola u čitanju naglas. – Organizirano je u suradnji s mentoricama knjižničarima u školama Dobriše Cesarić Požega, Ivan Goran Kovačić Velika, Zdenka Turkovića Kutjevo i Braće Radića Pakrac.

- Učenici se natječu u dvije kategorije od 3.-5. razreda i 6.-8. razreda, a natjecanje se organizira u svrhu i s ciljem poticanja čitanja i razvijanja čitateljskih navika. Ocjenjuje se po četiri kriterija, kreativnost uvoda u kojem učenici obrazlažu zašto su se odlučili za tu knjigu i kako žele tu knjigu preporučiti svojim vršnjacima, zatim glasno i razgovijetno čitanje, izražajnost u nastupu i obrazloženje što je pisac htio reći i primjerenost teksta njihovom uzrastu, te na kraju sveukupan dojam – rekla je Mirjana Franculić, predsjednica tročlanog žirija koji još čine Đurđa Kopunić i Martina Hamzić, Gradska knjižnica i čitaonica Požega svim natjecateljima daruje besplatnu godišnju članarinu, a najbolji iz svake kategorije odlaze na državno natjecanje koje se održava u Sisku 13. i 14. studenog.

Stella Major učenica 6. razreda iz Pakraca na natjecanje je išla i prošle godine. – Jako volim čitati, a pripremila sam se po knjizi „Morski dnevnik Pauline P.“ Sanje Polak. Toj knjizi me je privuklo što je cijela škola otišla na more a tamo se nisu kupali nego radili i pripremali školski časopis. Glavna junakinja ima osobina kao ja pa me je to privuklo.

 Njena nešto mlađa kolegica iz 4. razreda, NIna Babojelić kaže – Ja ću čitati odlomak iz knjige „Ljubičasti planet“ Ante Gardaša. Ta mi je knjiga jako zanimljiva jer se radi o svemircima. Neznam da li postoje.

 U kategoriji mlađih učenika najbolja je bila Ana Lovrenović iz Velike, druga je Nina Babojelić iz Pakraca i treći Roko Anić iz Požege. U kategoriji starijih učenika najbolja je bila Stella Major iz Pakraca, druga je Lorena Jelavić iz Velike i treća je Antonija Antonić iz Kutjeva. 

GRADSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA POŽEGA -

POŽEGA – Zanimljiv kviz iz lektire po prvi puta je organiziralo Županijsko vijeće stručnih suradnika školskih knjižničara u Gradskoj knjižnici Požega, na kojemu su se natjecali učenici trećih i petih razreda osnovnih škola pod nazivom „Nije tajna – lektira je sjajna“. Cilj ovog natjecanja je poticanje čitanja i popularizacija lektire kod učenika i razvijanje natjecateljskog duha. Posebnost kviza je timski rad skupine od troje učenika koji zajednički pismeno odgovaraju na pitanja postavljena i projicirana u powerpoint prezentaciji. Pitanja su bila postavljena iz knjiga Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Vlak u snijegu, Koko u Parizu i Junaci Pavlove ulice.
Projekt je proizašao iz školskog projekta OŠ Zdenka Turkovića Kutjevo, a organizatorice i autorice pitanja bile su Ivana Marković, knjižničarka škole u Kutjevu, Ivana Strapač, knjižničarka OŠ fra Kaje Adžića Pleternica i Ana Marinić, knjižničarka OŠ I. G. Kovačića iz Velike.
U kvizu je sudjelovalo 12 škola iz cijele županije, sa ukupno 72 učenika koje su kao mentori vodili 12 knjižničara. U kategoriji trećih razreda ukupni pobjednici bili su učenici OŠ Vilima Korajca, a u kategoriji petih razreda učenici OŠ fra Kaje Adžića iz Pleternice.

PROGLAŠENI NAJČITATELJI GRADSKE KNJIŽNICE I ČITAONICE POŽEGA  -

POŽEGA – Već tradicionalno požeška Gradska knjižnica i čitaonica pred božićne blagdane proglašava svoje najčitatelje, te nagrađuje one svoje članove koji su najviše pročitali knjiga, preslušali CD-a, pregledali filmova, najčešće bili u čitaonici i najviše se družili s osobljem.
Tako je najmlađu čitateljicu trogodišnju Petru Pribičević iz Požege s kompletom slikovnica i knjiga za njen uzrast nagradio požeški gradonačelnik Vedran Neferović. Iako nju u knjižnicu dovodi njena mama, ona je ta koja stalno traži nove bajke i slikovnice.
Poklonom s knjigama, ali za malo stariji uzrast nagrađena je i 87-godišnja Jelena Zathej iz Požege, kao najstarija čitateljica, kojoj po knjige u knjižnicu dolaze svi članovi obitelji, jer sama ne može uvijek doći, no uvijek zna što želi čitati.
Posebno nagrađena je najvjernija obitelj u kojoj su svi članovi knjižnice i vrlo često ju pohađaju tražeći svatko ponešto za sebe. Tako je obitelj Knezović, roditelji Ksenija i Damir, te Petra, Mihael i Lukas primila nagradu od ravnateljice Aleksandre Pavlović.
Nagrađeni su i najčitatelji u ostalim kategorijama, Katja Kožić iz Trenkova, predškolski uzrast, Ana Gotovac učenica 4. razreda OŠ A. Kanižlića i Martina Bubanj, učenica 6. razreda OŠ J. Kempfa. Nagrađeno je i pet odraslih čitatelja koji su pročitali najviše knjiga, Jasminka Antunović iz Požege, Dražen Rekaš iz Eminovaca, Violeta Lubar iz Jakšića, Mihaela Majin iz Požege i Mirjana Seifert iz Brestovca. Sandi Prpić iz Požege i Branislav Stojaković iz Vidovaca nagrađeni su kao najslušatelji na Glazbenom odjelu, a student Valentin Orišković iz Skenderovaca kao najčešći na studijskom dijelu knjižnice. Katolička osnovna škola nagrađena je za najbolju suradnju s knjižnicom.