RAZGOVORI POVODOM: uz obilježavanje Međunarodnog Dana žena porazgovarali smo s nekoliko uspješnih žena u politici, samoupravi, gospodarstvu i kulturi -

Josipa Miličević, aktivistica i tajnica političke stranke i predsjednica Gradskog vijeća grada Kutjeva

Obratili smo se s nekolicinom pitanja želeći napraviti jedan prilog u tjedniku Kronika i saznati da li je ženama teže doći do rukovodećeg položaja u politici, gospodarstvu, doći na rukovodeća radna mjesta. Dali je biti žena olakšavajuća ili otežavajuća okolnost, te koja su njihova iskustva u stvaranju karijere i usklađivanju posla, obitelji, majčinstva. Odgovorile su nam i na pitanje što bi učinile u hrvatskom društvu na poboljšanju rodne jednakosti.

Evo što nam je odgovorila Josipa Miličević, aktivistica i tajnica političke stranke, predsjednica Gradskog vijeća Grada Kutjeva.

Da li je ženama teže doći do rukovodećih položaja, u politici, samoupravi, gospodarstvu?
- U suvremenom društvu ostvaren je značajan napredak u emancipaciji žena u svim područjima javnog života, ali još uvijek nedovoljan. Iako postoji i zakonska regulativa o zastupljenosti žena i rodnoj ravnopravnosti u društvu i dalje postoje odnosi dominacije i podređenosti. Kada se nađu u sferi javnog djelovanja žene uglavnom ostaju u tipičnim ženskim sektorima kao što su prosvjeta, socijalna skrb itd. Ženski rad se definira kao različit i manje vrijedan od muškog. Žene se nalaze na hijerarhijski nižim pozicijama, s nižom plaćom i društvenim statusom. Hrvatska je još uvijek patrijarhalno društvo, iako svi dijelimo zajedno tešku ekonomsko-političku situaciju, rad, status i značaj žena u društvu se podcjenjuje i zanemaruje.

Da li je danas biti žena otežavajuća ili olakšavajuća okolnost?
- Smatram da biti žena nije i ne treba biti otežavajuća niti olakšavajuća okolnost, ali činjenica je da ženama teže doći na pozicije višeg statusa i moći odlučivanja. Najbolji primjer je slaba zastupljenost žena u novom sazivu Hrvatskog sabora. Veliku ulogu u statusu i položaju žene ima uloga okoline i stavovi odraslih o rodno prikladnom ponašanju koji dovode do različitog ponašanja muške i ženske djece. Škola i sustav obrazovanja jedan su od značajnijih instrumenata odgoja za preuzimanje rodnih uloga u društvu i obitelji. Odgoj i obitelj temelj su socijalizacije i načina na koji se percipira rodna ravnopravnost.

Kakva su vaša iskustva?
- U HDSSB-u, stranci kojoj ja pripadam nisam nikad osjetila da je politika ''muški posao'', moram reći da sa svojim kolegama surađujem izvrsno i da ne osjećam nikakvu diskriminaciju. Najvažnije je da imate jasne stavove, da ste spremni na rad i da iza tog rada stoje rezultati. Osobno, kao povjerenica HDSSB-a za Požeško-slavonsku županiju nastojim uključiti što više žena i potaknuti ih da se aktivno uključe u politički i društveni život svojih sredina.

Kakva je vaša priča o uspjehu u karijeri?
- Politikom sam se počela baviti prije 10 godina zbog nezadovoljstva postojećim stanjem i jer želim učiniti nešto dobro za svoje sugrađane i svoju sredinu u kojoj živim. Uključila sam se kao članica mladih HDSSB-a kroz čije sam djelovanje i razne aktivnosti sudjelovala u radu Stranke i brojnim humanitarnim akcijama. Sve aktivnije sam sudjelovala u radu, tako da sam uključena i u rad Gradskog odbora HDSSB-a u Kutjevu i Županijskog odbora HDSSB-a na području Požeško-slavonske županije. 2013. g. izabrana sam za predsjednicu HDSSB-a za grad Kutjevo i na lokalnim izborima 2013. g kandidatkinja sam za gradonačelnicu Kutjeva. U novom sazivu Gradskog vijeća izabrana sam za predsjednicu Gradskog vijeća grada Kutjeva.
2014. g. postajem članica Predsjedništva HDSSB-a, da bi nakon godinu dana preuzela vođenje županijske organizacije HDSSB-a Požeško-slavonske županije kao povjerenica Stranke. Smatram da ukoliko volite ono što radite, maksimalno korektno odradite sve zadatke i imate korektne odnose sa svojim suradnicima, kroz međusobno uvažavanje i poštivanje uspjeh neće izostati.

Kako ste uskladili posao i obitelj?
- Aktivno bavljenje politikom traži puno uloženog vremena i veliki angažman, ali uz potporu i razumijevanje obitelji sve je moguće. Moja obitelj me podržava i velika su mi potpora što mi puno znači.

Što bi trebalo učiniti u hrvatskom društvu na poboljšanju rodne jednakosti?
- Hrvatska ima pravnu regulativu kojom je ustanovila snažne nacionalne mehanizme za pitanje spolne ravnopravnosti, ali teško je promijeniti ustaljene stereotipe u društvu i razviti svijest da i žene i muškarci imaju ista prava u političkom, obrazovnom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, građanskom i svakom drugom području života. Pokazalo se da je to dosta spor proces, kvote koje postoje o zastupljenosti žena u politici i gospodarstvu samo su poluge da se ubrzaju takvi procesi. Treba ustrajati u identificiranju slučajeva spolne diskriminacije i biti dosljedni u sankcioniranju počinitelja diskriminacije te sustavno raditi na osnaživanju žena da se uključe u ona područja i ona mjesta gdje se donose odluke.

Da li su žene u većoj mjeri žrtve nasilja, mobinga i nejednakosti?
- Različiti oblici kontrole djeluju tako da marginaliziraju žene u društvu , u ekonomskim, društvenim i socijalnim procesima. Žene su zbog toga češće žrtve nasilja, mobinga i nejednakosti. Očekivanja okoline, strah od reakcije društva zbog ustaljenih stereotipa o ženama često ženu stavljaju u podređeni položaj. Treba će još dosta vremena da bi se situacija drastično promijenila.

Tekst/foto: Vladimir Protić