KAKO SE PONAŠATI U NADOLAZEĆIM VRUĆIM DANIMA I TOPLINSKOM VALU -
POŽEGA – Iz Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije obavještavaju građane o nadolazećim vrućim danima i toplinskom valu, te da se koristi „Protokol o postupanju i preporukama za zaštitu od vrućine“ koje je izdalo Ministarstvo zdravlja. Ovakvu formu upozorenja najave toplinskog vala do 15. rujna najavila je Jasmina Kovačević, dr. med., mr. spec. javnog zdravstva voditeljica Službe za javno zdravstvo Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije.
UPOZORENJE NA OPASNOST OD TOPLINSKOG VALA!
Molimo sve građane da postupe prema niže navedenim uputama. Preporuke se posebno odnose na starije osobe, djecu, trudnice i bolesnike. Cijelo vrijeme trajanja velikih vrućina pridržavajte se ovih preporuka.
Zapišite važne brojeve Hitna pomoć – 194 (za cijelu Hrvatsku) i Centar 112. Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše, tražite pomoć i savjetujte se s liječnikom.
Preporuke za sve:
1. Klonite se vrućine - izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana od 10 – 17 sati.
2. Izbjegavajte naporan fizički rad, potražite sjenu.
3. Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
4. Rashladite tijelo (tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi, nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale).
5. Pijte redovito i dovoljno tekućine i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
6. Jedite češće manje obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.
7. Rashladite svoj dom - sobnu temperaturu držite ispod 32°C danju i ispod 24°C noću, koristite hladniji noćni zrak, smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana, objesite mokre ručnike, uz uključen uređaj za rashlađivanje zatvorite vrata i prozore.
8. Pomognite drugima. Nazovite i posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Razgovarajte o toplinskom udaru s Vašom obitelji. Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku.
9. Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest. Ako uzimate lijekove, provjerite s liječnikom koji Vas liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
Preporučene mjere zaštite zdravlja za starije osobe pri izlaganju visokim temperaturama zraka, osobito za starije osobe oboljele od kardiovaskularnih i drugih kroničnih bolesti:
1. Starije osobe se nikako ne smiju izlagati suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito ne srčani bolesnici niti oni oboljeli od šećerne bolesti;
2. Prigodom izlaska iz svog prebivališta starija osoba nužno mora zaštiti glavu šeširom, maramom ili kapom;
3. Nužno je dnevno uzimanje do 2 litre tekućine, bilo kao 8 čaša negazirane vode bilo u obliku juha, variva ili čajeva te izbjegavati pržena, pohana, slatka i jako zasoljena te začinjena jela, uzimajući puno sezonskog voća i povrća, pridržavajući se pri tome osnovnih pravila primjene prehrane u starijih osoba.
4. Osim pridržavanja uputa o liječenju i kontrolnih uputa liječnika o uzimanju lijekova nužna je učestalija kontrola krvnog tlaka;
5. Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracije, suhoće ustiju i kože, znak su uzbune, osobito za osobe koje su bolesne i funkcionalno onesposobljene, te se bolesnik nužno mora hitno javiti svom izabranom doktoru obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj pomoći;
6. Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u skrbi za starije moraju u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci učestalije kontaktirati stariju osobu, a u slučajevima njezine slabije funkcionalne sposobnosti čak i svakodnevno po nekoliko puta;
7. Starija osoba mora uvijek uza se imati svoje osnovne podatke: ime i prezime, godina rođenja, adresa stanovanja i broj telefona kontakt osobe, kojoj se može obratiti u slučaju potrebe;
8. Neophodno je održavati redovitu čistoću tijela starijeg čovjeka i njegovog okoliša te se strogo pridržavati uputa liječenja i kontroliranog uzimanja lijekova;
9. Za starije osobe je važna i tjelesna i psihička aktivnosti. Osobito je korisno podržavati naviku kretanja i to isključivo u jutarnjim i večernjim satima, i to u prirodi (parkovi, šetnice uz more, jezera, rijeke, boravak u vrtovima, vinogradima, voćnjacima i sl.). Ukoliko je kretanje otežano, tada je nužno redovito višesatno provjetravanje prostorija u kojoj starija osoba prebiva.
Tekst: Vladimir Protić Foto: ilustrativna fotografija