Prvi hrvatski doktor za drveće Fran Poštenjak savjetuje:
Tradicija kićenja božićnog drvca duboko je ukorijenjena u kulturi hrvatskog društva. Prema povijesnim dokazima smatra se da je kićenje bora krenulo u 16. stoljeću kod obitelji plemićkog staleža s prostora današnje Njemačke.
Taj tada izrazito novi običaj kićenja drvca za Božić, počinje se širiti diljem kršćanskog svijeta. Zbog ljepote koju unosi u domove, taj se običaj zadržao i do danas, posebice u prosincu kada kreće „navala“ na božićna drvca diljem Hrvatske, u potrazi za onim najpoželjnijim, najljepšim, ali i najaktraktivnijim.
No je li naš izbor uvijek i najkvalitetniji da bi božićno drvce „zasjalo“ pravom ljepotom blagdana u prosincu?
U prošlosti naši djedovi i bake kitili su zimzeleno raslinje koje su pronašli u okolici svojih domova, u šumama pokraj kojih su živjeli.
Vješti su bili i u ukrašavanju, za što su često (a neki se još toga i živo sjećaju) koristili sušeno voće, razne bobice. Kasnije su stigle i staklene kuglice. Sve kako bi Božić bio što svečaniji i veseliji. Iz priča naših djedova i baka možemo razaznati da je odlazak u šumu po božićno drvce bio poseban trenutak okupljanja obitelji koji se pamti čitav život.
U današnje vrijeme rijetki odlaze u šume, a božićna drvca se nudi gotovo na svakom koraku. Najčešće se za Božić kite smreke i jelke, no moguće je okititi i druge vrste. Kako u tako velikom izboru drvca izabrati najkvalitenije, kako bi što dulje imali ugođaj najljepšeg blagdana u našem domu?
Savjete o tome pruža jedan od prvih članova poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku (nekadašnji član Ženskog poduzetničkog centra) Fran Poštenjak iz Jastrebarskog –
prvi hrvatski doktor za drveće, stručnjak u području hortikulture i vlasnik tvrtke Arboring iz Jastrebarskog o kojemu više možete pogledati i na ovom video linku https://fb.watch/cYLBSJ9bN4/
„Popularnije vrste smreka kao božićna drvca su obična smreka, bodljikava smreka, pančićeva omorika. Za smreke je karakteristično da imaju pravilno pršljenasto grananje te da su simetričnog, gušćeg, piramidalnog habitusa. Iako se radi na selekciji i uzgoju kultivara koji duže zadržavaju iglice, potencijalni problem može biti odbacivanje iglica što je najizraženije kod obične smreke. Također, to su vrste koje imaju četvrtaste ušiljene i tvrde iglice na koje se lako nabosti, iako pančićeva omorika ima plosnate iglice koje su mekše i zbog toga manje bodljikave. Smreke imaju relativno čvrste grane koje mogu nositi i teže kuglice. Boja iglica kreće od tamnije zelenih kod obične smreke, zelenih, plavo-zelenih i srebrnozelenih kod bodljikave smreke te tamnozelenih sa dvije pruge pući kod Pančićeve omorike“ – analizira Fran Poštenjak (30) - prvi hrvatski doktor za drveće.
Ističe i da jele kao božićna drvca u pravilu imaju rjeđe grane nego smreka. Iglice jela su najčešće urezanog vrha, odozdo s dvije izražene bijele pruge i znatno mekanije od smreka, međutim, jela znatno bolje zadržava iglice od smreka. Grane jela savitljivije su na vrhovima i zato ne mogu nositi najteže ukrase. Zadnjih godina kavkaska jela sve je popularniji izbor za kupnju. Nju odlikuju sjajne tamnozelene, odozdo rasčešljane iglice.Uz klasični izbor obične jele svakako je vrijedno spomenuti i koreansku jelu te španjolsku jelu koje su zanimljive, ali i rijetke.
Ujedno i savjetuje oko kupovine božićnog drvca i odabir položaja za postavljanje drvca, koji je za njegovo trajanje gotovo jednako važan, kao i sam odabir vrste drvca.
„Potrebno je da drvce prilikom postavljanja bude udaljeno od izvora topline jer upravo je isušivanje razlog odbacivanja iglica. Potrebno je izmjeriti visinu stropa i odbiti visinu stalka i vršnog ukrasa kako biste izabrali idealno visoko stabalce. Kako biste izabrali savršeno stabalce, nemojte čekati zadnji trenutak za kupnju. Pri tome obratite pozornost na habitus, nosivost grana, boju iglica te debljinu debla kako bi stalo u Vaš stalak. Otiđite po svoje božićno drvca barem nekoliko dana prije Božića i provjerite je li stablo svježe na način da rukom lagano prođete po iglicama koje ne bi smjele otpadati te grančice moraju biti savitljive, a ne krhke. Također, razgovarajte s prodavačem i informirajte se koliko dugo stabalca stoje bez vode. Uskladištite božićno drvce u zaštićenom i prohladnom prostoru. Potrebno je stablu dati izvor vode stoga ga možete postaviti u stalak sa vodom.
Dan prije nego što ga okitite obavezno odrežite donja 2-3 cm debla jer se može dogoditi da se provodni elementi stabla začepe pa stablo ne može uzimati vodu. Kako biste izbjegli opasnost provjerite sve električne ukrase kojim ćete okititi drvce. Kada okitite stablo, svakako provjeravajte ima li vaše božićno drvce dovoljno vode u stalku. Stablo koje ostane bez vode brže će odbacivati iglice. Kako biste smanjili isparavanje vode, možete i sniziti temperaturu prostorije u kojoj je božićno drvce te obavezno prije odlaska na spavanja ugasite lampice na stabalcima“ – savjetuje prvi hrvatski doktor za drveće Fran Poštenjak.