Nakon još jedne godine klimatskih razaranja diljem svijeta, svjetska organizacija za zaštitu prirode poziva na velike pomake u financiranju prilagodbe i gubitka i štete za uspješan i pravedan ishod COP-a 27 -
– U godini koja će ostati zapamćena po najvećim sušama u povijesti, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF poziva na jasan i odlučan prijelaz s apstraktnih obećanja na stvarna djelovanja uoči otvaranja Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP27 koja u nedjelju počinje u egipatskom Sharm El-Sheikhu. WWF upozorava globalne čelnike da se klimatska kriza kreće brže od našeg odgovora na nju te da ljudi i mjesta diljem svijeta ispaštaju zbog katastrofalnih posljedica nedjelovanja.
„Opseg klimatske katastrofe već je jasan diljem svijeta, uništava živote i sredstva za život, a biološku raznolikost ubrzano gubimo. Skrenuli smo s kursa da zadržimo zagrijavanje na 1,5°C i vrijeme za poduzimanje transformativnih radnji kako bismo izbjegli najstrašnije i nepopravljive štete za društvo i ekosustave nam istječe“, ističe Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.
Nakon godine nezapamćenih poplava u Pakistanu koje su ostavile trećinu zemlje pod vodom, a dok su ostali dijelovi svijeta opustošeni toplinskim valovima, sušama, požarima i sve jačim tropskim olujama, WWF poziva čelnike da osiguraju napredne sporazume o prilagodbi i financiranju gubitaka i šteta. Ranjivim zajednicama i zemljama je hitno potrebna pomoć, te je ključno je da se međunarodna zajednica ujedini kako bi im pomogla u prilagodbi, izgradnji otpornosti i rješavanju nepravednih troškova klimatske krize.
„Ostaje veliki jaz između onoga što je potrebno, što su zemlje obećale i onoga što se zapravo događa u smislu smanjenja emisija, izgradnje otpornosti i pružanja potpore zemljama s niskim prihodima. Klimatsko financiranje ostaje u rascjepu. Čak i kad potražnja za financijskom potporom koja bi omogućila zemljama da se prilagode klimatskim katastrofama raste, sredstva pristižu na kapaljku“, kaže Kalauz.
Svjedočili smo brojnim požarima, nestašicama vode i općenito najvećoj suši i u našoj regiji. Katastrofalni prizori riječnih korita, a s druge strane neviđenih poplava, isticali su se među vijestima proteklog ljeta. Nezapamćeni su i prizori presušenog jezera na zagrebačkom Bundeku. A četiri najvažnije rijeke na europskom kontinentu - Dunav, Po, Rajna i Visla – suočile su se s rekordno niskim razinama, prijeteći poslovanju, industriji, poljoprivredi, pa čak i opskrbi pitkom vodom.
“Nemamo više vremena za odgode i izgovore! Republika Hrvatska već tri godine donosi takozvani klimatski paket, i opet sve ostaje na praznim obećanjima, paket nismo vidjeli. Republika Hrvatska je kao članica EU obavezna slijediti EU regulativu kada je zaštita okoliša u pitanju, i treba biti primjer zemljama u regihi, što i građani očekuju. Ako želimo zaustaviti klimatsku krizu, države moraju ispuniti prošla obećanja i povećati svoje ambicije i djelovanje. Svaka izgubljena godina dovodi sve više ranjivih ljudi u opasnost,” naglašava Kalauz.
Klimatska kriza uzrokuje gubitak prirode, a uništavanje prirodnih ekosustava zauzvrat potiče klimatsku krizu. Priroda, međutim, treba biti dio rješenja. Rješenja koja se temelje na prirodi moraju biti ugrađena u klimatske akcije. To će biti najbolji iskorak uoči UN-ove konferencije o bioraznolikosti (COP15) koja se održava u prosincu u Montrealu. To će ujedno biti posljednja prilika čovječanstva da ponovno uspostavi svoj narušeni odnos s prirodom.
„U situaciji kada se svijet suočava s najozbiljnijom energetskom klimom u skorijoj povijesti, potrebno je da urgiramo, svatko u svojoj zemlji, da se preusmjerimo na obnovljive izvore energije i smanjimo emisije štetnih plinova. Tako ćemo sebi osigurati dodatno vrijeme da se bavimo gorućim pitanjima za opstanak planeta – očuvanje bioraznolikosti i život u skladu s prirodom“, dodaje Kalauz.
Za snažan ishod na COP27, WWF poziva Konferenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama da osigura da grupe civilnog društva mogu u potpunosti sudjelovati na konferenciji. Sve bi rasprave trebale uzeti u obzir i iskoristiti stručnost koju su razvile skupine civilnog društva i autohtoni narodi diljem svijeta u suočavanju s izazovima koje donosi klimatska kriza.
Budući da se konferencija održava u kontekstu geopolitičkih tenzija i povećanog fokusa na energetsku sigurnost diljem svijeta, WWF poziva zemlje da se udruže kako bi postigle snažne rezultate koji će osigurati rješenja za sigurnu budućnost. Bez brze transformacije naših energetskih, prehrambenih, transportnih i sektora korištenja zemljišta kao i uklanjanja ovisnosti o fosilnim gorivima, geopolitičke tenzije samo će se pogoršati.