Prema posljednjem Izvještaju o stanju planeta, objavljenom u rujnu 2020., veličina populacija sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova je od 1970. godine do danas smanjena za zabrinjavajućih 68%. Posljedica je to ekspanzije globalne trgovine, potrošnje, rasta stanovništva i ubrzane urbanizacije, zbog čega vrste gube svoja staništa ili bivaju izlovljene te izumiru.

 - Naš odnos s prirodom je narušen. Ubrzano uništavanje prirode, kao posljedica ljudskih aktivnosti, ima katastrofalne utjecaje ne samo na populacije divljih vrsta, nego i na ljudsko zdravlje i sve druge aspekte naših života. Gotovo svakog sata u svijetu izgubimo jednu vrstu. Vrijeme nam istječe i ako želimo da se priroda oporavi, moramo odmah djelovati - upozorila je Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.

Da sat otkucava i nekim vrstama u našoj neposrednoj blizini, stanovnici Hrvatske mogu se uvjeriti na brojnim promidžbenim ekranima u našim gradovima gdje se nalaze fotografije nekih od najugroženijih vrsta u regiji, poput balkanskog risa, čovječje ribice ili sredozemne medvjedice.

Među najvećim prijetnjama divljim vrstama su zločini protiv prirode koji uključuju nezakoniti lov i ribolov, usmrćivanje zaštićenih vrsta, nezakonitu trgovinu i krijumčarenje te nezakonito hvatanje i posjedovanje divljih vrsta. Na mrežnim stranicama WWF Adrije moguće se informirati i o drugim načinima kako spriječiti gubitak bioraznolikosti. Bogatstvo i ljepotu svijeta oko nas možemo očuvati zajedničkim snagama, poručuju iz WWF Adrije te dodaju da u ovom vremenu velikih podjela i konflikata ne smijemo zaboraviti da svi dijelimo ovaj planet i moramo o njemu brinuti zajedno.