Jeste li primijetili kako je s porastom udjela benzinskih i hibridnih automobila (oni također tankiraju benzin) na cestama naglo porasla i cijena benzinskog goriva? Evo aktualnih cijena (INA): Eurosuper 95: 11,01 kn, Eurosuper 100: 11,61 kn, Eurodizel: 10,37 kn…
Benzin nikada nije bio skuplji. U vrijeme najveće ekspanzije dizelaša, kad je njihov udio bio i veći od 50 posto, dizelsko gorivo bilo je slične cijene, a neko vrijeme i skuplje od benzinskog. “Kupujte benzince, kupujte hibride, dizelaši su prljavi, a uskoro ih nećete smjeti voziti…”
Vlasnike automobila bombardirali su tim informacijama sa svih strana i mnogi su povjerovali. Jest, dizelaši im danas odgovaraju, ali što će biti sutra? Hoće li se uvesti ekološke takse, zabrane ulaska u središta gradova. Zbog toga se udio dizelaša prepolovio na 25 posto, a udio benzinaca i hibrida, čija je osnova također benzinski motor, porastao je na 70 posto.
Zanimljivo, kako oni koji odlučuju o našim sudbinama fino pripreme teren i uvjere narod da bira ono što će im biti “isplativije”, a u stvari ispadne skuplje. Evo vam računica, kako god okrenuli, automobil s benzinskim motorom troši dvije do tri litre goriva na 100 kilometara više od usporedivog s dizelskim motorom. S ovim cijenama goriva, dakle troškovi za gorivo benzinca za 50 posto su veći nego dizelaša!
Automobili s hibridnim pogonom? U startu su skuplji od dizelaša, a potrošnjom se s njima mogu uspoređivati samo u gradu. Idite li na duži put, hibridni će automobil, kad jedanput potroši struju iz baterija, trošiti čak više od benzinskog. Benzinci su bolji, čišći i isplativiji… Kakva navlakuša! Nitko nije dokazao da su čišći, da ispuhuju manje štetnih ispušnih plinova, jer to naprosto nema utemeljenja.
A globalnim moćnicima, krupnom kapitalu i državi (dvije trećine cijene goriva su davanja) ne odgovara da vozite dizelski automobil i mjesečno potrošite samo 70 do 80 litara goriva. Više im odgovara da potrošite 100 do 120 litara mjesečno, usto skupljeg goriva. A sve počinje s pričom o “promicanju interesa građana”. Slično je i s električnim automobilima, cijenom i mogućnošću punjenja.
Pitajte one koji su ih kupili jesu li zadovoljni, i bi li to, u istim okolnostima, ponovno napravili? Provjerite i koliko su zadovoljni vlasnici novih automobila s benzinskim motorom. Automobili s dizelskim motorom tri su puna desetljeća, od kraja osamdesetih do otprilike 2016., bili apsolutni hit na domaćem tržištu automobila.
Nakon rekordne 2008. godine, kad je na domaćem tržištu registrirano 88.217 novih automobila, domaće automobilsko tržište nikad se nije oporavilo (lani 62.938), a udio dizelaša cijelo se to vrijeme držao na oko 50 posto. Bila je to najpoželjnija opcija naših kupaca. Stanje se počelo mijenjati krajem 2015., izbivanjem afere Dieselgate, koja je sotonizirala Volkswagenove dizelske motore, jer su, eto, specifikacije potrošnje goriva i emisija štetnih plinova, bile niže od realnih. Namještene…
Kao da svi proizvođači motora/automobila nisu na isti način varali i kao da sve specifikacije svih proizvoda na tržištu, od tehnike do hrane, više ili manje, nisu “fejkane”. Sve u svrhu marketinga i promicanja interesa krupnog kapitala. Pa pogledajte sve te light prehrambene proizvode. Konzumirajte ih i bit ćete mršaviji. Malo morgen. Prosječni su Amerikanci sve deblji… Možemo i o specifikacijama cjepiva protiv virusa Covid-19. Potpuno su učinkovita i nemaju nuspojave. Da, da…
No, vratimo se na Dieselgate. Potrošnja goriva i emisije štetnih plinova bile su samo izlika. Već je tada donesena geostrateška odluka da treba “ubiti” dizelske motore iz tri bitna razloga: prvo, kako bi se povećala zarada u proizvodnji i preradi nafte, drugo, kako bi se poboljšalo punjenje državnih proračuna i treće, najvažnije, kako bi se discipliniralo Njemačku.
U pitanju je bio Sjeverni tok za zemni plin iz Rusije u zapadnu Europu, u svrhu energetskog zaobilaženja Ukrajine, u čijoj je izvedbi, tehnološki i financijski Njemačka ključna. Tu se njemački interesi izravno sukobljavaju s američkim. Još je više SAD-u problem intenzivna tehnološka suradnja Njemačke s Rusijom i Kinom, koja je generator povećanju njihovih vojnih potencijala.
A dizelski motori? Kao da su ikada bili problem… Kasnije je dokazano da su dizelaši tvrtki PSA, Ford, Hyundai, Mazda… bili jednako “problematični” po pitanju potrošnje goriva i emisije štetnih plinova, neki čak i gori, no ceh je platio samo Volkswagen. Ukupni je trošak Volkswagena bio veći od 25 milijardi eura. Pomogla je njemačka vlada.
ADAC, njemački nacionalni autoklub, jedan od najvećih i najorganiziranijih na svijetu, dokazao je da su ukupne emisije dizelskih automobila srednje klase (proizvodnja i recikliranje automobila, plus proizvodnja dizelskog goriva, plus potrošnja u vožnji) 20 posto manje nego kod električnih (proizvodnja i recikliranje auta plus realna proizvodnja i distribucija struje). No, kao da je to ikad bilo bitno. Donesena je odluka da su dizelaši “out” i – to je to.
Trebalo je samo motivirati kupce, uvjeriti ih u ono što nema utemeljenja. Mediji su odigrali ključnu ulogu. Rješavajte se dizelaša, ne kupujte nove dizelske automobile, tko zna što će biti sutra s njima, hoće li se uvesti ekološke takse, i kolike. Pa tko ne bi povjerovao?! No, mnogi sada vide da su kupnjom benzinskih automobila, koji brže bube vrijednost nakon kupnje od dizelaša prilično “popušili”.
Niti će uštedjeti na gorivu (trošit će i 50 posto više), niti su sigurniji (suprotno, dizelaši su sigurniji) i ugodniji u vožnji, niti će automobile za nekoliko godina lakše prodati na tržištu rabljenih, nego da su kupili dizelske. Automobili s dizelskim motorom ljepše se voze, autonomija im je i veća od tisuću kilometara. Napunite spremnik goriva u Zagrebu, idete na more, vozite se tjedan dana i vratite s istim tankom. To nisu jedine prednosti dizelaša. Koliko ste puta čuli da se automobil nakon sudara zapalio?
Najgori je scenarij preživjeti teški sudar, ostati zarobljen u vozilu i potom izgorjeti u požaru. Bez obzira na sve mjere zaštite suvremenih motora, rizik zapaljenja nakon težeg sudara, pogotovo uz prevrtanje, ne može se potpuno izbjeći! I tu dolazimo na bit: rizik da će se nakon sudara zapaliti automobil s dizelskim motorom deset je puta manja nego s benzinskim ili električnim pogonom, praktički je zanemariva! Dodatna je prednost što dizelski automobil ima 70 do 100 kg veću masu od istog modela s benzinskim motorom.
Dakle, u sudaru se smanjuje ono što se kolokvijalno, u osnovi pogrešno, naziva G-silama (ispravno: inercijskim silama). Naime, nastalo usporenje pri sudaru množi se s masom tijela i tako nastaje sila kojom tijelo, uslijed inercije (dinamičke tromosti), nalijeće na sigurnosni pojas, volan, prednju armaturu… A tri do pet posto manje inercijske sile kod dizelaša, u usporedbi s istovrsnim benzincima, smanjuju rizike ozljeđivanja, a smrtni ishod pretvaraju u preživljavanje. Je li o tome itko išta govorio, propisivao, pisao?!
Dizelaši imaju skuplje održavanje od benzinaca, ali ta razlika ni približno ne pokriva povećane troškove za gorivo i brže smanjenje vrijednosti automobila tijekom vremena korištenja. No to je dobra škola da se ne nasjeda na ono što se intenzivno propagira i nameće. Zar mislite da će vam netko nešto savjetovati iz vašeg interesa. Tako je bilo i s autoplinom. Ugradite, uložite 7000 do 11.000 kuna u opremu, ovisno o snazi i izvedbi automobila, plaćajte 550 kuna više godišnje pri registraciji, plus 300-400 kuna dodatno za održavanje i počnete štedjeti samo na gorivu.
I tako u dvije-tri godine vratite početni ulog i počnete stvarno štedjeti i – hop, izgore ventili, što se često događa s plinom. Ponovno ste u minusu. Problem je usto u cijeni goriva. Autoplin (LPG) sada košta 5,24 kn. Mislite da je to povoljno? Dva su problema: prvo njemački su stručnjaci izračunali da je donji prag isplativosti autoplina (LPG), kad mu je cijena 44 posto cijene benzina. U Hrvatskoj je trenutačno 48 posto.
Drugi je problem u kvaliteti autoplina, koji je lošije energetske vrijednosti (zbog toga je potrošnja pet posto veća nego u Njemačkoj), a udio katrana i nečistoća poskupljuje održavanje i smanjuje trajnost instalacije. Osim ako ne prelazite veliku kilometražu, autoplin vam se ne isplati. Dakle, kad vas sljedeći put bude netko bombardirao savjetima o isplativosti određene opcije, a proskribirao drugu, nudio poticaje, “povucite ručnu”. Ne radi vam to zbog vašeg, nego svog interesa.
No, vratimo se na dizelske motore i automobile pokretane njima. Njihov kraj neće doći tako brzo kako se činilo donedavno, a oni koji su ih prerano otpisali, malo su se preračunali… Što napraviti? Ne zalijetati se s kupnjom. Ako imate dizelski automobil, servisirajte ga i produljite mu vijek, a pri kupnji novog, uzmite u obzir sve opcije.
Još je isplativiji rabljeni dizelski automobil u dobrom stanju. Ima najniže troškove goriva, najveću autonomiju i najmanji godišnji gubitak vrijednosti. Sljedećih nekoliko godina ništa se bitno neće promijeniti, a potom ćemo vidjeti…
Autor: Željko Marušić