NA OBITELJSKOM IMANJU ZASADILA 450 VRSTA BILJKI IZ CIJELOG SVIJETA –

PAKRAC -  Više od deset godina Pakračanka Slavica Plavčak prikuplja i sadi različito drveće i cvijeće na obiteljskom imanju u Batinjanima. Zahvaljujući tom trudu prostor od devet jutara sada ukrašava čak 450 biljki iz raznih krajeva svijeta. – Za sve je 'kriv' otkaz u bivšoj firmi u kojoj sam 1999.godine proglašena viškom. Novi posao nisam mogla naći a za mirovinu sam bila premlada. U jednom me trenutku uhvatila depresija i shvatila sam da mi samo skrb o dvoje djece nije dovoljna i da si moram pronaći barem nekakav hobi. Nakon što sam dobila novac za otpremninu muž i ja smo se dogovorili da kupimo neku staru kućicu i zemlju izvan grada i uredimo si prostor za odmor – prisjetila se Slavica.    
Punih godinu dana sa suprugom Antunom Slavica je čistila kuću i okoliš jer je sve bilo zapušteno a jedina biljka koja se mogla ostaviti bio je grm 'doćije'. Prvo što je nakon čišćenja posadila na imanju bile su divlje borovnice a posljednja je ovog proljeća zasađena sadnica javora. – Predugo bi trajalo da nabrajam što sam između toga zasadila ali ljudima su kad dođu ovdje najzanimljivije biljke koje nisu iz naših krajeva recimo, kanadski čempres, nordijske jele  ili crvenolisna japanska vrba. Imam i rijetko drvo albiciju koja naraste do 15 metara, stepske svijeće, čak 15 vrsta perunika i drugo. Mnogo toga sam sama napelcala, nekoliko kamenjara sam uredila a bršljane sam oblikovala kao kišobrane – rekla je Slavica. Poseban prostor na imanju, dodala je, namijenjen je začinima pa tako sada ne mora u trgovinu po origano, vlasac, žalfiju ili metvicu.
Osim što je sama puna ideja za nabavu biljki i uređenje prostora, Slavica  pomoć rado potraži i na internetu te u knjigama o vrtu koje joj muž kupuje za rođendane. – Planiram i dalje nabavljati rijetke biljke te uz svaku od njih postaviti pločicu s hrvatskim i latinskim nazivom, odnosno osnovnim podacima, kako bi to bio pravi mali arboretum. Već su žene ovdje imale predavanje o cvijeću a ja se nadam kako će doći i školska djeca na neku vrstu nastave u prirodi – kazala je Slavica.(vm)