Dovršeno kriminalističko istraživanje

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 20-godišnjim, 21-godišnjim i 25-godišnjim hrvatskim državljanima, sa područja Kutjeva, koje se sumnjiči da su krajem mjeseca svibnja 2021., počinili više kaznenih djela „Krađa“, na štetu više građana i vjerske institucije, otuđivši iz groblja i sa vjerskih objekata u mjestima Brodski Drenovac, Ciglenik i Zagrađe, bakrene oluke, svijećnjake i drugu opremu od metala. Protiv njih slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Krađa“.

Pošto trenutna situacija ne dozvoljava organizaciju masovnih izleta u inozemstvo, planinari iz HPD Gojzerica Požega odlučili su da svoj godišnji izlet organiziraju na egzotični jadranski otok Lastovo. Na ovom izletu pridružili su im se u nešto većem broju prijatelji iz HPD HZZO Požega, te pojedinci iz drugih planinarskih društava kao što su PD Dilj gora Slavonski Brod, HPD Strmac Nova Gradiška, HPD Sokolovac Požega, PD Mališćak Velika, te jedna članica HPD Mosora iz Splita (ukupno 43 planinara, plus vozač autobusa).

Lastovo pripada skupini južno – dalmatinskih otoka, a otočnu skupinu sačinjavaju najveći matični otok Lastovo, te niz otoka, otočića i hridi. Otok je udaljen 99 km od Dubrovnika, 57 km od Visa, 31 km od Mljeta, a od najbližeg otoka Korčule odvaja ga Lastovski kanal širine 13 do 20 km. Otok je dug oko 10 km, a širok 5,8 km. Površina otoka je 41 km2. Oko otoka Lastova se nalazi 46 otočića i hridi. Uz Mljet, Lastovo je najšumovitiji hrvatski otok s više od 70 % šumovite površine. Godine 2007. Lastovo je proglašeno Parkom prirode. Najviša uzvišenja su Veli Hum (417 mnv) i Mali Hum u središnjem dijelu otoka, te najljepši vrh s najboljim vidicima Sozanj (231 mnv), ujedno i kontrolna točka Hrvatske planinarske obilaznice. Prema riječima Višeslava Turkovića, glavnog organizatora ovog izleta, cilj izleta je bio obići vrhove Sozanj 231 mnv (KT HPO) i Hum 417 mnv (najviši vrh otoka), te znamenito naselje Lastovo, Skrivenu Luku i svjetionik Strugu. Vrijedni planinari ostvarili su sve zacrtane ciljeve i dobro su se proveli u 3 dana na otoku. Bilo je tu za svakoga po nešto: kupanja, planinarenja, šetnje, bicikliranja, dobre hrane i fešte, tako da nikome nije bilo dosadno.

Na otok su putovali preko BiH ukupno 20 sati, a od toga na trajektu su proveli 6 sati. Po dolasku na otok smjestili su se u hotel Solitudo uz pomoć ljubaznog direktora Željka Kurte i osoblja, te su se poslije dobro iskupila na obližnjim hotelskim plažama. Nakon večere izmoreni od puta, rano su otišli na spavanje kako bi bili spremni za jutarnju šetnju. Idući dan nakon doručka krenuli su autobusom prema naselju Lastovo, te su zastali podno vrha Sozanj negdje na 2/3 puta. U sljedećih sat i pol ispenjali su ovaj vrh i doživjeli sve te prelijepe vidike. Na vrhu su dugo uživali, napravivši nebrojeno puno lijepih fotografija. Po silasku sjeli su u autobus i nastavili prema naselju Lastovo, gdje ih je čekala turistička vodičica Nina Čihoratić. Ona ih je u iduća dva sata uspjela upoznati sa svim znamenitostima i poviješću naselja Lastovo i cijelog otoka. Nakon turističkog obilaska, nastavili su pješice planinarskom stazom prema naselju Pasadur i hotelu u kojem su smješteni. Uz put su obišli crkvicu Sv. Lovre sagrađenu u 11. stoljeću i okupali se u prelijepoj uvali Kručica. Po povratku u hotel ostalo je nešto vremena za odmor i kupanje na obližnjoj plaži prije zajedničke večere. Nakon večere nastavili su sa druženjem uz glazbu do kasno u noć. Drugi dan probudili su se orni za uspon na najviši vrh otoka Hum, te su autobusom prešli dio puta do polazne točke na Vinopolju. Uspon je bio dug i mukotrpan zbog velike vrućine i kamenitog terena, a nagrađen je prelijepim pogledom po dolasku na vrh.

Sljedeći cilj bilo je kupanje na prekrasnoj plaži uz more u naselju Skrivena luka i obilazak svjetionika Struga. Za vodiča sljedeće etape, Višeslav je odabrao najmlađeg člana ekspedicije Tea Kolića sa nepunih 8 godina. Teo ih je vodio čvrstom rukom i odvažnošću jednog iskusnog planinarskog vodiča, te im nije dao mnogo prostora za ljenčarenje. Zahvaljujući tome vrlo brzo stvorili su se na terasi jednog restorana, uz koji se pružala predivna plaža. Nakon dugog guštanja u hladu borova, osvježavajućim pićima i svježini mora, nastavili su uz pomoć autobusa prema već spomenutom svjetioniku. Po obilasku svjetionika vratili su se natrag u hotel na zasluženu večeru. Poslije večere vrijeme su upražnjavali laganom šetnjom po naselju Pasadur, noćnim kupanjem i/ili feštom uz glazbu na obližnjoj terasi hotela. Ujutro nakon ustajanja slijedio je doručak, spremanje stvari i polazak na put. Put kući trajao je nešto kraće oko 16 sati, s time da su na trajektu opet proveli punih 6 sati. S izleta vratili su se puni dojmova, zadovoljni i sretni, te su se bar na kratko uspjeli isključili iz učmale svakodnevice.

Do iduće zgode i nezgode!
Višeslav Turković - HPD Gojzerica Požega.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivan 1 slučaj zaraze korona virusom (COVID-19), 1 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 62 osobe, a ukupno je testirano 48623 osoba.  Na posljednjem testiranju obrađeno je 112 uzoraka, od kojih je 0 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 01. srpnja COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19, a to su; Opća županijska bolnica Požega, Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana te brzi antigenski testovi u Zavodu za javno zdravstvo Požeško - slavonske županije. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

POŽEGA - Požeško-slavonsku županiju, ranjenu nakon prošlotjednog velikog nevremena i nezapamćene tuče, u kasnijim poslijepodnevnim satima posjetio je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. On je došao u posjetu dobiti najnovije informacije o veličini štete koju je grad Požega i susjedne općine pretrpio u ovom nevremenu. Dočekali su ga požeško-slavonska županica Antonija Jozić i gradonačelnik grada Požege dr. sc. Željko Glavić koji su ga upoznali s najnovijim podatcima o štetama ali i prvim koracima koji su poduzeti po pitanju sanacije štreta. Radni sastanak održan je u Velikoj vijećnici Požeško-slavonske županije.

Uz predsjednika Plenkovića u radni posjet došli su i ministri Josip Aladrović i Darko Horvat po drugi put u ovih nekolikjo dana, ministar Tomislav Čorić i potpredsjednik Vlade RH Boris Milošević. Nakon upoznavanja sa informacijama o nevremenu obišli su nekoliko lokacija s najvećim štetama na objektima, stambenim i gospodarskim.

Županica Jozić zahvalila je predsjedniku Vlade RH i ostalim ministrima koji su prisustvovali sastanku. - Prva procjena bila je u desecima milijuna kuna, no one su ipak u stotinama milijuna kuna i to Požeško-slavonska županija ne može sama sanirati, zajedno sa svojim općinama i gradovima. Jako nam je bitna podrška Vlade RH i predsjednika Vlade. Unaprijed zahvaljujem na odluci koju će Vlada RH donijeti već u četvrtak, vezano za prvi paket pomoći Požeško-slavonskoj županiji.

Željko Glavić zahvalio se na brzoj reakciji Vlade RH te istaknuo kako u gradu ima preko 1700 stambenih objekata koji su oštećeni. - U prethodnoj elementarnoj nepogodi, kada su nas zadesile bujične poplave bilo je 7,5 mil. kuna štete, te smo na ovom sastanku zamolili za žurnu pomoć u saniranju novih šteta nakon tuče, jer samo na gospodarskim objektima štete su oko 65 mil. kuna..

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković naglasio je kako je cilj posjeta Požeško-slavonskoj županiji čuti procjene šteta i pronaći model pomoći pri saniranju te je naglasio kako će prvi paket pomoći biti konkretiziran već u četvrtak na sjednici Vlade. - Shvaćamo da kako uvid u situaciju traje, tako su i procjene šteta sve veće. Temeljem zahtjeva koji će biti proslijeđen od strane županice Jozić u ime gradova i općina, na sjednici Vlade u četvrtak, donijet ćemo prve odluke kako bismo pomogli ljudima prije svega na saniranju šteta koje su se dogodile te na saniranju šteta na poljoprivrednim kulturama koje su značajne. Nastojat ćemo dati dodatni doprinos da se sanira sve ono što se ovdje dogodilo, bilo da je riječ o bujičnim poplavama s početka lipnja ili događajima od 25. lipnja. Ministarstvo poljoprivrede već ima određena sredstva na raspolaganju jer se radi o velikim štetama, posebice u poljoprivredi. Drugi dio sredstava kanalizirat ćemo prema Županiji koja će sredstva distribuirati dalje, poput modela koji smo imali u Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji.

 – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 1. srpnja 2021. nove prigodne poštanske marke iz serije „Hrvatska nematerijalna kulturna baština – Unesco“. Ovaj put motivi na markama su međimurska popevka, godišnji proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana, procesija Za križen na otoku Hvaru te umijeće suhozidne gradnje. Autor izdanja je Orsat Franković, dizajner iz Zagreba, a autori fotografija su Ivo Pervan (proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana, umijeće suhozidne gradnje), Mario Romulić i Dražen Stojčić (procesija Za križen) te Institut za etnologiju i folkloristiku (međimurska popevka). Nominalna vrijednost maraka iznosi 3,30 kn. Marke su izdane u arčićima od 8 maraka, a tiskan je i zajednički arčić s četiri marke i pet privjesaka. Naklada po motivu iznosi 50 000 primjeraka te 3.000 primjeraka u zajedničkim arčićima. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). 

Međimurska popevka

Međimurje je područje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj omeđeno rijekama Murom i Dravom u kojemu je stoljećima oblikovan specifičan način pjevanja poznat pod nazivom međimurska popevka. Ova vrsta popijevke tipičan je način ženskoga pjevanja, uglavnom u pentatonskoj ljestvici, koja daje arhaičan kolorit i mističnost izvedbi, a iščitavaju se i mlađi melodijski slojevi tipični za Međimurje te melodijski utjecaji središnje Hrvatske, susjedne Mađarske i istočne Slovenije. Najstarije pjesme temelje se na melodijama iz 16. stoljeća. Tijekom vremena ovo tipično pjevanje počeli su izvoditi i muškarci, a zatim je uvedena i instrumentalna pratnja.

Popevke se tematski dijele na ljubavne, oproštajne, domoljubne, duhovite i religiozne. Pjevaju se u svim životnim prigodama: pri radu, na svečanostima, u običajima i obredima. Popevka i danas prati Međimurce od rođenja do smrti. Osnovni način prenošenja popevke je izravnim učenjem od starijih članova zajednice koji imaju razvijenu veliku sposobnost pamćenja melodija i tekstova. Najistaknutiji istraživač popevke bio je etnomuzikolog i melograf, akademik Vinko Žganec (1890. – 1976.). Zapisivao je po sluhu strpljivo surađujući s jednim pjevačem, provjeravajući točnost zapisa ponavljanjem, a na kraju bi sam otpjevao zapisanu melodiju pjevaču. Razvio je vlastite metode podrobnoga zapisivanja svakoga ukrasa i detalja u melodiji. Tek od 1950-ih godina počeo se u radu služiti magnetofonom za terenska snimanja. Očuvanju i popularizaciji tradicijskog pjevanja pridonijela je Smotra „Međimurske popevke Nedelišće“ utemeljena 1971. godine. Popevka je, kao jedinstveni odraz kontinuiteta i identiteta Međimurja, upisana 2018. na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Godišnji proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana

Blagdan Duhova kršćanski je blagdan koji se slavi pedeseti dan, odnosno šestu nedjelju poslije Uskrsa. Na Duhove su se održavale manje poznate običajno-obredne prakse u Slavoniji, Baranji i Srijemu poznate pod nazivom kraljice, kraljevi. Srodne običaje nalazimo i u nekih drugih slavenskih i neslavenskih naroda (Bugarska, Češka, Rumunjska). Jedan takav djevojački obredni ophod naziva ljelje, prema pripjevu u pjesmama, održao se u selu Gorjanima nedaleko od Đakova. Gorjani su veliko slavonsko selo, zanimljive i duge povijesti, poznato po uzgoju konja lipicanske pasmine te bogatim nošnjama ukrašenim zlatovezom. Običaj bi bio gotovo zaboravljen da ga 1950-ih godina nije dobro istražila, opisala i dokumentirala poznata slavonska etnologinja Zdenka Lechner te obnovila i prezentirala zajedno s dugogodišnjom i zaslužnom gorjanskom učiteljicom Lucijom Karalić.

Obredni ophod selom počinje poslijepodne na duhovsku nedjelju kada iz jedne kuće kreće povorka djevojaka odjevenih u svečanu šarenu svilenu odjeću. Na čelu povorke hodaju kraljevi u parovima koji se prepoznaju po cvjetnim kapama stožastih oblika ukrašenim perjem, smiljem i koviljem, ogledalcima i vrpcama te sabljama u desnoj ruci. Za njima hodaju kraljice s vjenčićima od voštane mirte na glavi. Prati ih svirač, gajdaš ili tamburaši te sabirači darova. Pjevajući tradicijom određene tekstove pjesama, obilaze selom i ulaze u dvorišta u kojima ih dočekuju domaćini. Ondje se pjevaju pjesme s prigodnim stihovima namijenjenim svakoj obitelji ili pojedinačnim ukućanima, a kraljevi izvode obredno kolo različitih plesnih figura udarajući sabljom o sablju. Nakon svršetka kola domaćini časte djevojke, a slavlje se nastavlja nakon obilaska kuća uz prikupljenu hranu i piće.

Ovaj proljetni običaj duboke starine i slojevitosti iz Gorjana UNESCO je 2009. upisao na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Umijeće suhozidne gradnje

Suhozidna gradnja umijeće je izrade graditeljskih elementa lomljenim neobrađenim ili neznatno obrađenim kamenom te polaganjem kamenih opločenja i kamenih pokrova bez uporabe vezivnoga materijala. Ovom se tehnikom od pretpovijesnih razdoblja na jadransko-dinarskom području grade zidovi, podzidi (za terasaste vrtove, ceste, pruge, terase), kućice, crkvice, ograde, bunari i putovi. Zanimljive građevine jesu manji objekti različitih namjena, poljske kućice kružnoga tlocrta. Najčešći su primjer takve gradnje suhozidi, ograde za čuvanje i zaštitu domaćih životinja, za čuvanje polja od erozije i vjetrova, a i s čestom ulogom međa uz rubove poljoprivrednih površina i putova.

Suhozidi se u različitim oblicima pojavljuju duž čitavoga prostora jadransko-dinarskoga krša, u prošlosti s izrazito funkcionalnom namjenom, a danas sve više kao ukrasi u krajoliku. Posebnost u suhozidnoj gradnji čine torovi zvani mrgari za razvrstavanje i mužnju ovaca na najjužnijem dijelu otoka Krka, na pasištima u mjestima Baškoj, Jurandvoru i Batomalju, te na susjednom otoku Prviću. Njihov tlocrt podsjeća na cvijet, a slični njima postoje još samo u Walesu (Velika Britanija) i na Islandu. Na zaštiti, obnavljanju, učenju i prenošenju vještina izrade suhozida intenzivno radi Udruga „Dragodid“, koja popisuje, dokumentira i obnavlja suhozidnu baštinu, održava predavanja i graditeljske radionice za sve dobne skupine, osobito djecu i učenike te studente različitih struka, a sastavlja i priručnike o suhozidnoj baštini.

Suhozidna gradnja karakteristična je za šire područje Mediterana, pa je 2018. upisana kao zajednički prijedlog Cipra, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Španjolske i Švicarske na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnih dobara čovječanstva.

Procesija Za križen na otoku Hvaru

Procesija Za križen jedinstven je fenomen vjerske i pučke pobožnosti u koji je utkano obiteljsko, tradicijsko, duhovno i kulturno nasljeđe Jelse, Pitava, Vrisnika, Svirča, Vrbanja i Vrboske na otoku Hvaru. Postanak procesije smješta se na kraj 15. ili početak 16. stoljeća, a proizlazi iz pasionske tradicije mediteranskoga podneblja u kojoj središnje mjesto ima štovanje križa, a koje su tijekom srednjega vijeka njegovale bratovštine. Procesija se i danas održava u noći između Velikoga četvrtka i Velikoga petka kada iz svakoga mjesta polazi osvijetljena vjernička povorka i prolazi u krugu kroz navedena mjesta u smjeru kazaljke na satu, a da se gotovo nikada ne susreću.

Procesiju predvodi križonoša, prethodi mu i slijedi ga pratnja odjevena u bratimske tunike, a članovi najuže obitelji i pjevači plača nose crnu odjeću kao znak žalosti i tuge za umrlim Kristom. Križonoša može biti samo mještanin ili podrijetlom vezan uz mjesto, a raspored križonoša upisuje se godinama i desetljećima unaprijed. Čin nošenja križa vezan je uz osobni ili obiteljski zavjet i tradiciju.

Središnji dio procesije čini pjevanje jednoglasnoga napjeva Gospina plača, koji na procesijskim postajama izmjenično izvode dvije skupine pjevača, kantaduri i odgovoroči. Procesija Za križen duboko je ukorijenjena tradicija od koje se nije odustajalo ni tijekom ratova, a evakuirani stanovnici ovih hvarskih mjesta održali su je 1944. u izbjegličkom logoru El Shatt u Egiptu. Zbog svojega dubokoga značenja i povezanosti sa zajednicom procesija Za križen upisana je 2009. na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva. Ni pandemija Covid-19 nije spriječila nastavak tradicije i održavanje procesija 2020. i 2021. godine.

Tekst u povodu izlaska novih prigodnih poštanskih maraka napisala je dr. sc. Tihana Petrović Leš s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Aktivnosti su provedene ranije na bazenima u Lipiku, a sada i u Požegi

U ponedjeljak, 28. lipnja 2021., policijski službenik za nadzor i planiranje – za prevenciju Miro Miličević, vođa sektora Policijske postaje Požega Zoran Renka i policijska službenica Policijske postaje Požega Barbara Zeljko, su na gradskim bazenima u Požegi, održali kratki sastanak  s voditeljem bazena Krešimirom Čuljkom na kojemu je stanje tijekom proteklih godina ocjenjeno pozitivno te su predstavljene mjere prevencije koje će se poduzimati tijekom ove ljetne sezone na bazenima.

Također su prezentirani prigodni promidžbeni materijali (letci i plakati) koji su postavljeni na vidljiva mjesta na prostoru bazena, dok će kontakt policajac kroz obavljanje službe dijeliti građanima letke s korisnim savjetima,  te će policijski službenici u narednom periodu kontinuirano obilaziti prostor bazena i provoditi preventivne aktivnosti u cilju suzbijanja krađa i drugih nezakonitih radnji.  

U posljednja 24 sata zabilježeno je 70 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 418 -

Među njima je 181 pacijent na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 11 pacijenata.
Preminule su 3 osobe a ukupno do sada imamo 8.205 preminulih osoba od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 359 736 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 8 205 preminulo, ukupno se oporavilo 351 113 osoba od toga 74 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji je trenutno 3 679 osoba.
Do danas je ukupno testirano 2 143 600 osoba, od toga 5 506 u posljednja 24 sata.
Zaključno s 28. lipnjem utrošeno je 2 545 040 doza cjepiva. Dosad je 1 482 581 osoba cijepljena s najmanje jednom dozom, među kojima je njih 1 062 459 primilo obje doze. Na dan 28. lipnja utrošeno je 15 428 doza cjepiva.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.
Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.
Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr 

POŽEGA - Nakon olujnog nevremena koje je građanima nanijelo velike štete, pri čemu su uništeni mnogi krovovi obiteljskih kuća, uz pojedine su  kuće uočene hrpe s azbest cementnim pločama (“salonitkama”). Upozoravamo da se radi o opasnom otpadu koji Komunalac Požega još uvijek nije u mogućnosti sakupljati ni zbrinjavati jer Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nije izdalo dozvolu za gospodarenje opasnim otpadom, iako smo zahtjev podnijeli u listopadu 2019. godine po završetku izgradnje kasete za azbest i izdavanju uporabne dozvole. Građane koji samostalno uklanjaju azbestne ploče s krovova molimo da se pridržavaju sljedećih uputa:

• pri uklanjanju azbest cementnih ploča obavezno primjenjivati osobna zaštitna sredstva (maske, rukavice, zaštitnu odjeću i dr.)
• cijelo vrijeme ih prskati vodom
• pažljivo demontirati da ne bi došlo do lomljenja, nikako ih ne bacati s krova, nego pažljivo spustiti
• složiti na drvenu paletu u okviru okućnice na mjesto pristupačno za prijevoz i omotati stretch folijom
• privremeno ih skladištiti na okućnici do adekvatnog organiziranog zbrinjavanja

Manje količine azbest cementnih ploča i neopasnog građevnog otpada (do 200 kg u 6 mjeseci) svaki korisnik može dovesti i u reciklažno dvorište, no to u ovoj situaciji ne preporučujemo zbog ograničenog kapaciteta reciklažnog dvorišta i velikog broja korisnika koji imaju potrebe za zbrinjavanjem građevnog otpada.

Molimo građane da azbestne ploče nikako ne odvoze na divlja odlagališta i druga nedozvoljena mjesta jer je riječ o opasnom otpadu koji će desetljećima ostati prijetnja zdravlju svih žitelja Požeštine.

Sve daljnje informacije vezane za zbrinjavanje „salonit“ ploča bit će objavljene na www.komunalac-pozega.hr

JAKŠIĆ - Zbog posljedica snažnoga nevremena koje je 25. lipnja 2021. godine u popodnevnim satima zahvatilo područje Općine Jakšić te nastale velike materijalne štete na poljoprivrednim kulturama i višegodišnjim nasadima, stambenim prostorima i gospodarskim objektima.

Pozivamo sve oštećene da prijave nastalu štetu u Općinsku upravu (prizemlje Općinska vijećnica ) Osječka 39, Jakšića.

Nakon prijave Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Općine Jakšić će obaviti izvid štete.

Prijave se zaprimaju od 29. lipnja do 6. srpnja 2021. godine

Za sve informacije obratite se radnim danom na telefon 034/315-514 ili 034/257-123, a radno vrijeme je od 7 do 15 sati, ili na e-mail info@ jaksic.hr.

POŽEGA - Prigodom 800. obljetnice prvoga pisanoga spomena povijesnoga Požeškoga zbornoga kaptola sv. Petra i 21. godišnjice uspostave današnjega Požeškoga stolnoga kaptola, danas se u Biskupskom domu u Požegi održava znanstveno-stručni simpozij o povijesti Kaptola.

Na početku simpozija okupljene su pozdravili požeški biskup msgr. Antun Škvorčević i požeški gradonačelnik dr.sc. Željko Glavić, podsjetivši na veliku povijesnu i tradicijsku važnost Požeškoga zbornoga kaptola, koju danas dobrim dijelom nastavlja provoditi Požeški stolni kaptol sv. Petra, na čijem je čelu prepošt, prečasni Ivica Žuljević.

Prepošt Žuljević ujedno je i moderator današnjega simpozija na kojem će znanstvenici i stručni suradnici potkrijepiti niz podatka i činjenica o važnosti i ulozi Požeškoga zbornoga kaptola sv. Petra, a među predavačima je i msgr. Marin Srakić, nadbiskup Đakovačko-osječke nadbiskupije u miru.

U povijesti je Požeški zborni kaptol, sa sjedištem u Kaptolu, bio ustrojen kao crkvena i javna ustanova, a njegovo postojanje omogućilo je razvoj crkvenoga i kulturnoga života u cijeloj Slavoniji. Požega je, primjerice, drugi grad u Hrvatskoj, nakon Dubrovnika, koji je imao organiziranu arhivsku službu, budući da je Požeški zborni kaptol bio mjesto gdje su se čuvali i prepisivali razni dokumenti iz kojih doznajemo za različite događaje iz javnoga života.

Požeška biskupija, vođena vizijom preuzvišenoga oca Biskupa Antuna Škvorčevića, točno je na današnji dan prije 21. godinu ponovno uspostavila Požeški stolni kaptol sv. Petra, inače, dekretom utemeljen 1. prosinca 1999. godine, zbog njegove povijesne važnosti i tradicije.

Stolni kaptol sv. Petra u Požegi, danas se primarno brine o katedrali sv. Terezije Avilske, kako o njoj kao građevini, tako i o bogoslužju u požeškoj prvostolnici, ali i o utvrdi Stari grad u Kaptolu, povijesnom sjedištu Požeškoga zbornoga kaptola, organizirajući pritom i niz važnih događanja, primjerice, poput današnjega simpozija.