ČAGLIN - Judo klub "Slavonac" nastupio je 3.7.2021. sa 9 džudaša na Međunarodnom judo turniru u Banja Luci, gdje su osvojili ukupno 5 medalja. Briljantan dan imao je Matej Kukić koji je u kategoriji do 50 kg sa 3 pobjede (sve ipponom) osvojio zlatnu medalju. Brončane medalje osvojili su Hana Mirosavljević, Domagoj Knežević, Lana Knaus i Bruno Bluha.

Nakon ovoga turnira slijedi pauza od mjesec dana što se tiče turnira a mi nastavljamo marljivo trenirati i pripremati se za ostatak sezone - kaže trener Judo kluba Slavonac Robert Garc.

POŽEGA - U periodu od 15.06. do 03.07. kuglači su se natjecali u Ljetnoj ligi Požega – 2021. Ukupno je bilo prijavljeno 10 ekipa koje su podijeljene u dvije skupine. Prvi puta se ovom natjecanju priključila i ekipa KK Obrtnik – BAM iz Nove Gradiške dragi nam gosti i prijatelji.

Nakon odigranih susreta u skupinama organizirana su tri finala.

Revijalna utakmica za plasman na 9. i 10. mjesto - ekipe koje su u skupinama ostvarile plasman na 5. mjesto – ŽKK Vallis aurea i KK INA – Požega u kojoj se bolje snašla ekipa INA – Požege.

Malo finale za 3. i 4. plasirane ekipe u skupini:

KK Hrast, KK Zlatni lug, KK Elpidio i KK Croatia za plasman od 5 – 8. mjesta.

U turnirskom načinu igre s 4 igrača gdje je zbroj srušenih čunjeva odlučivao plasman, na 5. mjesto plasirali su se kuglači KK Croatia (1996 čunjeva), 6. su kuglači KK Hrast (1948), a slijede KK Elpidio (1927) na 7. i KK Zlatni lug (1378 čunjeva) na 8. mjestu.

Veliko finale za 1. i 2. plasirane u skupinama izborili su:

KK Nove nade, KK Požega, KK Obrtnik – BAM i  KK HVIDR-a.

Najbolje su odigrali kuglači Novih nada u sastavu Marijan Matijević, VladoTurkalj, Darko Zovko, Robert Bakić, Željko Lončar i Dino Prnajvorac (osvajač srebrne medalje u paru s Lukom Jazvić na državnom prvenstvu RH za parove u kategoriji U14.) koji su s ukupno 2146 čunjeva pomeli konkurenciju.  2. mjesto pripalo je igračima KK Požega (2007 čunjeva) koji su za samo 6 čunjeva bili bolji od 3. plasiranih kuglača KK HVIDR-a (2001 čunj). 4. mjesto pripalo je gostima iz Nove Gradiške KK Obrtnik – BAM (1968 čunjeva).

Svim učesnicama i učesnicima obratili su se predsjednik Županijskog kuglačkog saveza Darko Zovko i predsjednik Gradskog kuglačkog saveza Požega Miroslav Crnjac zahvalivši se svima na odazivu i uloženom trudu. Uslijedila je dodjela pokala za tri prvoplasirane ekipe i prigodni domjenak za sve učesnike.

 - Ovime je okončana sezona 2020/21. koju nećemo pamtiti po dobrom zbog prekida natjecanja uzrokovanog pandemijom. Kuglačima slijedi pauza, a početkom 8. mjeseca pripreme za novu sezonu -  istakao je voditelj natjecanja Hrvoje Bakić.          

U posljednja 24 sata zabilježeno je 56 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 558

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.
Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.
Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr 

POŽEGA - U velikom nevremenu koje je 25. lipnja zahvatilo Požegu i okolicu najviše su stradali istočni dijelovi grada, naselje Vidovci, Vranduk i Gospino Polje te Alaginci i Šeovci i u župi Jakšić mjesta Tekić i Treštanovci. Na gradskom području posljedice nevremena najteže su u Vidovcima i Vranduku, gdje je prošle godine u mjesecu kolovozu vodena bujica poplavila brojne kuće i ostavila za sobom pustoš u domovima, okućnicama i njivama. Minuloga 6. lipnja u spomenutim naseljima nevrijeme je ponovno prouzročilo poplave, da bi 25. lipnja kiša, jak vjetar i tuča nanijeli još veće štete. U razmjere posljedica višestrukog nevremena mogao se uvjeriti i požeški biskup Antun Škvorčević, kad je 1. srpnja u pratnji župnika Župe sv. Ivana Krstitelja, kojoj pripadaju spomenuta naselja i tajnika Mateja Silukovića posjetio navedeno područje. Nekoliko dana nakon posljednjeg nevremena još uvijek je značajan broj krovova, počevši od onoga na crkvi Gospe Sniježne djelomično razotkriven ili rastresen, a na drugima se izvode krovopokrivački radovi. Iz susreta s ljudima pogođenih nevremenom biskup je mogao doznati kako se i ovom prigodom brzo očitovala solidarnost među ljudima, koji su putem mreža razmjenjivali informacije o mogućnosti darivanja ili kupovine crijepa te je određeni broj kuća već pokriven.

U mrežnu komunikaciju među ostalim uključili su se i hrvatski branitelji, napose Caritasovi volonteri Župe sv. Terezije i Župe sv. Ivana Krstitelja u Požegi, poduprti Biskupijskim Caritasom. Osim što su volonteri svojom mrežom pronalazili darivatelje crijepa i drugih potrepština, uključili su se i u nastojanja oko provjere stanja u samačkim, staračkim ili bolesničkim obiteljima nakon nevremena. Tako su jednome samcu u socijalnim potrebama župnim putem pronašli kuću u koju se privremeno smjestio, jer je njegov dom jednostavno poplava uništila odozdo a led i kiša odozgor. Drugima su pribavili krevete za spavanje, jer im je sav namještaj u poplavi uništen. Nekima su hitno promijenili razbijena stakla na prozorima, kako moguća nova kiša ne bi dalje uništavala kuću. Jakšićki župnik sa svojim suradnicima uglavnom mrežnim putem pronašao je crijep i drugu građu potrebnu za popravak 130 oštećenih krovova u naseljima Tekić i Treštanovci.

Na tragu onoga što su otkrili Caritasovi volonteri u Požegi predvođeni svojim župnicima, biskup Antun je posjetio nekoliko najteže pogođenih samačkih i staračkih obitelji, kojima je pružena i prva novčana pomoć za potrebe ostakljivanja razbijenih prozora i razotkrivenih krovova. U razgovoru s nastradalim osobama bio je dirnut njihovim optimizmom, koji se ne da slomiti nikakvim nevoljama, jer je utemeljen u pouzdanju u Boga. Osobitu snagu imala su takva svjedočanstva ljudi zauzetih poslovima na obnovi krovova. Iz svjedočanstva većine onih s kojima se susreo, biskup je mogao zaključiti kako će najveći dio krovova biti brzo saniran, što će kod onih koji su samo nastradali od leda donijeti olakšanje. No, kod onih čije su kuće bile poplavljene prošle godine, te ponovno dva puta ove godine posljedice su daleko teže i popravljanje stanja duže će potrajati. Mnogi od njih ponovno trebaju isušivati kuće, uređivati uništene podove, nabavljati namještaj i drugu opremu. To se odnosi i na one domove u jakšićkoj župi koji su u Treštanovcima i Tekiću bili poplavljeni vodom nakon što je led razbio crijep na krovovima. Caritas Požeške biskupije nastoji oblikovati projekt pomoći socijalno najslabijim obiteljima među najteže nastradalima od poplave i tuče. Stožeri civilne zaštite Požeško-slavonske županije, grada Požege i Općine Jakšić bili su na usluzi nastradalim građanima, napose pribavljenom mehanizacijom, prvenstveno vatrogasnih postrojbi iz Požege i drugih mjesta. Očekuje se da će država brzo priteći u pomoć u otklanjanju nastalih šteta, kako na zgradama, tako na poljoprivrednim dobrima, i spriječiti nove, napose uređenjem vodenih tokova na spomenutom području.

Biskup Antun kazao je članovima stradalih obitelji kako je svojim pohodom njihovim domovima želio im iskazati svoju pažnju i posvjedočiti blizinu, upoznati se s razmjerima štete kako bi im Požeška biskupija pritekla u pomoć u okviru svojih mogućnosti.

VELIKA -  HPD “Sokolovac” Požega je ovoga petka organiziralo u Planinarskom domu “Lapjak” u Velikoj zanimljivo I nadasve poučno interaktivno predavanje za planinare te ostale zainteresirane građane. Tema predavanja su bili “Slavonski planinarski put” i “Pet utvrda Požeške gore”. Predavanje su održali dugogodišnji planinarski aktivisti I radnici. Predrag Livak koji je predsjednik udruge “Slavonski planinari” te povjerenik za obilaznicu “Pet utvrda Požeške gore” prezentirao je okupljenima sadržaj staza i kontrole točke istih te kako I na koji način se najbolje pripremiti za osvajanje istih dok je Miroslav Mesić dugogodišnji planinar I rendžer u Parku prirode Papuk govorio o povijesnom kontekstu nastanka “Slavonskog planinarskog puta”.

Prezentacija je bila izložbenog karaktera jer je Vjeko Kramberger iz svoje bogate zbirke izložio brojne planinarske značke, časopise I priznanja koje je dodjeljivalo Požeško planinarsko Društvo te ostale zanimljive materijale iz povijesti planinarstva. Nakon predavanja su uslijedila brojna pitanja gostiju a koja se odnose sa sama iskustva u svladavanju navedenih staza. Sve prisutne je pozdravio predsjednik HPD “Sokolovac” Bruno Horvat te najavio da će Društvo u budućnosti organizirati I educirati planinare a pogotovo one najmlađe. Poslije službenog dijela druženje se nastavilo na terasi PD “Lapjak” uz čašicu razgovora u ugodnom ambijentu koji je bio pripremljen posebno za ovu prigodu.

Dinamika motocikla tijekom nesreće i posljedice ukazuju da je motociklist bio u teškom brzinskom prekoračenju, a od automobilista se ne može očekivati da pri uključivanju na glavnu prometnicu predvidi, dakle i propusti, motocikl kojeg praktički nije mogao ni vidjeti, jer je golemom brzinom doletio iz nevidljivog područja…

Nesreću u Zvekovcu kod Vrbovca, u kojoj je poginuo 25-godišnji vozač motocikla Yamaha, pri pokušaju izbjegavanja Volkswagena, koji je izlazio iz dvorišta, prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama te uobičajenoj praksi, od policijskih očevida do pravosudnih postupaka, skrivio je 30-godišnji automobilist koji je oduzeo prednost motociklistu..

No, ova je nesreća pokazala dvije bitne značajke našeg cestovnog prometa, koje su odgovorne za ‘crni niz’ na našim prometnicama.

1. Prekoračenje brzine u pravilu je jedan od uzroka tragičnih nesreća, često glavni. To, uz pogibiju motociklista kod Vrbovca, potvrđuje i sinoćnje smrtno stradavanje suvozačice u Audiju, pri slijetanju u provaliju na Velebitu.
2. Motociklisti, praktički, u svakoj vožnji prekoračuju dopuštenu (čl. 53. u naselju i čl. 54. izvan naselja) i prilagođenu brzinu (čl. 51. st. 1).

Odredba o prvenstvu prolaza vozače automobila iz sporedne prometnice stavlja pred veliko iskušenje, kad im pri uključivanju na glavnu prometnicu, brzinom koja može biti i više nego dvostruko veća od ograničene, bočno dojuri motocikl.

Riječ je o vozilu višestruko manje siluete od automobila te ako očekujete da, temeljem propisa, cestom s prvenstvom prolaza vozi brzinom od najviše 15 metara u sekundi, a doleti s 30 metara u sekundi, i brže, objektivno ga je teško, često nemoguće, uočiti, dakle i propustiti.

Iz posljednje dvije tragične nesreće na našim cestama proizlaze sljedeće pouke:

1. Povećanje izvjesnosti kažnjavanja, prvenstveno za brzinske prekršaje, najvažnija je mjera za smanjenje smrtnosti na našim cestama. Najvažnija je mjera premrežavanje svih opasnih prometnica radarskim kamerama.
2.  Zakonom o sigurnosti prometa na cestama treba propisati da vozač na glavnoj prometnici drastičnim prekoračenjem brzine, kojim vozača iz sporedne prometnice stavlja u neravnopravan položaj, sebi poništava prvenstvo prolaza.

Autor:  prometni stručnjak Željko Marušić

Međunarodnim danom bez plastičnih vrećica, koji se širom svijeta obilježava dana 3. srpnja, započinje i mjesec bez plastike – Plastic Free July. Sigurni smo da se i vi možete odreći brojnih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu i hrane u suvišnim plastičnim omotima i pakiranjima. Neke od država članica EU-a već su zabranile upotrebu plastičnih vrećica, ali i drugih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu. Za točno godinu dana konačno će biti zabranjeni diljem EU-a!

Međunarodni dan bez plastičnih vrećica, koji se brojnim aktivnostima obilježava širom svijeta, postaje sve veći globalni pokret. Plastika je fantastična, ali način na koji je proizvodimo i na koji uklanjamo proizvode od plastike nije. Svi znamo da su plastične vrećice velika prijetnja za okoliš, posebice u vodenim ekosustavima, ali što se poduzima? Znamo da za takve stvari nikad nije kasno, primjerice u trgovinama bi se umjesto plastičnih mogle koristiti papirnate vrećice ili torbe od tkanine. Isto tako, moguće je reciklirati plastične vrećice, a da bi to znali moramo se educirati. Milijuni plastičnih vrećica za kupovinu koje bacimo zapravo završe u okolini, a razgrađuju se preko 100 godina, prilikom čega polako ispuštaju otrovne kemikalije koje dospijevaju u tlo, jezera, rijeke i oceane. Na kopnu su plastične vrećice jedno od najčešćih vrsta smeća u naseljenim područjima, a ono najgore što proizlazi iz toga je da plastične vrećice mogu začepiti odvodne sustave i tako izazvati poplave. U Europskoj se uniji reciklira samo 30 posto plastičnoga otpada, a sada je EU primorana sama urediti i upravljati golemom količinom plastičnog otpada koja svake godine naraste za 25 milijuna tona. Zbog takve situacije Europska je komisija obznanila plan prema kojem će do 2030. godine na tržištu biti dopuštena samo plastična ambalaža koja se u potpunosti može reciklirati. Do iste se godine planira povećati udio reciklirane plastike na 55 posto na razini cijele Europske unije. Očigledno je da plastici treba »produljiti život«, ali ne na kopnu ili u moru, nego na tržištu!

Plastične vrećice koristimo kraće od 25 minuta

Podugačak je popis plastičnih proizvoda koji danas predstavljaju najveći uzrok onečišćenja okoliša – naših mora, tla i pitke vode te ugrožavaju živote brojnih morskih vrsta, ali i zdravlje ljudi. Međunarodni dan bez plastičnih vrećica posvećen je edukaciji i jačanju svijesti građana o štetnosti jednokratnih plastičnih proizvoda, posebice o okolišnim problemima koje uzrokuje ovaj najpopularniji i najčešće korišteni proizvod za prijenos stvari. Vrećice koje kupimo od trgovaca u maloprodaji koriste se obično kraće od 25 minuta, a zatim završavaju u otpadu. Možda kao otpad nestaju iz naših domova, ali nažalost ne i s našeg planeta!

U posljednja 24 sata zabilježeno je 114 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 581 -

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.
Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.
Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr 

 Objavljen je četvrti Natječaj za provedbu Podmjere 17.1 “Osiguranje usjeva, životinja i biljaka” iz Programa ruralnog razvoja, kojim se nastoji osigurati opstojnost i stabilnost poslovanja u biljnoj proizvodnji te maksimalno smanjiti utjecaj klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju. Predviđen ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore iznosi 140 milijuna kuna. 

Zatražena potpora putem spomenute podmjere 17.1. bilježi kontinuirani rast od 2016. godine, kada je iznosila 31 milijun kuna. U 2020. godini traženi iznos potpore iznosio je 146,6 milijuna kuna, pri čemu je do sada poljoprivrednicima za osiguranje usjeva, životinja i biljaka isplaćena potpora u vrijednosti većoj od 419 milijuna kuna.  

Rok za podnošenje zahtjeva za isplatu potpore i dostavu Potvrde o podnošenju zahtjeva je od 2. srpnja 2021. godine do 31. prosinca 2021. godine, a sve informacije se nalaze na poveznici.

S poštovanjem, 

POŽEGA - Održana je u Hotelu Grgin dol, 41. po redu, prva i najstarija u Hrvatskoj, Požeška Kulenijada, na koju je ove godine prispjelo zavidnih 53 uzorka kulena. Na natjecanje su došli proizvođači iz Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Virovitičko-podravske, Sisačko-moslavačke i naravno Požeško-slavonske županije. Obzirom na još uvijek važeće epidemiološke mjere bio je ovo odličan odaziv kulenara, koji su se i sami zaželjeli natjecanja, jer su neke kulenijade i ove godine otkazane.

Po riječima predsjednika prosudbene komisije mr. vet. Mate Matijevića, posao nije bio lak jer je iz godine u godinu primjetan rast kvalitete kod proizvođača. Usvajaju bolju tehnologiju, brinu se bolje oko sirovine za kulen, jer to je proizvod čija proizvodnja traje 6 mjeseci. Stoga je 10 kulena zaslužilo Zlatnu medalju, 21 kulen Srebrnu medalju, 18 kulena  Brončanu medalju, a 4 uzorka kulena nisu ocjenjena jer nisu udovoljavala jednom od kriterija tročlane komisije za ocjenjivanje, od općeg izgleda, izgleda presjeka, boje, konzistencije, mirisa i okusa.

Čestitke svim kulenarima uputio je zamjenik gradonačelnika grada Požege dr. sc. Borislav Miličević, izražavajući svoje zadovoljstvo velikim odazivom a posebno što ovako brojni proizvođači ne samo da proizvode odlične kulenove, nego i čuvaju tradiciju Slavonije. Kulen nije samo jedan kvalitetni suhomesnati proizvod nego i naš brand, naša dika i ponos, i stoga se moramo izboriti za njegovo priznanje kao vrhunskog proizvoda našeg kraja.

Među deset Zlatnih kulenova, istakao se s najviše osvojenih bodova kulen Tomislava Barišića, iz OPG Barišić Valpovo, koji je proglašen i šampionom 41. Požeške kulenijade. Šampion je i dobitnik novčane nagrade od 3.000 kuna koje dodjeljuje Turistička zajednica grada Požege. Nagradu je primio Otac Nikola Barišić, koji je također osvojio Zlatnu medalju za svoj uzorak kulena, što dovoljno govori da su kvalitetni kulenovi u obitelji Barišić iz Valpova. Tomislav se nedavno, nakon prekida rada, sve više posvetio obiteljskoj tradiciji proizvodnje. Nikola je našim čitateljima dobro poznat jer je na Festivalu kulenove seke u Velikoj redovno bio natjecatelj i posvajao Zlatne plakete, Velike Zlatne plakete i Šampiona kulenove seke.

Među Zlatnim kulenovima nalaze se i dva uzora obitelji Spajić iz Otoka, od Josipe i Marka, brata i sestre koji su nastavili bavljenje proizvodnjom suhomesnatih proizvoda od svoje obitelji. Njih oboje vlasnici su desetak zlatnih medalja i šampionskih titula  sa nekoliko Kulenijada u Slavoniji, od Jagodnjačke, Osječke, Otočke, do Požege.

Među zlatnim su se našla i dva kulena iz Požeštine, Zvonka Šimunovića iz Drškovaca i Obrta Kulen Hruška iz Bjeliševca, dugogodišnjih proizvođača i čestih osvajača zlatnih priznanja za kvalitetu svojih kulena. Ove godine na Kulenijadi je bilo daleko više proizvođača izvan Požeštine.

Zlatne medalje i titulu šampionu je uručio zamjenik gradonačelnika Borislav Miličević i direktorica Turističkog ureda TZ grada Silvija Podoljak, a nakon toga je uslijedila degustacija najboljih kulena nazočnih proizvođača kulena.