Požar na osobnom automobilu

U utorak 8. ožujka 2022. oko 12.20 sati u Požegi u Osječkoj ulici, uslijed kvara na električnim instalacijama došlo je do požara na osobnom automobilu marke „Volkswagen“, požeških registarskih oznaka, a kojim je upravljao 53-godišnjak. Materijalna šteta se procjenjuje na oko 2.000,00 kuna.

Dvije prometne nesreće s materijalnom štetom

Na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodile su se dvije prometne nesreće s materijalnom štetom u Požegi u Ulici Matice Hrvatske i u Kutjevu u Ulici Eugena Kvaternika.

POŽEGA - Zbog izvođenja radova na uklanjanju stambene građevine u Ulici Julija Kempfa k.br. 3 i 5 dana 8., 9. i 10. ožujka 2022. (utorak, srijeda i četvrtak) od 8 do 16 sati bit će privremeno zatvoren promet za sva vozila u dijelu Ulice Julija Kempfa i to od Ulice Matice hrvatske do Ulice Josipa Eugena Tomića. Mogući obilazni pravac kretanja je Ulica Josipa Eugena Tomića - Ulice Matice hrvatske.

Također, dana 9. ožujka 2022. godine od 9 do 12 sati, zbog izvođenja radova na popravku pokrova na stambenom objektu u Ulici Antuna Kanižlića k.br. 1 i 1a, bit će privremeno zatvoren promet u kretanju i mirovanju u dijelu navedene ulice.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 74 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 11 osoba je hospitalizirano, 63 osobe nalaze se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 56 osoba, a ukupno je testirano 98.922 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 94 uzoraka, od kojih je 20 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne epidemiološke situacije na području županije COVID ambulanta u Požegi ponovno je započela s radom. Izdvojena ordinacija nalazi se na prvom katu Doma zdravlja Požeško – slavonske županije, s radnim vremenom od ponedjeljka do petka od 07,00 do 20,00 sati, a subotom i nedjeljom od 07,00 do 15,00 sati,  a kontakt telefon je 034/311-915.

Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19, a to su; Opća županijska bolnica Požega, Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana, Medicinsko-biokemijski laboratorij Ljerka Sablek te brzi antigenski testovi u Zavodu za javno zdravstvo Požeško - slavonske županije. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

Dnevni opseg morskog leda oko Antarktika dosegnuo je najnižu zabilježenu vrijednost tijekom veljače -

Copernicus služba za klimatske promjene (C3S), koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze u ime Europske komisije uz financiranje EU, rutinski objavljuje mjesečne klimatske biltene u kojima izvještava o promjenama uočenim u globalnoj površinskoj temperaturi zraka, morskom ledenom pokrivaču i hidrološke varijable. Svi prijavljeni nalazi temelje se na računalno generiranim analizama koje koriste milijarde mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta.

Površinske temperature zraka u veljači 2022.:

• Svjetska prosječna temperatura za veljaču 2022. bila je oko 0,2ºC viša od prosjeka za veljaču 1991.-2020.
• To je bilo znatno ispod vrijednosti u veljači 2016., 2017. i 2020. i općenito slično vrijednostima za pet drugih veljača između 1998. i 2019.
• Temperature su bile znatno iznad prosjeka u zapadnoj i sjevernoj Rusiji i dijelovima Arktičkog oceana, a znatno ispod prosjeka u velikim dijelovima Sjeverne Amerike i Kine
• Europa je bila više od 2ºC toplija od prosjeka, ali 1.6°C hladnija od najtoplije veljače (veljače 1990.) od početka mjerenja 1979.

Temperatura borealne zime 2022. (prosinac 2021. - veljača 2022.)

• Borealne zimske temperature u 2021./2022. bile su znatno iznad prosjeka u jugoistočnoj Europi i zapadnoj Aziji, te znatno ispod prosjeka u velikom dijelu Kanade

Zima je u Europi općenito bila gotovo 1ºC toplija od prosjeka 1991.-2020.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 1.016 novih slučajeva zaraze virusom  SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 7.932  -

Među njima je 930 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 61 pacijent. 

Preminulo je 16 osoba a ukupno do sada imamo 15.250 preminulih osoba od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježena 1.065.001 osoba zaražena novim  koronavirusom, ukupno se oporavilo  1.041.819 osoba od toga 1.268 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji su trenutno 5.532 osobe. 

Do danas je ukupno testirano 4.554.117 osoba, od toga 5.297 u posljednja 24 sata. 

Zaključno s 7.3.2022 utrošeno je 5.203.121 doza cjepiva, a cijepljeno je 56,87% ukupnog stanovništva, odnosno 67,64% odraslog stanovništva. Na dan 7.3.2022 utrošeno je 974 doza cjepiva, a od toga je 159 osoba cijepljeno prvom dozom. 

Zaključno s 7.3.2022 2.307.775 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.232.474 osoba (2.031.863 osoba cijepljeno s dvije doze te 200.611 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 65,56% odraslog stanovništva. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.
Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.  

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr.  

Poljoprivrednici mogu podnijeti Jedinstveni zahtjev za izravne potpore i IAKS mjere ruralnog razvoja za 2022. godinu, pri čemu svoj zahtjev mogu samostalno popuniti u Agronetu, ali ga moraju isprintati te poslati poštom ili ga osobno donijeti u podružnicu Agencije u svojoj županiji do 16. svibnja 2022. godine.

Poljoprivrednici koji posjeduju e-poljoprivrednu iskaznicu zahtjev mogu podnijeti elektronički, uz elektronički potpis. Svima koji nemaju tu mogućnost pomažu djelatnici Agencije za plaćanja, Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Za već prijavljene pojedinačne poljoprivredne parcele ili za pojedinačna prava na plaćanja u jedinstvenom zahtjevu može se zatražiti izmjena ili dopuna jedinstvenog zahtjeva najkasnije do 31. svibnja 2022. i to bez primjene administrativnih kazni za kašnjenje. Podnošenje jedinstvenog zahtjeva za zakašnjele zahtjeve je do 10. lipnja 2022., ali se u tom slučaju smanjuje visina plaćanja po danu kašnjenja.  

Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2022. godinu (NN, br. 27/2022) možete pronaći ovdje.

POŽEGA - Gradski odbor SDP-a Požega već tradicionalno je u pješačkoj zoni grada Požege obilježio Međunarodni dan žena 8. ožujak i organizirao darivanje karanfilima. Uz karanfil uručili su i čestitku svim ženama koje su se našle u pješačkoj zoni grada. Uz predsjednika ŽO SDP-a požeško-slavonskog  Mitra Obradovića, predsjednika GO SDP Požega Dinka Zime, saborske zastupnice SDP-a iz Požeško-slavonske županije Martine Vlašić Iljkić karanfile su uručivali i članovi predsjedništva SDP-a i aktivisti.

Ovo je tradicija koju SDP nije zaboravio niti ove godine. Nekada su cvijeće za Dan žena uručivale i druge političke stranke, ali posebno i gradonačelnici grada Požege u nekoliko mandata proteklih godina. Ove godine sve je to izostalo.

Autor: Vladimir Protić

POŽEGA - Započela je rekonstrukcija Ulice Franje Thauzyja u Požegi. Uvođenje u posao od strane naručitelja obavljeno je danas u prisutnosti Andreje Menđel, pročelnice Upravnog odjela za komunalne djelatnosti Grada Požege, a potom će uslijediti i sam početak radova.

- Projekt je izrađen još 2016. godine, ali tek su se sada pokušala naći sredstva za samu realizaciju. Projekt je od iznimne važnosti budući da je nakon rekonstrukcije Trga sv. Terezije došlo do neusklađenosti s odvodnjom oborinskih voda koja stvara problem u samoj ulici i ovim projektom ćemo taj veliki problem riješiti. Druga stvar je što će odavde kretati pješačka zona, odnosno još će se jedan dio grada preurediti i biti namijenjen isključivo pješacima, osim naravno stanara ulica. – poručila je pročelnica Menđel.

Rekonstrukcija pješačke površine izvest će se u dužini od 103,43 m, od Ulice Kamenita vrata pa sve do Trga svete Terezije Avilske, u punoj širini koridora, odnosno od granice do granice građevne čestice. Postojeći završni sloj asfalta, koji je u izrazito lošem stanju, će se ukloniti s kompletnim slojevima do posteljice te će se izvesti novi sistem oborinske odvodnje. Pješački prijelaz na početku zahvata prilagodit će se osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću upuštanjem rubnjaka i izvedbom taktilnih traka (zaustavljanje).

Paralelno s radovima na rekonstrukciji pješačke površine, na istoj lokaciji će se izvoditi radovi na rekonstrukciji kanalizacijske ceste koje će provoditi tvrtka Tekija d.o.o. - U Ulici Franje Thauzyja predviđena je rekonstrukcija kanalizacijske i vodovodne mreže koja će se izvesti prije rekonstrukcije same prometnice. Uz stručne nadzore, osigurali smo i arheološki nadzor. Vrijednost radova je preko 200 tisuća kuna i nadamo se da će biti kvalitetno izvedeno. – kazao je Mile Beslić, rukovoditelj Sektora razvojno-tehničkih poslove Tekije d.o.o.

Ukupna vrijednost građevinskih radova iznosi 550.818,98 kn (s PDV-om).

 - Molimo građane za razumijevanja i strpljenje u periodu izvođenja građevinskih radova - poručuju iz grada Požege.

POŽEGA - Na Gradskoj kuglani Požega odigrano je  6. kolo I. Hrvatske kuglačke lige za slijepe i slabovidne u organizaciji Športske udruge slijepih "Zlatna Dolina" iz Požeško-slavonske županije. Na natjecanju sudjelovale su ekipe SKS Zagreb, SKS Rijeka, ŠUS Svijetlost Osijek, ŠUS Podravina Koprivnica, SDS Karlovac, ŠDS 4 rijeke Karlovac te ŠUS Zlatna Dolina Požega.

Vrhunska sportašica iz ŠUS "Zlatne doline" Željka Peška osvojila je prvo mjesto u kategoriji B3 žene sa srušena 662 čunja dok su u kategorijama B2 prvo mjesto osvojila Marija Vidmar iz Zagreba sa srušena 597 čunja te u kategoriji B1 Iva Šola iz Karlovca sa srušena 371 čunja. U kategoriji B1 muški prvo mjesto osvojio je Stjepan Đunđek iz Zagreba sa srušenih 478 čunja, u kategoriji B2 prvo mjesto osvojio je Darko Sarapa iz Osijeka sa srušenih 658 čunjeva te u kategoriji B3 Vedran Dumenčić sa srušenih 688 čunjeva.

Od ekipa prvo mjesto osvojio je SKS Rijeka, dok je Zlatna Dolina Požega osvojila šesto predposljednje mjesto.

Uz Dan žena istražili smo koliko je žena u hrvatskom vatrogastvu te koja je općenito percepcija žena u ovom zanimanju -

Vatrogastvo je opasna djelatnost čemu svakodnevno svjedočimo stoga ne čudi što je ovo zanimanje uvijek pri vrhu najstresnijih poslova. Hrvatski vatrogasci godišnje odrade više od 30.000 intervencija, a danas praktički da ni nema događaja u kojem ne sudjeluju. Još donedavna ovo je zanimanje smatrano isključivo muškim, no brojčani pokazatelji govore kako se stavovi posljednjih godina itekako mijenjaju. Hrvatska vatrogasna zajednica provela je istraživanje u svrhu analize broja žena u vatrogastvu, percepcije radne sredine i okoline, ali i ukupnog zadovoljstva vatrogasnim poslom te došla do zanimljivih rezultata.

Prvenstveno su vidljivi brojčani pomaci u ukupnom broju žena u vatrogastvu kao i povećanju broja vatrogaskinja zaposlenih u vatrogasnim postrojbama. U ovome je trenutku prema podacima Vatroneta, središnje baze Hrvatske vatrogasne zajednice o postrojbama, članovima i opremi, u Republici Hrvatskoj upisano 89.966 vatrogasaca te 26.699 vatrogaskinja. Od te je brojke 25.571 operativnih vatrogasaca i 2.495 operativnih vatrogaskinja dok je profesionalnih vatrogasaca 3.074, a profesionalnih vatrogaskinja upisanih u Vatronet ukupno 37.

Kada uspoređujemo razliku između ove i 2016. godine, tada je vidljivo kako je broj muškaraca u proteklih šest godina na ukupni broj muškaraca i žena u vatrogastvu povećan za 13% , a žena 50%. U kategoriji operativnih vatrogasaca broj vatrogasaca povećao se gotovo 2.5 puta, dok se broj vatrogaskinja povećao skoro 5 puta. U profesionalnom vatrogastvu zabilježen je značajan rast pa je tako kod vatrogasaca došlo do porasta za gotovo 60%, dok se broj profesionalnih vatrogaskinja učetverostručio. Ukratko, u hrvatskom vatrogastvu žene čine gotovo 23%, što je u odnosu na 2016. godinu kada je udio žena iznosio 18% vidljiv porast. Također, i u operativnom vatrogastvu je broj vatrogaskinja narastao sa 5% na 9%, a u profesionalnom vatrogastvu s 0,41% na 1,19%.

Kada se uspoređuju podaci po županijama, tada je vidljivo kako u kategoriji operativnih vatrogasaca po broju vatrogaskinja prednjači Grad Zagreb, slijede Koprivničko-križevačka, Istarska, Virovitička, Međimurska i Zagrebačka županija dok je u kategoriji profesionalnih vatrogasaca najveći udio žena u Virovitičko-podravskoj županiji. Slijede je Koprivničko-križevačka, Sisačko-moslavačka i Osječko-baranjska županija.

Anketa o percepciji žena u vatrogastvu

Hrvatska vatrogasna zajednica provela je početkom ožujka ove godine anketu kojom se željela ispitati percepcija žena u vatrogastvu kao i općenito zadovoljstvo vatrogasnim poslom. U anketi je sudjelovalo 1.017 ispitanika, od čega 52,7 % žena i 47, 3 % muškaraca, većinom pripadnika dobrovoljnih vatrogasnih društava, a manjim dijelom pripadnika javnih vatrogasnih postrojbi i vatrogasnih postrojbi u gospodarstvu.

Uspoređujući odgovore vidljivo je kako 82,3 % ispitanika te čak 97 % ispitanica podržava zapošljavanje žena u vatrogasnim postrojbama. S tvrdnjom da bi žene u vatrogastvu trebale raditi samo pomoćne poslove ne slaže se 66,9 % ispitanika te 85 % ispitanica, dok njih 76,3 % smatra da su žene jednako stručne u obavljanju vatrogasnih poslova s čime se slaže 92% ispitanica. Također, 70 % ispitanika kaže kako ne bi imali ništa protiv toga da im djevojke ili supruge rade vatrogasni posao, dok je 87,7 % ispitanica odgovorilo kako ne bi imale ništa protiv toga da su im dečki ili supruzi u vatrogastvu. Da se ženama teže zaposliti u vatrogastvu misli 61 % ispitanika i 77,1 % ispitanica, a 50 % ispitanica se ne slaže s tvrdnjom da bi radije da im je zapovjednik muškarac. Odgovori ispitanika na ovo pitanje su šaroliki: 23,9 % se slaže s tom tvrdnjom, 36,4 % se ne slaže, a ostali su neodlučni. S druge strane, ispitanici se u 70 % slučajeva slažu kako su žene jednako hrabre kao i muškarci kada su u pitanju vatrogasni poslovi, s čime se slaže čak 88,2 % ispitanica. O tome da je okolina iznenađena kada na intervenciji vidi vatrogaskinju misli 72 % ispitanika te 83 % ispitanica.

Naposljetku, i muški i ženski ispitanici slažu se u postotku koji se tiče zadovoljstva vatrogasnim poslom. Njih 50 % u obje kategorije zadovoljni su poslom, ispitanici su u 36,4 % potpuno zadovoljni poslom dok su ispitanice potpuno zadovoljne poslom u 22,2 %. Manji postotak anketiranih je neodlučan, a tek 2,9 % ispitanika i 3,1 % ispitanica je nezadovoljno vatrogasnim poslom. To i ne čudi budući da se često kaže da je vatrogastvo jedna velika obitelj u kojoj se članovi uvijek brinu za dobrobit drugoga, a upravo dobri međuljudski odnosi bitan su faktor u zadovoljstvu poslom.

Kompletna analiza ove ankete s osvrtom psihologa na njezine rezultate, bit će objavljena u sljedećem broju časopisa „Vatrogasnog vjesnika“.

Priče vatrogaskinja

U sklopu ovog istraživanja napravljeni su i razgovori s 23 vatrogaskinje zaposlene u vatrogasnim postrojbama diljem Hrvatske. One su pripadnice javnih vatrogasnih postrojbi, vatrogasnih postrojbi u gospodarstvu ili dobrovoljnih vatrogasnih društava koje profesionalno zapošljavaju vatrogasce. Neke od njih su vatrogaskinje, neke su voditeljice smjene, operativni dežurni koji zaprima pozive građana, a jedna je i zapovjednica postrojbe. Raspon godišta je velik pa su tako neke od njih nedavno zaposlene na ovim radnim mjestima dok su druge već dugi niz godina na ovim radnim mjestima. Nerijetko su one prve vatrogaskinje koje su ikada radile u postrojbama u kojima sada rade, i to je slučaj od Zagreba, Zaprešića, Rijeke, Opatije, do Osijeka i Varaždina. Njihove su karijere različite i njihovi su putevi raznoliki. Neke dolaze iz obitelji kojima je vatrogastvo druga tradicija i u njemu su od malih nogu te će reći kako su se još kao djeca „zarazile“ vatrogastvom i sudjelovale su u svim njegovim etapa: natjecanjima, druženjima, a kasnije vježbama i operativi te nisu mogle dočekati da se vatrogastvom počnu baviti profesionalno. Ima i vatrogaskinja koje su pak imale potpuno druge karijere pa ćemo među sugovornicama naći i one s diplomama iz ekonomije, krimanlistike, arhitekture... Ali životni ih je put u nekome trenutku doveo do vatrogastva i ljubav prema ovom pozivu je prevladala. Neke od njih su i svoje partnere pronašle upravo u vatrogastvu što je ponekad mana zbog smjenskog rada i malo vremena koje preostaje, pogotovo kada dobiju djecu. No, s druge strane, podrška koju dobivaju od nekoga tko je i sam upoznat sa svime što vatrogastvo nosi, velika je i to je nešto ih jako povezuje.

Većina sugovornica je kazala kako su se susrele s predrasudama u vatrogastvu, ponekad i s ružnim komentarima kolega kako ženama tu nije mjesto, no takvi su ipak u manjini. Svakako treba skrenuti pozornost i percepciju javnosti kojoj je i dalje neobično vidjeti vatrogaskinju na intervenciji. Posebno to dolazi do izražaja kod posla vatrogaskinja koje primaju pozive građana jer su neke od njih doživjele da druga strana kada čuje ženski glas od njih traži muškog kolegu. No, ono u čemu su sve naše sugovornice suglasne je da ih takvi komentari nikada nisu pokolebali, dapače, često su im dali upravo dodatni poticaj da dokažu onima koji tako razmišljaju da nisu u pravu.

„Ovim poslom se ne bave žene koje predrasudama daju previše važnosti, jer da je drugačije - ne bi bile tu“, zaključila je jedna od njih.