Recidivisti privremeno oduzeto vozilo -

U srijedu 8. lipnja 2022. oko 12.35 sati u mjestu Skenderovci, policijski službenici su prilikom kontrole prometa zaustavili osobni automobil marke „Opel“, požeških registarskih oznaka, a kojim je prije stjecanja prava na upravljanje upravljao 47-godišnji višestruki počinitelj prometnih prekršaja. Također je utvrđeno da kod sebe nije imao osobnu iskaznicu niti bilo koji drugi dokument kojim bi se utvrdio identitet. 47-godišnjak je uhićen i smješten u posebnu prostoriju policije nakon čega je priveden na Prekršajni odjel Općinskog suda u Požegi, a protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o osobnoj iskaznici, a također mu je privremeno oduzeto vozilo kojim je upravljao.

Prometne nesreće tijekom protekla 24 sata -

Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodila se prometna nesreća s materijalnom štetom u mjestu Gaj.

U pretrazi obiteljske kuće pronađena droga -

U srijedu 8. lipnja 2022. policijski službenici su temeljem naredbe Općinskog suda u Požegi pretražili obiteljsku kuću na području Požege te kod 32-godišnjaka pronašli marihuanu i amfetamine. Protiv 32-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.

Pronalazak tromblona i dragovoljna predaja četiri ručne bombe -

U ponedjeljak 7. lipnja 2022. oko 18 sati u mjestu Brodski Drenovac, 33-godišnjak je u polju pronašao tromblon. Navedeno ekspolzivno sredstvo su na mjestu događaja uništili djelatnici za protueksplozijsku zaštitu.

U srijedu 8. lipnja 2022. u mjestu Mihaljevci, 50-godišnjak je policijskim službenicima predao četiri ručne bombe. Navedena eksplozivna sredstva su izuzeta i pohranjena u prostorije policije do uništenja. 

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 7 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 2 osobe su hospitalizirane, 5 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 0 osoba, a ukupno je testirana 103101 osoba.  Na posljednjem testiranju obrađeno je 23 uzorka, od kojih je 1 pozitivan.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 15. ožujka COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

Naivni 59-godišnjak prijavio da je prevaren -

U srijedu 8. lipnja 2022. policijskim službenicima je prijavio 59-godišnjak s područja Pleternice da je početkom lipnja putem društvene mreže stupio u kontakt s nepoznatom ženskom osobom koja mu je ponudila donaciju ukoliko uplati novčani iznos od više stotina eura što je on i učinio, a budući da mu donacija nije uplaćena shvatio je da je prevaren. Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje dok će zaprimljena kaznena prijava biti proslijeđena nadležnom državnom odvjetništvu.

Upozoravamo građane da ne nasjedaju na razne internetske prijevare i da se ne upuštaju u sumnjive novčane transakcije kako ne bi sami postali žrtve ili nesvjesno sudjelovali u počinjenju kaznenih djela.

Ukoliko vas nepoznata osoba traži da joj uplatite novac, iz bilo kojeg razloga, ne prihvaćajte komunikaciju i ne šaljite joj novac. Dobro razmislite i provjerite sve okolnosti, a ukoliko smatrate da se radi o prijevari ili nekom drugom protupravnom ponašanju, događaj prijavite policiji na broj 192.

Obalni i morski okoliš već pati od intenzivnog turizma, a otoci se susreću sa sve češćim nedostatkom pitke vode. Postoji li održivo rješenje? -

ZAGREB - Ljudi su oduvijek bili vezani uz more i blagodati koje ono pruža. Na Svjetski dan oceana, Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF, želi skrenuti pozornost koliko nam zdravo more znači kao izvor hrane, lijekova, prihoda i općenito kvalitete života na koji smo navikli. Posebice na Mediteranu. 

“Obala i otoci Jadranskog mora dom su preko 1.320.000 ljudi u Hrvatskoj, dok tradicija života uz i od mora postoji u našim krajevima tisućama godina. Blage zime i topla ljeta, more bogatom ribom i izvori slatke vode za napajanje stoke i navodnjavanje vrtova, omogućili su ljudima ugodan život i razvoj duge tradicije sve do danas. No, danas život oko mora nije tako romantičan kao što ga mnogi zamišljaju” kaže Matea Jarak, voditeljica projekata održivih otoka iz WWF Adrije.

Naime, Mediteran kao vodeća turistička destinacija, izložen je mnogim negativnim učincima masovnog turizma na prirodu, što se odražava i na kvalitetu života domicilnog stanovništva. Obalni i morski okoliš, koji već pati od intenzivnog turizma, pomorskog prometa, industrijskog razvoja, urbanog širenja, unesenih vrsta i prekomjernog ribolova, sada će također biti pogođen utjecajima klimatskih promjena na temperaturu mora, salinitet, kiselost i bioraznolikost. Jadranski otoci se danas susreću sa sve češćim nedostatkom pitke vode, tijekom sezone stižu zabrane navodnjavanja vrtova, dok se prekidi u dostavi struje tijekom sezone događaju sve redovitije. Iz tog razloga, život na obali, posebice na otocima, često se svodi samo na onaj tijekom ljetne turističke sezone.

“Kako bismo očuvali tradiciju života na Jadranu, WWF Adria u suradnji s partnerima, promovira održivi način života na obali i otocima, potičući stanovnike koji žive od mora da ga koriste na održiv način i time ga očuvaju. Očuvanjem vlažnih staništa na obali i otocima, osigurava se pitka voda o kojoj ne ovise samo otočani, već i lokalna flora i fauna, upravo ono zbog čega su otoci mjesta gdje osoba traži svoj mir u prirodi”,  ističe Jarak. 

Srećom, modernim održivim metodama može se očuvati stari način života! Otoci poput Unija, postavljanjem desalinizatora, sustava koji od slane vode proizvodi pitku, već ovo ljeto mogu biti sigurni da će njihovi gosti i stanovnici moći uživati u svom ljetovanju, bez brige da će morati kupovati pitku vodu u plastičnim kanistrima, doprinoseći tako plastičnom zagađenju njihovog lijepog otoka. Postavljanjem solarnih panela na osunčane krovove diljem obale, izgradnjom solarnih elektrana, sunce je ponovno pokretač života na obali, ovaj put uz malu pomoć zelene tehnologije. Prekidi dostave struje se tako više neće rješavati korištenjem agregata na gorivo, smanjujući emisije štetnih plinova u okoliš, a da ne spominjemo buku koja smeta popodnevnoj “siesti” koja je obavezna tijekom svakog godišnjeg odmora.

Riba sa gradela i salata od svježe pome uskoro bi mogli postati stari recept, zaboravljen u bakinoj ladici ako nastavimo nepromišljeno iskorištavati resurse koje nam daju more i obala. WWF Adria poziva sve stanovnike i posjetitelje naše obale da svojim održivim odlukama i ovo ljeto budu čuvari Jadrana i njegovih tradicija. 

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je u srijedu 8. lipnja 2022. javni natječaj za prijam 45 kandidata/kandidatkinja za časnike/časnice i to:

-          do 14 doktora medicine ili specijalista medicine grana,

-          1 doktora veterinarske medicine, mjesto rada Knin, pod jednakim uvjetima prednost imaju kandidati s “B” vozačkom kategorijom,

-          do 4 kandidata za popunu tehničke službe sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem smjerova strojarstvo, elektrotehnika, zrakoplovno inženjerstvo, održavanje zrakoplova, telekomunikacije, računarstvo, mjesto rada Velika Gorica 3 i Zemunik Donji 1,

-          do 4 magistra prava,

-          do 3 magistra psihologije,

-          do 2 kandidata sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem geodezije ili geoinformatike ili geologije, mjesto rada Velika Buna,

-          1 meteorologa sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem fizike i geofizike, smjer meteorologija i fizička oceanografija, mjesto rada Velika Gorica,

-  - do 16 kandidata za popunu roda veze, kiber/IT stručnjaka sljedećih vrsta studijskih programa, odnosno zvanja: preddiplomski stručni studij: stručni prvostupnik (baccalaureus) informatike, stručni prvostupnik (baccalaureus) informacijske tehnologije, stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer informacijske tehnologije, stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer računarstva, stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer elektrotehnike, stručni prvostupnik (baccalaureus) poslovne informatike; preddiplomski sveučilišni studij: sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije, sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer računarstva, sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer elektrotehnike, sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) informatike, sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) informatike i tehnike; stručni diplomski studij: stručni specijalist inženjer elektrotehnike, stručni specijalist inženjer informacijske tehnologije; sveučilišni diplomski studij: magistar inženjer elektrotehnike, magistar inženjer računarstva, magistar inženjer informacijske i komunikacijske tehnologije, magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije, magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva, magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije, sveučilišni magistar informatike, magistar računarstva i matematike, magistar edukacije fizike i matematike

Kandidati trebaju ispunjavati opće uvjete za prijam u Oružane snage Republike Hrvatske koji su propisani člankom 34. Zakona o službi u Oružanim snagama RH te ne mogu biti primljene osobe za čiji prijam postoje zapreke iz članka 35. Zakona.

Na natječaj se mogu prijaviti kandidati koji do kraja 2022. navršavaju najviše 30 godina života. Dobno ograničenje se ne odnosi na kandidate koji su doktori medicine, odnosno moraju biti vojni obveznici sukladno čl. 20. stavku 2. točci 1. Zakona o obrani (Narodne novine br. 73/13, 75/15, 27/16, 110/17 i 30/18).

Kandidati koji nisu završili program dragovoljnog vojnog osposobljavanja bit će upućeni u kolovozu 2022. godine na dragovoljno vojno osposobljavanje. Odabrani kandidati za časnike/časnice bit će upućeni na Temeljnu časničku izobrazbu u rujnu 2022. godine. Nakon završetka časničke izobrazbe kandidati će biti primljeni u djelatnu vojnu službu, dodijeljen će im biti prvi časnički čin i bit će raspoređeni na časničku dužnost. Kandidati za ponovni prijam u skladu s člankom 34.b. Zakona o službi bit će izravno po prijmu raspoređeni na dužnost u skladu s osobnim činom i osposobljenošću.

Uz vlastoručno potpisanu prijavu potrebno je priložiti:

-           životopis,

-           dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja (preslika diplome),

-           potvrdu odnosno ispis iz elektroničkog zapisa podataka iz područja radnih odnosa koji vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje,

-           dokaz o državljanstvu RH (preslika domovnice ili osobne iskaznice),

-           dokaz da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (ne stariji od 6 mjeseci).

Rok za podnošenje prijave na natječaj je: za kandidate zdravstvene službe (doktor medicine ili specijalista medicine grana i doktor veterinarske medicine) do 10. kolovoza 2022., a za ostale kandidate 30 dana od objave u Narodnim novinama.

Prijave s dokazima o ispunjavanju traženih uvjeta dostavljaju se u Središnjicu za upravljanje osobljem, Ilica 256 b, Zagreb. Dodatne obavijesti kandidati mogu dobiti na tel: 01/3784-636 i 3784-814.

Više informacija o natječaju možete pronaći na poveznici: https://www.morh.hr/javni-natjecaj-za-prijam-kandidata-kandidatkinja-za-casnike-casnice-2022/

Ministarstvo poljoprivrede u potpunosti odbacuje netočne, politikantske i zlonamjerne tvrdnje zastupnice Borzan koja dezinformira hrvatsku javnost tvrdeći da Vlada RH izravno lobira i zalaže se da Europska unija odustane od obvezujućih ciljeva smanjenja upotrebe kemijskih pesticida u proizvodnji hrane, pri čemu ne priznaje hrvatske uspjehe na EU razini i djeluje protiv vitalnih interesa Hrvatske.

Hrvatska je, uz  Bugarsku, Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Maltu, Austriju, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju, podržala komunikaciju Poljske u kojoj je iskazana zabrinutost po pitanju ostvarenja EU cilja koji se odnosi na smanjenje korištenja sredstva za zaštitu bilja na način da države članice smanje korištenje istog za 50 % na nacionalnoj razini, naglašavajući potrebu za uvažavanjem pojedinačnih razlika država članica.  Na samom sastanku AGRIFISH Vijeća u ožujku istu informaciju usmeno su podržali i svoje razumijevanje iskazali još Cipar, Portugal, Finska, Grčka, Irska i Nizozemska.

Naime, zajednički dokument ne osporava EU cilj iz strategije „Od polja do stola“, ali naglašava

da se on mora postići uvažavanjem razlika u pogledu količine korištene aktivne tvari po hektaru poljoprivrednog zemljišta i već postignutih rezultata na razini država članica. Uz ostalo navodi se kako ciljevi smanjenja korištenja pesticida ne bi trebali dovesti do smanjenja poljoprivredne proizvodnje, kako ne bi ugrozili prehrambenu sigurnost Europske unije i povećali ovisnost o uvozu hrane. Ukoliko zastupnica Borzan smatra da jednaka pravila trebaju vrijediti i za Hrvatsku koja koristi upola manje pesticida po hektaru od europskog prosjeka ili ne razumije navedenu problematiku ili svjesno radi protiv interesa hrvatskih poljoprivrednika i hrvatske proizvodnje hrane.

Ovi su navodi u skladu su s već ranije usvojenim nacionalnim stajalištima ili stavovima institucija Europske unije, pri čemu je ovo okvirno stajalište Vlade Republike Hrvatske bilo raspravljeno u Hrvatskom saboru te su ga podržali saborski odbori za poljoprivredu, okoliš i europske poslove, s obzirom da Hrvatska koristi upola manje pesticida, 1,04 kg/ha, od prosjeka Europske unije koji iznosi 2,05 kg/ha. I Vijeće EU u svojim zaključcima iz listopada 2020. godine, u ime svih država članica Europske unije, navodi da u ostvarenju zajedničkih EU ciljeva treba voditi računa o već postignutom uspjehu te o različitim polazišnim točkama, okolnostima i uvjetima državama članica. Na kraju, i Europski parlament je u svojoj rezoluciji o strategiji „Od polja do stola“ pozvao Komisiju da pojasni kako će osigurati da individualni doprinosi država članica ciljevima smanjenja korištenja pesticida budu utvrđeni na način da uvažavaju njihove različite startne pozicije, kao i raspoloživost alternativnih sredstava i njihov učinak na sektor, prihode poljoprivrednika i na prehrambenu sigurnost.

Ovo su sve pitanja na koja su države članice tražile dodatne odgovore te smatramo opravdanim ukazivati na njih i tražiti obrazloženja prije preuzimanja dodatnih obveza kroz novi EU zakonski okvir. To ne znači da Vlada Republike Hrvatske podržava neekološke metode proizvodnje, kako maliciozno i populistički implicira zastupnica Borzan, kao uostalom ni Hrvatski sabor, Vijeće EU ili Europski parlament, koji su svi ukazali na slične probleme koji mogu nastati u provedbi ciljeva strategije „Od polja do stola“.

Odlučno odbacujemo tvrdnje da se Hrvatska protivi održivom korištenju pesticida i ekološkim ciljevima, osobito s obzirom da je Hrvatska je po mnogim okolišnim pokazateljima iznad prosjeka Europske unije i primjer drugim državama članicama. Ministarstvo poljoprivrede već niz godina provodi i financira mjere kojima se unaprjeđuje okolišna održivost poljoprivredne proizvodnje te smo u skladu s nacionalnim i EU ciljevima spremni i na veći iskorak. Pri tome imamo odgovornost istovremeno osigurati opstojnost hrvatske poljoprivrede, njezinu veću konkurentnost i veću prehrambenu sigurnost hrvatskih građana te utjecati na donošenje pravila koja su ključna za ostvarivanje strateških interesa Republike Hrvatske.

U posljednja 24 sata zabilježena su 424 nova slučaja zaraze virusom  SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 1.882 -

Među njima je 168 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 5 pacijenata. 

Preminule su 3 osobe a ukupno do sada imamo 16.007 preminulih osoba od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 1.138.702 osobe zaražene novim koronavirusom,  ukupno se oporavilo  1.120.813 osoba od toga 140 u posljednja 24 sata. 

U samoizolaciji je trenutno 869 osoba. 

Do danas je ukupno testirano 4.897.247 osoba, od toga 2.454 u posljednja 24 sata.

Zaključno s 7.6.2022. utrošeno je 5.254.635 doza cjepiva, a cijepljeno je 59,53% ukupnog stanovništva, odnosno 70,80% odraslog stanovništva. Na dan 7.6.2022. utrošene su 224 doze cjepiva, a od toga su 53 osobe cijepljene prvom dozom.

Zaključno s 7.6.2022. 2.314.864 osobe cijepljene su barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.244.315 osoba ( 2.041.332 osobe cijepljene s dvije doze te 202.983 osobe cijepljene cjepivom Jannsen), što čini 68,75% odraslog stanovništva. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti, jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr. 

Gotovo da ne postoji Požežanin koji nije posjetio barem jedan od šest Rock maratona, od kojih je posljednji održan 2014. Kultna je to rock manifestacija koja je okupljala lokalne bandove i renomirana rock imena s hrvatske scene uz koje su uživale sve generacije. Udruga Čaš'ca, koja je osnovana prošle godine, a sastavljena je od osam entuzijasta s područja Kaptola, odlučila je vratiti neprežaljenu manifestaciju i tako 21. lipnja ponovno pružiti pravu malu rock poslasticu svim ljubiteljima tog glazbenog žanra. 

Budući da se ovaj rock koncert vraća nakon toliko godina, a prvotni cilj same manifestacije je i bio okupljanje i promocija lokalnih rock bandova, organizatori su ju odlučili vratiti na tvorničke postavke. Ove godine izlagači će biti isključivo lokalni bendovi, no njihovi članovi su itekako poznati diljem Lijepe naše. Svoje umijeće pokazat će velički rock bend Looked Green, koji postoji od 1979. godine, potom požeški hard & heavy rock bend koji na sceni broji preko 20 godina staža – Vrane. Atmosferu će itekako zagrijati požeško-zagrebački rap-rock sastav Detmeć nastao 2017. godine, a u tako kratkom vremenu djelovanja mogu se pohvaliti studijskim albumom. Uz njih, tu će još biti bend Hahari, bend iznenađenja kojeg čine itekako poznata lica te Beznadni slučaj, bend čiji su članovi osvajali srca svih djevojaka u prvim redovima.  

Najveća promjena, ali i posebnost je u lokaciji održavanja ovogodišnjeg Rock maratona. Po prvi put će se manifestacija ovakvog karaktera održati ispred srednjovjekovne utvrde Starog grada, koji dominira Kaptolom i koji će ovoj rock poslastici poslužiti kao prekrasna kulisa. Rock maraton održava se 21. lipnja u 20 sati, a ulaz je besplatan. Neka vas ne zbunjuje utorak, srijeda je neradna! Više informacija možete pronaći na Facebook stranici Rock maratona. 

Udruga Glas poduzetnika želi da tarifa za struja bude jednaka za poduzetnike i građane, u suprotnom mnogi poduzetnici neće preživjeti ovaj enorman val poskupljenja struje -

Udruga Glas poduzetnika ovim putem želi izraziti krajnje nezadovoljstvo s trenutačnom situacijom oko povećanja cijene struje. Ne samo što su nafta i plin poskupili, sada se mnogi poduzetnici suočavaju s enormnim računima za struju - velika većina njih je dobila račune koji su i po tri puta veći nego prijašnji, što je neprihvatljivo. Visoke račune teško da će moći svi poduzetnici moći podmiriti, stoga im neće preostati ništa drugo nego da otpuštaju svoje radnike, zatvaraju svoja poslovanja ili ulaze u dugove. Ovakva situacija je apsolutno nedopustiva te smatramo da se stvari moraju pod hitno mijenjati, inače će mnogi biti osuđeni na propast. Trebamo biti svjesni toga da se ne smije više sve prebacivati na poduzetnike koji ionako imaju toliko nepotrebnih nameta, doprinosa i opterećenja.

Cijena zajamčene opskrbe nakon dva mjeseca bez ugovora, do 31. ožujka iznosila je 1,3270 kn, a od 1. travnja ove godine iznosi 3,0276 kn za one koji su na priključku manjem od 20 kW, odnosno 2,5178 za one koji su u kategoriji preko 20 kW priključne snage. Ovi drugi, na žalost, plaćaju i naknadu za snagu pa im zapravo ništa ne znači ova niža cijena, osim ako nisu potrošači neke veće količine energije. Dakle nije teško odrediti koliko je to povećanje u drugom tromjesečju ove godine i koliko će to nastaviti iscrpljivati posebno one male poduzetnike. Jedan od prijedloga je i da se razmisli o uvođenju ozbiljnog vlastitog upravljanja elektroenergetikom! Drugu pomoć baš i ne očekujemo, na žalost, bojimo se da će mnogi poduzetnici biti prepušteni sami sebi i svojem snalaženju i umješnosti. 

Udruga Glas poduzetnika traži od Vlade da tarifa za struju bude jednaka i za poduzetnike i za građane, dosta je bilo takvog tipa diskriminacije. Tarifa za struju za poduzetnike je naime u startu čak tri puta veća. Osim toga, ovakav sustav postoji jedino u Hrvatskoj, dok u EU ne postoji nigdje te smatramo da ne postoji racionalno objašnjenje za toliku razliku u tarifi. Također, stava smo da onaj tko troši više struje da bi trebao imati jeftinije cijene. U slučaju da se ne naprave promjene, doći će do novog vala poskupljenja koji će imati utjecaja na apsolutno sve!

“Sramotno je da je u Hrvatskoj obračunska tarifa struje tri puta skuplja u odnosu na građane, takve diskriminacije je bilo dosta i ne postoji nigdje u EU, tražimo jednaku tarifu za sve kao što imaju sve druge članice EU!” - izjavio je Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glasa poduzetnika.