Od danas 4. do 7. srpnja održat će se plenarno zasjedanje Europskog parlamenta u Strasbourgu na kojem će sudjelovati i zastupnica Sunčana Glavak koja donosi kratki pregled o čemu će se raspravljati:

Parlament spreman dati zeleno svjetlo za ulazak Hrvatske u europodručje

Sutra će se raspravljati, a u utorak glasovati, o pristupanju Hrvatske europodručju od 1. siječnja 2023. U izvješću se navodi da “Hrvatska ispunjava sve kriterije za uvođenje eura što je rezultat ambicioznih, odlučnih, vjerodostojnih i održivih napora Vlade Republike Hrvatske i hrvatskog naroda”. Da bi se država pridružila europodručju, Europski parlament mora dati svoje mišljenje o preporuci Komisije koje se zatim prosljeđuje državama članicama na donošenje konačne odluke. Hrvatska će postati 20. članica europodručja.

Razvoj događaja na zapadnom Balkanu

Zastupnici će u utorak poslijepodne ocijeniti političku situaciju u tri zemlje pristupnice: Bosni i Hercegovini, Kosovu i Srbiji. Šefovi država i vlada Europske unije i zapadnog Balkana sastali su se 23. lipnja, uoči posljednjeg sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu, kako bi razgovarali o napretku integracije u EU i izazovima koji proizlaze iz rata u Ukrajini. O izvješćima će se glasovati u srijedu.

Unaprjeđenje položaja žena u Europi

Zastupnici će sutra pozvati Komisiju da razvije ambicioznu europsku strategiju za borbu protiv siromaštva do 2030., s konkretnim ciljevima i fokusom na okončanje siromaštva žena. Žene se suočavaju s nejednakostima na tržištu rada, u pristupu kvalitetnoj skrbi za djecu i prekarnim radom. Prema Eurostatu, trenutno 64,6 milijuna žena i 57,6 milijuna muškaraca živi u siromaštvu u državama članicama EU-a, što je pogoršano pandemijom COVID-19.

Europski strukturni i investicijski fondovi trebali bi se koristiti za ulaganje u brigu o djeci, skrb za starije osobe i ostale kojima je skrb potrebna. U izvješću o zajedničkom europskom djelovanju u području skrbi, o kojem će se raspravljati i glasovati u utorak, zastupnici pozivaju Komisiju i države članice da učinkovitije financiraju sve vrste usluga skrbi. Između 40 i 50 milijuna ljudi redovito pruža neformalnu skrb, od kojih su većina žene.

Digitalne usluge i mentalno zdravlje u digitalnom svijetu rada

Sutra će se raspravljati o novom Zakonu o digitalnim uslugama (DSA) i Zakonu o digitalnim tržištima (DMA). Velike tehnološke tvrtke morat će biti transparentnije u svom poslovanju i djelovati kako bi spriječile širenje dezinformacija. Zastupnici će u utorak pozvati Komisiju da predloži direktivu o minimalnim standardima i uvjetima za zaštitu mentalnog zdravlja radnika u digitalnom okruženju. Parlament je već u siječnju 2021. zatražio nova pravila EU-a kako bi se osiguralo da radnici dobiju “pravo na isključenje” s posla bez suočavanja s negativnim posljedicama.

Preko EU fondova pomoći građanima da se nose s rastućim troškovima života

U Europskom parlamentu u utorak će se održati rasprava s Komisijom i Vijećem o tome kako najbolje upotrijebiti fondove EU-a u pomoći građanima da se nose s rastućim troškovima života. Rasprava dolazi usred snažne inflacije, rastućih kamatnih stopa i cijena energije, potaknutih oporavkom nakon pandemije COVID-19 i ruskom invazijom na Ukrajinu. Zastupnici će u srijedu razgovarati i o načinima poboljšanja izvoza poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine kako bi se spriječila globalna prehrambena kriza.

Energetske teme

Zastupnici će u četvrtak raspravljati i glasovati o novim zrakoplovnim pravilima ReFuelEU. Kako bi pomoglo EU-u da postigne svoj klimatski neutralan cilj do 2050. godine, zrakoplovstvo bi se trebalo postupno prebaciti na održivo gorivo. U utorak će se raspravljati, a u srijedu glasovati o planu Komisije za uključivanje određenih nuklearnih i plinskih aktivnosti na popis okolišno održivih djelatnosti. Budući da cijene energije rastu, zastupnici će u srijedu raspravljati o ideji oporezivanja neočekivane dobiti koju trenutno ostvaruju energetske tvrtke.

Sastanak Europskog vijeća, Češka preuzela predsjedanje Vijećem EU-a, obraćanje grčkog premijera

U srijedu će se raspravljati o ishodima sastanka Europskoga vijeća na kojem je Ukrajini i Moldovi dodijeljen status kandidata za članstvo u EU-u. Češki premijer Petr Fiala u srijedu će zastupnicima predstaviti program predsjedanja Vijećem Europske unije, čiji je moto “Europa kao zadatak: preispitati, obnoviti, osnažiti”. U okviru rasprava “Ovo je Europa”, zastupnicima će se u utorak u Europskom parlamentu pridružiti grčki premijer Kyriakos Mitsotakis.

Po podatcima Državnog zavoda za statistiku Hrvatska bilježi novo dodatno iseljavanje ali i dalje negativan prirodni prirast stanovnika jer imamo najviše umrlih u proteklih 70 godina.

Tako najnoviji podaci za 2021. godinu govore da je Hrvatsku prošle godine napustilo 40.424 osobe, što je svakako najviše do sada, čak 6.378 osoba više nego 2020. godine, kada se iselilo 34.046 stanovnika. Čak i predpandemijske  2019. godine imali smo iseljavanje od 40.148 osoba.

U Hrvatsku se prošle godine i doselilo 2.500 osoba više nego 2020. godine, te svih proteklih nekoliko godina bilježimo minus u ukupnoj razlici broja iseljenih ni doseljenih. Broj iseljenih se bilježi na osnovi MUP-ove statistike, samo oni koji su se i službeno odjavili tako da je za pretpostaviti da je ovaj broj iseljenih i veći od 40.424 osobe što je za usporedbu po popisu 2021. godine gotovo dva grada Požege koja je u posljednjih 10 godina izgubila gotovo 6.000 stanovnika.

Zabrinjavajuće je što 2021. godinu bilježimo kao godinu s najvećim brojem umrlih do sada  u Hrvatskoj još od 2. Svjetskog rata. Prošle godine u Hrvatskoj imamo 62.712 umrlih osoba, čak 5.700 umrlih više nego 2020. godine kada smo imali 57.023 umrle osobe. Ova crna brojka je svakako i zbog dvogodišnje pandemije korona virusa i preko 16.000 umrlih u dvije godine samo od posljedica Covid 19.

Prošle 2021. godine imali smo 36.508  novo rođenih stanovnika, što je porast za 663 djeteta u odnosu na 2020. godinu kada bilježimo 35.845 novorođene djece.

Da nam je crna demografska slika pokazuje podatak da smo u 2021. godini imali pad broja stanovnika od 26.204 osobe, razlika više umrlih, manje rođenih. Ta crna slika nastavlja se i u prvih pet mjeseci 2022. godine jer bilježimo manje rođenih nego u prvih pet mjeseci 2021. godine.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 18 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 0 osoba je hospitalizirano, 18 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 0 osoba, a ukupno je testirano 103.573 osoba.  Na posljednjem testiranju obrađeno je 43 uzorka, od kojih je 0 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 15. ožujka COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

POŽEGA - Markacistička sekcija HPD Sokolovac Požega danas je obnovila markacije i uredila prvi dio staze Martinjski put Il. oznake 506. Prvi dio put kreće od Trga Sv.Trojstva preko brda Kamen do kapelice Sv  Vida pa sve do Šicane.

Drugi dio tog puta obnovili su na prethodnom markacističkom izletu od Šicane preko grebena Sv. Jelena do spoja s putom oznake 505.  - Današnjom akcijom obnovljene su sve staze HPD Sokolovca na Požeškoj i Babjoj gori te je time markacistička sekcija HPD Sokolovca realizirala prvi dio plana aktivnosti za ovu godinu. Iduće akcije Društva biti će na planinarskim stazama na Papuku. Markacistički izlet je organizirala voditeljica sekcije Anita Bubak - istakao je predsjednik Sokolovca Bruno Horvat.

Vrućine mogu potaknuti iscrpljenost i toplinski udar te mogu pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti. Štetni učinci vrućina na zdravlje u velikoj se mjeri mogu spriječiti dobrom javnozdravstvenom praksom uz istovremenu zaštitu od bolesti uzrokovane koronavirusom -

U posljednja 24 sata zabilježeno je 813 novih slučajeva zaraze virusom  SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 6.336 -

Među njima je 275 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 5 pacijenata. 

Preminulo je 6 osoba a ukupno do sada imamo 16.079 preminulih osoba od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 1.151.466 osoba zaraženih novim koronavirusom,  ukupno se oporavila  1.129.051 osoba od toga 662 u posljednja 24 sata. 

U samoizolaciji su trenutno 3.142 osobe. 

Do danas je ukupno testirano 4.948.978 osoba, od toga 2.798 u posljednja 24 sata. 

Zaključno s 2.7.2022. utrošene su 5.258.764 doze cjepiva, a cijepljeno je 59,55% ukupnog stanovništva, odnosno 70,82% odraslog stanovništva. Na dan 2.7.2022. utrošeno je 11 doza cjepiva, a od toga su 4 osobe cijepljene prvom dozom. 

Zaključno s 2.7.2022. 2.315.571 osoba cijepljena je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.245.252 osobe ( 2.041.941 osoba cijepljena s dvije doze te 203.311 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 68,78% odraslog stanovništva. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti, jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr. 

U situaciji kad zbog geopolitičke situacije te utjecaja na standard građana i gospodarstvo nema dobrog rješenja, ovo bi bilo najgore…

Vaučerima se ne pomažu najaktivnijim građanima i poslovnim subjektima koji pune proračun, ne štiti gospodarstvo, stvara nepravda, posebice prema osobama iznad graničnih primanja te otvara prostor za šverc, koji se neće moći spriječiti…

Autor: prometni stručnjak Željko Marušić

Neizbježno povećanje cijene goriva izazvat će teške posljedice za standard građana, poslovanje gospodarskih subjekata, od najmanjih do najvećih. Naime, cijena goriva, često i višestruko, uključena je u cijenu svakog proizvoda i usluge te se vlada opravdano boji domino-efekta.

Stanje je takvo, s perspektivom pogoršanja, da nema dobrog rješenja. Ali vlada je dužna, među lošim i nepopularnim rješenjima izabrati najmanje loše. No najavila je uvođenje vaučera za gorivo, koji neodoljivo podsjećaju na bonove za gorivo, uvedene sredinom 80-ih u Jugoslaviji. No oni su donijeli više štete nego koristi pa i vaučeri, uz socijalne i politične efekte donose niz negativnih efekata te se čine najlošijim od mogućih rješenja:

Vaučerima se štite socijalno najugroženijim građanima, ali istodobno ne pomaže najaktivnijim građanima i poslovnim subjektima koji pune proračun. Time se ne štiti gospodarstvo, dapače djeluje na njih negativno, jer vlada nema svog novca, nego ulaže ono što je prethodno isisala iz gospodarstva ili se zadužuje, a to će vraćati to isto gospodarstvo, koje neće imati nikakvih koristi od vaučera, odnosno oni se neće odnositi na njih..

Budući da se planiraju uvesti za građane do određene razine primanja, stvorit će se nepravda, posebice prema onima koji su malom iznad granične vrijednosti, a to će se odnositi na oko 40 posto građana. Efekt uravnilovke stvara nepravdu i djeluje demotivirajuće za rad. Otvara prostor za šverc, koji se neće moći spriječiti, bez obzira na ograničenja.

Logika vaučera je da se od financijske potpore, osim najaktivnijih građana i poslovnih subjekata izostave i turisti, koji bi plaćali skuplje godine. No, to je dvosjekli mač, jer uz veću zaradu ne doprinosi njihovom motivu da ponovno posjete Hrvatsku.

Zbog toga bi država, umjesto uvođenja vaučera, intervenira smanjivanjem svojih temeljnih prihoda iz goriva (trošarina i PDV), koji iznose i 65 posto cijene goriva. Pritom je paradoksalno da povećanje cijene goriva bitno povećava prihode. Povećanje cijene goriva donijela je države više od milijarde kuna dodatnog prihoda od početka godine.

Dakle, treba smanjiti trošarinu, a ako dođe do značajnijeg poskupljenja goriva i ukidanje. To bi povoljno djelovalo gospodarstvo i većinu građana, koji pune proračun, čak i za politički rejting vladajuće strukture donijelo više koristi nego vaučeri. To pokazuju i posljednje ankete, na koje su očito utjecale slijedne i “spasonosne” mjere vlade, taktički po dan prije pompozno najavljivanog i “neizbježnog” poskupljenja goriva.

VETOVO - Nakon pune dvije godine pauze zbog korona pandemije, održana je 6. Ribarska večer u Vetovu. ŠRD "Matičevac" kao organizator ovu odlično, prvih pet godina, posjećenu manifestaciju ove godine premjestilo je na novu lokaciju, na terene NK Graševina u Vetovu. Posjetitelji nisu izostali, iako su mnogi istakli po dolasku, da su prvo otišli na Trg sv. Vinka u centru Vetova. Organizatori su se vjerojatno zbog dvogodišnje pauze bojali slabije posjete pa su pripremili, za sve posjetitelje kojih je došlo u zaista velikom broju, skromniju ponudu ribe na rašljama. Od samog početka bio je dugi red za šarana na rašljama po 80 kn za polovicu šarana, a već u 21 sat nije bilo niti šarana niti fiš paprikaša. Od 21 sat ostalo je još samo čevapa, hamburgera i poderanih gaća, što nije bio mamac za doći na Ribarsku večer. Organizator se mora ovdje malo korigirati za slijedeću godinu i svakako pojačati ugostiteljsku ponudu ribljih jela, jer to je bila "Ribarska večer".

Od 20 sati na pozornici su nastupili već poznati tamburaši iz TS "Bisernica" koji su širokim repertrorom zabavljali goste. Organizatora je poslužilo i vrijeme, bez kiše, topla ljetna večer s blagim povjetarcem. Da su naši Slavonci pravi ljubitelji jela od ribe, koja uzgred rečeno i nije često na našim stolovima, a posebno kad ti je netko drugi pripremi, pokazao je veliki odaziv posjetitelja. 

Protiv 34-godišnjakinje slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga -

U subotu 2. srpnja 2022. oko 19 sati u mjestu Gornja Šumetlica, policijski službenici su kod 34-godišnjakinje pronašli manju količinu marihuane.

Protiv 34-godišnjakinje slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.

Dogodila su se tri požara -

U subotu 2. srpnja 202. oko 11 sati u Pakracu u Ulici Kraguljski put, 80-godišnjakinja je na otvorenom prostoru zapalila suhu travu i granje, a da nije poduzela sve mjere da se požar ne proširi i protiv nje slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara.

Istoga dana, oko 13 sati u Pleternici u Ulici Antuna Matije Reljkovića, 63-godišnjak  je u svom dvorištu zapalio papirnate vreće i kartonske kutije, a da nije poduzeo sve mjere da se požar ne proširi i protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara.

Nešto kasnije, oko 14.30 sati u blizini mjesta Podgorje, na neutvrđeni način je došlo do požara na otvorenom prostoru prilikom čega je izgorjelo nisko raslinje i strnište.