
Vladimir
11. Pohod na najviši vrh Požeške gore Kapavac uz veliko slavonsko kolo na vrhu
ZAKORENJE - Svake godine HPD "Sokolovac" Požega točnije njegova sekcija "Kapavac" Zakorenje organizira jedinstveni pohod na vrh Požeške gore "Kapavac". Tradicija koja uspješno već 11. godina za redom okuplja planinare i izletnike iz cijele Slavonije te središnje Hrvatske želje avanture, hodanja, druženja i dobre zabave. Članovi društava su se okupili protekle nedjelje kod Planinarske kuće "Bajin Kijer" u Zakorenju gdje je domaćin priredio za sve goste slavonski doručak. Ispred organizatora program manifestacije odnosno pohoda predstavili su predsjednik Društva Bruno Horvat i predstavnik sekcije "Kapavac" Zakorenje Slavko Lončarević. Turističku orijentiranost manifestacije predstavio je direktor Turističke zajednice "Zlatni Papuk" Tomislav Galić dok je načelnik Općine Brestovac Zdravko Mandić uz čestitke organizatoru već po tradiciji otvorio šampanjac i obznanio početak pohoda.
Na planinarski pohod gotovo 300-tinjak planinara poveo je glavni vodič Dražen Jakoubek uz svoje pomoćnike Dragana Davidovića, Branimira Bartolovića i Daria Francuza. Staza je išla najljepšim predjelima Požeške gore dužini oko 11 km. Na pojedinim mjestima koja su bila potencijalno teška za sudionike vrijedni članovi HGSS-a Požega postavili su gelendere te uz pratnju osigurali da je pohod prošao uz maksimalnu sigurnost svih sudionika. Popevši se na vrh sve sudionike je očekivala okrjepa uz tradicionalne slavonske delicije te nastup KUD-a "Berda" iz Brestovca i KUD-a "Drežnik". Drugu godinu zaredom zaplesalo se slavonsko kolo u kojemu su sudjelovali svi sudionici ovoga pohoda.
- Prilikom povratka u Zakorenje sve izletnike je očekivala ponuda hrane i piće te glazba uživo. Druženje je potrajalo do kasnih večernjih sati na zadovoljstvo i veselje svih prisutnih. Organizatori za iduću godinu planiraju brojna nova iznenađenja - rekao je predsjednik požeških planinara Bruno Horvat.
Noćas 25-godišnjak vozio "Volkswagen" uz 2 promila alkohola pa završio na triježnjenju u policijskoj postaji
Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 25-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama -
U utorak 17. siječnja 2023. oko ponoći u Požegi u Ulici Pavla Radića, policijski službenici su prilikom nadzora prometa zaustavili osobni automobil marke „Volkswagen“, požeških registarskih oznaka, kojim je pod utjecajem alkohola od dva promila upravljao 25-godišnjak.
Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 25-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Potukli se 61-godišnji i 50-godišnji muškarac sa 2,07 alkohola koji je zaradio i ozljede
Protiv obojice slijedi optužni prijedlog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira -
Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje i utvrdili da su se dana 7. siječnja 2023. u Požegi u Ulici sv. Roka u ugostiteljskom objektu, verbalno i tjelesno sukobili 61-godišnjak i 50-godišnjak koji je bio pod utjecajem alkohola od 2,07 promila, a koji je tom prilikom lakše ozlijeđen.
Protiv obojice slijedi optužni prijedlog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
Preko interneta pokušala prodati kućanski aparat, dala podatke o svom tekućem pa joj skinuli 450 eura
Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje dok će zaprimljena kaznena prijava biti proslijeđena nadležnom državnom odvjetništvu -
U ponedjeljak 16. siječnja 2023. policijskim službenicima je prijavila 45-godišnjakinja s područja Požege da je u siječnju 2023. na internet oglasniku objavila oglas da prodaje kućanski aparat te joj se javila nepoznata osoba s kojom je dogovorila prodaju. Potom je 45-godišnjakinja dala podatke svoga tekućeg računa kako bi nepoznata osoba izvršila uplatu nakon čega joj je nepoznata osoba s računa skinula novčani iznos od preko 450,00 eura.
Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje dok će zaprimljena kaznena prijava biti proslijeđena nadležnom državnom odvjetništvu.
Streljački klub "Požega" na natjecanju lige i Grand prix Vukovara
VUKOVAR - Proteklog vikenda povodom međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i mirne reintegracije Podunavlja u Vukovaru je održano 4. kolo 2. Hrvatske lige
u streljaštvu i Grand prix Vukovara. Kao ućesnici 2. lige nastupili su i strijelci Streljačkog kluba "Požega". Ekipa predvođena Ivanom Pavlom Laštovica, Vedranom i
Stefanom Živković te u pojedinačnoj konkurencijiu Hana Hormot.
Kako se rezultat uzimao i za Grand prix standardno dobra Hana je došla do brončane medalje, ali i Ivan Pavao Laštavica koji je sve stabilniji sa rezultatima. Također je
kod juniora bio brončani što je za pohvalu.
Nakon natjecanja strijelci su posjetili Vukovarski vodotoranj - dofdao je voditelj ekipe i trener Petar Bosanac. Slijedeći nastup je u veljači u Osijeku.
Županija uz 2 novo pozitivne osobe bilježi 10 slučajeva zaraze korona virusom
U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 10 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 2 osobe su hospitalizirane, 8 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 0 osoba, a ukupno je testirano 109.510 osoba. Na posljednjem testiranju obrađena su 52 uzorka, od kojih su 2 pozitivna.
Zbog trenutne situacije na području županije, od 15. ožujka COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19.
Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.
Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr
Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204
Kuknjava je srednje ime mnogih u Hrvatskoj, ali ne mora biti i hrvatskih poduzetnika
Ne postoje točna istraživanja o tome koliko koja nacija u svijetu kuka, “nariče” nad svojom lošom sudbinom, poteškoćama i problemima s kojima se susreću, no već i na ovlaš usporedbu s drugim narodima u Europskoj Uniji, čini se da su građani Hrvatske u tome najučinkovitiji i najuspješniji. Čini nam se kao da je građanima Hrvatske u svemu što rade – srednje ime “kuknjava”!
Ovaj neslavni rekord, čini se da je u “genima” svih naroda na području jugoistočne Europe, a u izazovnim vremenima još više dolazi do izražaja, napose u Hrvatskoj.
Život je sve samo ne lagan, te se varaju oni koji misle da postoje ljudi kojima sve ide od ruke. Postoje samo osobe koje kukaju i sve što im se događa pretvaraju u tragediju (osobne ili društvene naravi), ali postoje i oni koji unatoč stranputicama vide svjetlo na kraju tunela te ne kukaju nego djeluju. Uzmemo li samo jedan prosječan radni sat Nizozemca ili Belgijanca u njemu će se više napraviti posla nego što će ga napraviti prosječan građanin Hrvatske. Da stvar bude zanimljivija, oni u Lijepoj Našoj razvući će svoj radni dan na osam ili pak 12 sati za posao koji se obavi za jedan sat u usporedbi s 2/3 žitelja Beneluxa. Što vam to govori? Da građani Hrvatske više govore nego rade? Da više kukamo nego li djelujemo? Tome u prilog govore i statistike Eurostata. Jer je produktivnost rada u Hrvatskoj najniža u Europskoj uniji. Znači prije nego li krenemo raditi, radije će većina građana početi kukati. Prije nego krenemo li djelovati, većina će građana početi tražiti isprike da ne djeluje – uočava futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku.
Neurolozi su ustvrdili da ljudi koji stalno pričaju negativne priče, koji kukaju i žale se te se zlovoljno ponašaju, postaju izvor negativne energije u svojoj okolini, djeluju bez širine cilja i svrhovitosti. Zapravo, rade konkretnu štetu svojim neuronima u mozgu.
Negativne emocije i raspoloženja koče naš mozak da normalno sagledava okolnosti oko nas i da nam pruži konstruktivno rješenje. I ne samo da blokiramo rad mozga, mi ga uništavamo. Odnosno, negativnim emocijama, kuknjavom i žalopojkama činimo toksičnim i naše tijelo, a znamo da je jako puno psihosomatskih oboljenja uvjetovano upravo negativnim raspoloženjem te stresom koji ga rađa. Stoga, negativna energija, zlovolja, namrgođenost, kuknjava i loša vibra posljednje su što vam treba kao poguranac na putu prema ostvarenju ciljeva u poslovnom i privatnom životu. Bihevioristi kažu da je kuknjava zapravo rezultat našeg ponašanja koje s generacije na generaciju prenosimo kao strategiju preživljavanja. Kad kukamo, nitko nas ništa ne pita, ne približava nam se, ne želi s nama interakciju,- upozorava futurologinja Sanela Dropulić.
Stručnjaci za istraživanje depresije u Europskoj uniji iznijeli su podatke po kojima su građani Hrvatske među najpesimističnijim narodima velike EU obitelji u subjektivnom poimanju socijalne slike u kojoj žive. To znači da imamo puno više i živimo puno bolje nego što to sami percipiramo. “Ubijamo se”,dakle, crnim mislima iako je okolina u kojoj živimo znatno bolja od našeg najcrnjeg scenarija. Ništa bolje nije ni u našem susjedstvu. Jednako su grintavi i Slovenci, i Bosanci, i Srbi jer nam je očito gen grintavosti duboko ukorijenjen u južnoeuropskom karakteru.
Robert Herjavec hrvatsko-kanadski poduzetnik, investitor i televizijska osoba, često ističe u svojim govorima koliko prezire kuknjavu i žalopojke u ostvarenju ciljeva i djelovanju. Herjavec je vlasnik The Herjavec Group, danas jedne od najvećih kompanija za informacijsku tehnologiju i računalnu sigurnost u Kanadi. Rođen je u Hrvatskoj, a kao dijete je stigao u Kanadu sa svojim siromašnim roditeljima. Počeo je raditi još u mladim danima, ističući kako je uvijek gledao na konstruktivno djelovanje i izostanak kuknjave, Danas je vodeća kanadska, ali i američka televizijska ličnost u nekoliko poslovnih pitching emisija u kojima sudjeluje kao investitor – neke od njih su Dragons’ Den na televiziji CBC i ABC-jeva verzija serije Shark Tank. Do svog je bogatstva došao po onoj klasičnoj – “iz seljačkih krpa u gospodske cipele”, a kuknjava i žalopojke nisu bile dio njegovog poslovnog opusa.
Ja sam jako pozitivan čovjek, konstruktivan i imam razumijevanja dok mi netko ne krene govoriti kako mu je teško, kako ima problema, kako ne može. Strašno me “raspaljuje” na ljutnju stalno žaljenje oko nečega i ljudi koji to čine. Tu su posebno i ljudi koji prigovaraju da život prema njima nije fer. Nemojte se žaliti, nemojte kukati, nego pokušajte prepoznati prilike u svom životu i iskoristite ih – često u svojim nastupima upozorava Herjavec.
Gledajući na njegov primjer karijere i uspjeha u životu, svakako je riječ o ponašanju koje dovodi do uspjeha ako izostavimo kuknjavu i žalopojke.
Negativne misli prije će poduzetnike (ali i sve ostale) dovesti do krize i poslovnih problema čak i ako ih nismo osjećali i imali te onemogućiti u donošenju ispravnih odluka kako bismo se iz takvih situacija izvukli. Jer ne vidimo ništa konstruktivno, sve je oko nas crno i
bezizgledno, okrenuto na kuknjavu… Zato trebamo misliti i djelovati pozitivno, jer takve misli kreiraju pozitivna djela, ljude, aktivnosti u poduzetnički angažman.
Novi WWF-ov Filter rizika bioraznolikosti pomaže kompanijama identificirati svoje rizike utjecaja na prirodu
Jedinstvena platforma predstavljena na Svjetskom ekonomskom forumu objedinjuje veliku i raznovrsnu količinu podataka usmjerenih na analizu rizika povezanih sa bioraznolikošću u korporacijama i financijskim institucijama -
– Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF danas u Davosu, gdje se održava Svjetski ekonomski forum, lansira novi alat - Filter rizika bioraznolikosti (BiodiversityRisk Filter, BRF). Ovaj je alat namijenjen kompanijama i financijskim institucijama kako bi identificirale svoje rizike utjecaja na prirodu.
Vlade zemalja diljem svijeta su u prosincu usvojile Globalni okvir za bioraznolikost posvećen kolektivnom djelovanju - hitnom prestanku uništavanja prirode, odnosno smanjenju gubitka bioraznolikosti do 2030. Korporativne i financijske institucije u tome igraju ključnu ulogu, tako što će usmjeriti vlastite investicije i poslovne modele te na taj način postići ciljeve predviđene Globalnim okvirom za bioraznolikost. Mnoge kompanije i investitori još uvijek tek pokušavaju shvatiti utjecaj vlastitih aktivnosti na prirodu, pa će zato ovaj alat poslužiti da premosti taj jaz.
Filter rizika bioraznolikosti je prvi, besplatan online alat ove vrste dostupan na platformi WWF Risk Filter Suite. Na istom mjestu se nalazi i Filter rizika vode koji služi za pomoć kompanijama i financijskim institucijama da identificiraju i poduzmu akcije koje se odnose na rizike njihovog poslovanja prema očuvanju bioraznolikosti, određivanju vrijednosti vlastitih proizvoda i investicija. Napravljen u suradnji sa Climate&Company, ovaj važan metodološki vodič korisnicima alata, a naročito financijskim institucijama, pokazuje kako Filter rizika bioraznolikosti može biti uključen u portfolio kompanija. Također, postoji i primjer, studija slučaja reprezentativnog investitora.
Globalni ekonomski i financijski sistem duboko je ukorijenjen u prirodi. Kako je priroda u velikoj krizi, tako su i kompanije i investitori svih sektora izloženi posrednim i neposrednim rizicima utjecaja na bioraznolikost. Prema nalazima Svjetskog ekonomskog foruma, više od 50% svjetskog BDP-a, odnosno 44 bilijuna dolara je visoko ili djelomično zavisno od prirode i njenih usluga.
U prosincu 2022. godine, više od 330 poslovnih i financijskih institucija iz 52 države, sa zajedničkim prihodima od preko 1.5 bilijun dolara, inzistiralo je da svjetski čelnici usvoje obvezujuće zahtjeve za sve velike poslovne i financijske institucije kako bi procijenile i objavljivale svoj utjecaj i zavisnost o bioraznolikosti. Zahtijevali su da se to dogodi do 2030. Pa ipak, razumijevanje rizika i šansi povezanih s bioraznolikošću, odnosno vrijednostima njihovih proizvoda na različitim lokacijama, a sve koristeći obrambeni znanstveno zasnovan pristup, do sada je bio jedan od najizazovnijih zadataka za kompanije i financijske institucije koje teže da razviju modele poslovanja pozitivne za prirodu.
„Ovaj alat pomoći će kompanijama mapirati i procijeniti rizike povezane s gubitkom bioraznolikosti i omogućiti im da odrede prioritetne investicije za područja u kojima će postići najveći utjecaj u smanjivanju svojih rizika. WWF Adria kompanijama u regiji može pomoći na njihovom putu ka održivom poslovanju.“ kaže Uroš Delić, menadžer za suradnju s korporativnim sektorom u WWF Adriji.
Filter rizika bioraznolikosti može procijeniti rizike povezane s bioraznolikošću za sve industrije u svim zemljama. To je besplatan alat koji će pojednostavniti složene informacije o bioraznolikosti i ponuditi poslovno praktične informacije korisne za donošenje odluka, na vizualno razumljiv način. U njegovoj bazi nalazi se više od 50 slojeva podataka koji ukupno promatrani mogu formirati globalnu, sveobuhvatnu sliku. Uključuje podatke o vrstama, ekosustavima, zaštićenim područjima i najznačajnijim pogubnim utjecajima na bioraznolikost poput gubitka šuma, uništavanja prirodnih staništa, zagađenja, prenamjenu zemljišta, itd. Podatke su, između ostalih, osigurali WWF, IBAT, IUCN, UNEP-WCMC, ENCORE, RepRisk, FAO, Svjetska banka i NASA. Ova jedinstvena platforma objedinjuje i raznovrsnu količinu podataka usmjerenih specifično na analizu rizika povezanih s bioraznolikosti u korporacijama i financijskim institucijama.
Alat se oslanja na dugoročni uspjeh WWF-ovog Filtera rizika vode kojem se može pristupiti na online platformi WWF Risk Filter Suite. Dok Filter rizika bioraznolikosti omogućava opću procjenu rizika koji se odnose na bioraznolikost na visokom nivou, Filter rizika vode osigurava dubinsku procjenu rizika koji se odnose na vode. Oba alata poslužit će privatnom sektoru za razvoj održivih načina poslovanja i ulaganja te podržavaju usklađivanje kompanija i financijskih institucija kako bi se obvezale na održivo poslovanje na globalnom nivou.
Dodatno, specifičan metodološki vodič, koji su razvili WWF i Climate&Co, posebno pomaže financijskim institucijama da koriste WWF-ov set alata Filter rizika. U njemu je objašnjeno kako financijske institucije mogu koristiti postojeće podatke da bi razumjele rizike u načinu rada i procesu nabave te je naglašeno kako rezultate dobivene pomoću ovih alata mogu primijeniti da bi stekle pregled rizika na nivou sveobuhvatnog poslovanja kompanije. Koristeći se ovim vodičem, WWF i Climate&Company napravili su i test studiju slučaja na portfeljima reprezentativnih investitora navedenih kompanija. Rezultati pokazuju da većina portfelja kompanija ima srednju ili visoku izloženost rizicima povezanih sa bioraznolikosti. Studija slučaja također pokazuje da uz pomoć WWF-ovih Filtera rizika i metodološkog vodiča, kompanije i financijske institucije mogu početi s analizom i identifikacijom mogućih rizika povezanih s bioraznolikosti kao i kako da definiraju točke i prioritete za djelovanje.
WWF-ov Filter rizika bioraznolikosti pokrećemo u trenutku kad postoji rastući konsensus o tome da ne ne trebamo samo zaustaviti uništavanje prirodnog svijeta, nego i preusmjeriti naša gospodarstva i cjelokupno društvo prema životu u skladu s prirodom.
PU požeško-slavonska dobila policijskog psa za praćenje ljudskog traga
Nakon uspješno završenog tečaja, Policijska uprava požeško-slavonska od siječnja ove godine ima novog službenog psa -
U razdoblju od svibnja do prosinca 2022. u Centru za obuku vodiča i dresuru službenih pasa u Zagrebu održan je tečaj za vodiče službenih pasa za praćenje ljudskog traga kao i za tragopolagača.
Nakon uspješno završenog tečaja, Policijska uprava požeško-slavonska od siječnja ove godine ima novog službenog psa koji je licenciran za praćenje ljudskog traga. Dvogodišnja belgijska ovčarka Maya stigla je u našu policijsku upravu iz MUP-ovog centra za obuku vodiča i dresuru službenih pasa.
Njezin vodič, policijska službenica Barbara Čutura, dugogodišnja djelatnica Interventne jedinice policije, navodi da je iznimno zadovoljna sposobnostima svog psa i dodaje kako je hrabra, snažna, brza i ima sve potrebne odlike službenih pasa.Kroz sedmomjesečni tečaj provedena je obuka za praćenje ljudskog traga, poslušnosti te kvalitetnog odnosa između vodiča i psa, nakon čega je pas dobio licencu koja se u propisanom postupku obnavlja svake godine.
Maya je radni pas, ona nije kućni ljubimac pa se i njezin život razlikuje od života ostalih kućnih ljubimaca. Belgijski ovčari su poznati po tome da moraju biti aktivni. Ujutro, po njezinom buđenju, obavezno slijedi šetnja od par kilometara. Nakon toga se malo odmori i kreće na posao gdje slijedi šetnja i lagano istrčavanje, zatim odmor te izrada vježbovnih tragova i izvođenje vježbi poslušnosti.
Budući da je Maya radni policijski pas živi na malo drukčijem 'režimu' te ju prolaznici ne smiju maziti, na posebnoj je prehrani koju konzumira jednom dnevno, a koju određuje MUP te ima određene granice i raspored kojeg se njezin vodič mora pridržavati.
MUP uzima pse stare od 12 do 36 mjeseci jer je to vrijeme kada treba krenuti u ozbiljniju obuku, a kriteriji koje psi moraju zadovoljiti su visoki. Testiranja uključuju zdravstveni pregled i testove radnih sposobnosti kojima se provjerava socijalizacija psa, stabilnost na pucanj, stabilnost na podloge, njegovi nagoni i dr., a to je sve prošla i Maya.
Nakon što uspješno obavi zadatak, slijedi nagrada. A što je nagrada? Kong, posebna igračka za pse. Kada je zaradi, tada je jako vesela, izjavila nam je policijska službenica – vodič službenog psa Barbara Čutura.
Na kraju, obzirom na sve navedeno, vjerujemo da će stečeno znanje i sposobnost ovog posebnog tima, pridonijeti kvalitetnijem i uspješnijem radu naše Policijske uprave.
Kroz kampanju "Zasadi drvo - ne budi panj" u OŠ Vladimira Nazora Trenkovo zasađeno 50 raznih voćaka
TRENKOVO - Kroz nacionalnu kampanju sadnje stabala u Hrvatskoj koja je započela 21. studenog prošle organizator Udruga “Zasadi stablo, ne budi panj!” već četvrtu sezonu zaredom provodi sadnju drveća na lokalnoj i regionalnoj razini. Od ove četvrte sezone cilj je saditi stabla, ali posebno voćke autohtonih sorti i sačuvati njihov genofond, a na mjestima odgojno-obrazovnih ustanova, dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola. Cilj je u sadnji okupiti oko 75.000 sudionika na nivou Hrvatske i zasaditi 200.000 voćaka. U realizaciji plana podršku su dali brojni sponzori, tvrtke, banke i veleposlanstva.
Na području Požeško-slavonske županije za projekt sadnje voćaka odabrana je OŠ Vladimira Nazora u Trenkovu, koja je okružena sa 2 ha zelenih površina i stabala, te se na slobodne zelene površine odlično uklapaju voćke, kojih je u planu za sada zasaditi 50-tak raznih sorti. Na predviđenim mjestima zavoćke učenici su prvo iskopali rupe po planu sadnje, a zatim zajednop s gostima, uzvanicima i učiteljima i zasadili voćke. Dan je bio pravi za sadnju, kišni i prohladan, a učenici su to posebno i s oduševljenjem prihvatili, tako da je uz raniju pripremu sadnja brzo završena.
Sve goste i sudionike sadnje pšozdravila je ravnateljica trenkovačke škole Danijela Krizmanić. - Naša škola se nalazi u prekrasnom okruženju, okoliš je rasprostranjen na gotovo dva hektara koje ćemo oplemeniti školskim voćnjakom, od kojega će prvenstveno naša djeca imati koristi. Škola ima Zadrugu kroz koju će sve voće biti prerađeno dalje u proizvode koji će se u sklopu škole dijeliti. Zahvaljujem se Udruzi „Zasadi stablo, ne budi panj“ i sponzoru ove akcije Novoj Hrvatskoj banci.
Udrugu "Zasadi stablo - ne budi panj" na području Požeško-slavonske županije vodi mr. sc. Ivica Šnajder koji je istakao: - Školski voćnjaci su ideja koju treba realizirati, jer kroz sadnju djeca uče da voće raste na stablu, a ne u trgovini. No, također je bitno da djeca nauče ritam i što kako raste, kada se posadi mora se čekati, biti strpljiv da ta voćka naraste prije nego što se plod može pojesti. Moraju se učiti pratiti životni ciklus, što je jako važno. Ovdje će se posaditi oko pedeset sadnica – šljive, breskve, jabuke, kruške, ljeska… Bit će raznovrsno, malo smo zakasnili sa sadnjom u županiji.
Sve je pozdravio i iznio posebne pohvale sudionicima akvije sadnje, načelnik općine Velika Robert Hofman: - Podržavamo svaku akviju za boljitak svcakog našeg stanovnika na područjku općine Velika, a posebno u koju su uključena djeca i učenici. Čestitam vam na provođenju ove hvale vrijedmne akcije.
Svojom nazočnošću u sadnji voćaka podršku je dao i zamjenik županice Ferdinand Troha: - Drago mi je da je u ovoj akciji i škola kojoj je Županija osnivač. Bliži se blagdan sv. Vinka, bliži se početak radova u vinogradima, pa tako i u voćnjacima. Ovo je isto jedan početak, čestitam školi i organizatorima koji su prepoznali ovu našu školu i u ovoj akciji. Veseli nas što će djeca od najranije dobi spoznati vrijednost sadnje drveća, voćaka, te kako je bitno promišljati unaprijed. Stara poslovica kaže „ne zaslužuješ sjediti u hladu ako nisi zasadio stablo“, vjerujem da će djeca spoznati što znači posaditi, kasnije kušati plodove tih voćaka.
Ovu akciju sadnje podržala je i Turistička zajednica "Zlatni Papuk" a obratila se kordinatorica Kristina Rupert: - Ove godine krenuli smo sa sadnjom voćnjaka u Osnovnoj školi Vladimira Nazora u Trenkovu, nakon toga slijedi nam sadnja dijela voćnjaka u Kaptolu. Nadamo se da ćemo ovom sadnjom nekako potaknuti i nove naraštaje, odgojiti ih u tom duhu očuvanja prirode. Na ovaj način ćemo zazeleniti cijelo naše područje i tako prizvati nove posjetitelje. Nalazimo se u vremenima kad dolazi do ovih klimatskih promjena, sadimo stabla u siječnju što je neuobičajeno, moramo se naučiti s tim nositi. Moramo zazeleniti naše područje, oko škola i na javnim površinama, kako bismo bili atraktivni posjetiteljima.