
Vladimir
Predstavljanje Monografije Gradska knjižnica Požega - Nova zgrada, nova knjižnica
POŽEGA - Na Galeriji svjetlosti u Gradskoj knjižnici ispunjenoj do posljednjeg mjesta održano je predstavljanje Monografije Gradska knjižnica Požega - Nova zgrada nova knjižnica. Uz brojne posjetitelje i ljubitelje čitanja, knjiga i nove požeške knjižnice predstavljanju su nazočili predstavnici Ministarstva kulture i medija, predstavnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagreb, ravnatelji županijskih knjižnica i voditelji matičnih razvojnih službi knjižnica, predstavnici narodnih knjižnica s područja Požeško-slavonske županije, suradnici i volonteri Gradske knjižnice Požega, zamjenik županice Ferdinand Troha i požeški gradonačelnik Željko Glavić.
Predstavljanje je kao moderator vodio prof. Miroslav Paulić, sve je pozdravila ravnateljica knjižnice Aleksandra Šutalo i kratko istakla o iskustvima nove knjižnice koja obilježava dvije godine rada, a već u prvoj godini je proglašena najboljom knjižnicom Hrvatske. Nova požeška knjižnica izgrađena je uz veliku potporu Ministarstva kulture i medija, a čestitke je uputila Jelena Glavić Perčin, načelnica sektora za arhivsku, knjižničarsku i muzejsku djelatnost.
Pohvale i čestitke za novu knjižnicu iz 21. stoljeća uputio je požeški gradonačelnik Glavić koji je istakao: - Knjižnica za Požegu i Požežane nije samo knjižnica nego centar kulturnog i društvenog života grada, koji smo dugo čekali jer se gradila i uređivala u etapama gotovo 15-tak godina, no danas imamo najbolju knjižnicu u Hrvatskoj. Ona služi ovom gradu i građanima na najljepši mogući način. Drago mi je da su se u ovoj monografiji našao i materijal od samog početka obnove za koju su zaslužni projektant Boris Vučić Šneperger, dipl. ing. arhitekture i Žarko Španiček koji je kao zaštitar i konzervator to sve kontrolirao i pratio da ne ode kuda ne bi trebalo. Jedna od knjiga kojih vi jako puno imate sada će biti i ova Monografija.
O Monografiji i kako je nastajala govorili su i autori članaka arhitekt Boris Vučić Šneperger, pročelnik Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Požegi Žarko Španiček, djelatnice požeške knjižnice Aleksandra Šutalo kao urednica monografije, te Dijana Klarić, Mirjana Franculić, Bernarda Pirović, Ivana Maričević, Inga Devčić, Mirna obradović i Snježana Poljak.
Uskrsni pilići kao znak nade i radosti
Nova prigodna poštanska marka „Uskrs 2023.“ -
Zagreb – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 16. ožujka 2023.novu prigodnu poštansku marku posvećenu obilježavanju Uskrsa, ovaj put s motivom simpatičnih pilića. Ovogodišnju prigodnu marku dizajnirala je Sanja Matić, dizajnerica iz Zagreba. Vrijednost marke označena je slovnom oznakom A što odgovara iznosu poštarine za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem prometu. Prigodno izdanje povodom Uskrsa izdaje se već četrnaestu godinu zaredom, a ovogodišnje izdanje tiskano je u 30.000 primjeraka u arcima od 20 maraka.Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Tekst u povodu izlaska nove prigodne marke napisalaje akademkinja Željka Čorak.
Mali, pahuljasti, žuti pilići toliko su ušli u našu mitologiju da i kad ih vidimo u stvarnosti zapravo više nisu sasvim realna bića. Mičući sitnim krilcima na nespretnim nožicama, oni su sâmo ljupko vježbanje života, sam Uskrs. Gradski ljudi i djeca uglavnom ih vide na sajmovima, u kartonskim kutijama, ugurane jedne iznad drugih, ispod drugih, pored drugih, kumulativni pijuk i lepet. Tu su oni poput nekog paketa sreće. Oni su se naprosto rodili i s njima počinje svijet. I ne samo da su se rodili. Surađivali su na svom rođenju. Sami su probili svoju svemirsku kapsulu, ljusku svoga jajeta. Oni su izabrali ovaj svijet, obojili ga i ozvučili, i valjda je taj svijet dobar kad su se oni tako lijepo u njemu našli.
Obično se ne pitamo odakle su došli. Razglednice su nas naučile da oni i njima slični trčkaraju na zelenoj travi i zoblju zrnje i crviće. Tu ih raznježena misao obično napušta. Ali povremeno nas zatekne neka slika prenatrpanih peradarnika u kojima nema zelene travice ni crvića, u kojima tih stotine tisuća malih života ne vide sunca između jajeta i tanjura. Tamo oni zapravo više i nisu životi, nego materija koja uz lako punjenje brzo, dobro i korisno raste. Neki dan objavljena je tako fotografija kineskih višekatnica za uzgoj životinja. Nije da se i prije nismo hranili tom materijom. Ali ona je nekada bila život. Unosila je u nas i svoje sunce i svoje rano spavanje i san. Život se tih bića u nekom trenutku prekidao, kao i naš. Njihov zbog nas. Oni koji trčkaraju po zelenoj travi danas su iznimke. Što oni drugi, osim svoje patnje, danas unose u nas?
Lijepi mali žuti pilići, poput ovih na ovogodišnjoj uskrsnoj marki Hrvatske pošte, i dalje ostaju znakovi Uskrsa. Kad ih god sretnemo, izazovu radost. Ali nekako smo postali svjesni da je njihova veza s Uskrsom višeznačnija i da ne obuhvaća samo Nedjelju, nego i Petak. I da se to odnosi na cijelu Zemlju kojoj je trajno potreban Uskrs. Onako kako je nama obećano.
Očuvanjem bioraznolikosti čuvamo tlo od erozije i poplava
Svrha Priručnika je edukacija o primjeni mjera očuvanja bioraznolikosti kako bi se izbjeglimogućinegativni učinci provedbe radova održavanja vodotoka na živi svijet te istovremeno postigla učinkovita zaštita od štetnog djelovanja voda -
U okviruprojekta Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000 izrađen je međusektorski dokument Priručnik za primjenu mjera očuvanja slatkovodnih ekosustavanamijenjendionicima iz područja vodnog gospodarstva izaštite prirode.
Riječ je o jedinstvenom dokumentu kojim se pojašnjavaju radovi ipropisani uvjeti zaštite prirode u provedbi programa održavanja voda, odnosno primjeni mjera očuvanja bioraznolikosti.
Naime, zbog različitog tumačenja tipskih radova i mjera koje se za njih propisuju, korištenja mehanizacije te neodgovarajuće primjene propisanih mjera očuvanja bioraznolikosti,uočena je potreba za praćenjem učinkovitosti primjene mjera očuvanja, ali injihovom detaljnijom razradom.
Priručnik, kojeg nadopunjava Terenski priručnik za primjenu mjera očuvanja slatkovodnih ekosustava, prikazuje, kroz primjere dobre prakse, unaprjeđenje mjera koje se provode s ciljem očuvanja slatkovodnih ekosustava. Na ovaj se način svim dionicima koji sudjeluju u provođenju i nadzoru provedbe mjera iz područja vodnog gospodarstva izaštite prirode omogućava bolja međusobna koordinacija te učinkovitije očuvanje bioraznolikosti,kao i zaštita od štetnog djelovanja voda.
Primjerice,bez primjene odgovarajućih mjera očuvanja,uklanjanje vegetacije može dovesti do povećane erozije obale, smanjenja mikrostaništa za životinjske vrste te posljedično tome povećanja temperature vode u koritu, što utječe na smanjenje bioraznolikosti.
Priručnik sugerira aktivnosti potrebne po završetku radova, koje se odnose na sadnju ili zasijavanje zavičajne vegetacije, važnog elementa snižavanja rizika od erozije, kao i sprječavanja širenja invazivnih stranih biljaka.Na ovaj se način kroz mjere očuvanja bioraznolikosti,koje za cilj nemaju zaustavljanje sveukupne razvojne aktivnosti,podupirenačelo održivog razvoja.
Zašto je važno primjenjivati mjere očuvanja bioraznolikosti kod izvođenja radova iz sektora vodnog gospodarstva:
Prilikom radovaiz sektora vodnog gospodarstvaintervenira se u staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Primjerice, na prijelazu vode i kopna razvija se takozvana riparijska vegetacija. Onana pokosu i obali stvara koridor za kretanje životinja koje žive na kopnu i u vodi.
Na tom području aktivne su brojne životinjske vrste;vidra gradi nastambe između korijenja drvenaste riparijske vegetacije, šišmiši koriste stabla za odmor i kao skloništa; pojedine se vrste ptica gnijezde na stablima i u grmlju uz vodu. Korijenje služi i kao mjesto za polaganje jajašaca beskralješnjaka, vodozemaca i riba, a lišće i kukci koji padaju s riparijske vegetacije hrana su za vrste koje žive u vodi.
Drvenasti materijal koji potječe od ovakve vegetacije ima značajnu ulogu u vodotoku kao hrana za beskralješnjake, ali i moguće sklonište za ribe, rakove i vodozemce. Sjena iznad vode koju daje vegetacija pruža hlad vodenim životinjama, osigurava povoljno stanje kisika u vodi te sprječava razvoj algi. Korijenje ojačava obalu i sprječava eroziju.
Ova dinamična zajednica osjetljiva je na radove pa je provođenjem odgovarajućih mjera štitimo, istovremeno čuvajući prirodu od mogućih posljedica nekontrolirane ljudske intervencije, koje s vremenom imaju negativan učinak na čovjeka.
Čak tri požara otvorenog prostora izazvana nepažljivim spaljivanjem biljnih otpadaka
U protekla 24 sata dogodila su se tri požara -
U utorak 14. ožujka 2023. oko 15 sati u mjestu Kraguj, na neutvrđeni način je došlo do požara na otvorenom prostoru te je izgorjela suha trava i nisko raslinje.
Istoga dana, oko 16.15 sati u mjestu Dervišaga, na otvorenom prostoru je gorjela suha trava i nisko raslinje.
Nešto kasnije, oko 19 sati u mjestu Hrnjevac, također je na neutvrđeni način došlo do požara na poljoprivrednom zemljištu te je izgorjela suha trava i nisko raslinje.
Prijavio krađu iz svog dvorišta u Kaptolu a anonimni Požežanin predao automatsku pušku, spremnike i streljivo
Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava -
U utorak 14. ožujka 2023., policijskim službenicima je prijavio 31-godišnjak da mu je u razdoblju od 4. do 6. ožujka 2023. u mjestu Kaptol, nepoznati počinitelj (ili više njih) iz dvorišta otuđio razne predmete.
Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.
Oružje i streljivo je izuzeto i pohranjeno u prostorije policije do uništenja -
U utorak 14. ožujka 2023. na području Požege, anonimni građanin je policijskim službenicima dragovoljno predao automatsku pušku, šest komada pričuvnih spremnika i 102 komada streljiva.
Navedeno je izuzeto i pohranjeno u prostorije policije do uništenja.
Izlazio na cestu vožnjom unazad uz alkohol od 1,12 promila pa ga udarilo teretno vozilo
Protiv 56-godišnjaka slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama -
U utorak 14. ožujka 2023. oko 14.30 sati u mjestu Milanlug, 56-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola u organizmu od 1,12 promila upravljao osobnim automobilom marke „Volkswagen“, požeških registarskih oznaka, uključivao se u promet vožnjom unazad s kolnog ulaza, a da se nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu prilikom čega je u njegovo vozilo udario teretni automobil marke „Renault“, zagrebačkih registarskih oznaka, a kojim je upravljao 61-godišnjak.
Protiv 56-godišnjaka slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodio se i bijeg s mjesta prometne nesreće u Požegi na Trgu Svetog Trojstva.
Natječaj za nove skladbe za festival "Zlatne žice Slavonije - Požega 2023."
|
|
Udruga Roda lansirala internetski alat za pripremu plana poroda
U suradnji s praktikantima IT poduzeća CROZ koji su bili dijelom Ljetnog akceleratora - programa studentskih praksi, udruga Roda je tijekom posljednje dvije godine razvijala interaktivni alat za izradu plana poroda.
Pomoću alata trudnica može lako pripremiti osobni plan poroda - alat nudi određene mogućnosti koje trudnice mogu ispuniti ili ostaviti prazno, a iz unosa se generira plan poroda. U konačnom planu nalaze se samo ona polja koja su ispunjena, a plan onda trudnice mogu skinuti u obliku PDF dokumenta te koristiti u papirnatom ili digitalnom obliku.
“Plan poroda je pisani dokument koji daje informacije o tome koje su vaše vrijednosti i želje za porođaj i o tome kakvu podršku i pomoć želite od onih koji skrbe o vama. Može biti napisan na različite načine, no s ovim alatom htjele smo dati trudnicama jednostavan, dostupan i učinkovit način kako ga pripremiti”, poručuje voditeljica projekta iz udruge Roda, Daniela Drandić. “Priprema plana poroda je prilika za edukaciju. Slijedom navedenog, kroz taj proces želimo I informirati trudnice o praksama i rutinama u rodilištima uz mogućnost da sagledaju proces poroda drugim očima i odluče koji su njihovi prioriteti te kroz plan poroda iskomuniciraju i zašto je to tako.”
“Suradnja s udrugom Roda omogućila je studentskom timu da u sklopu programa praksi “Ljetni akcelerator” u CROZ-u steknu vrijedno iskustvo razvoja web aplikacije - od potrebe korisnika do “živog” produkta. Posebno nam je zadovoljstvo bilo to što se radi o društveno korisnoj aplikaciji koja je dio Rodinog portala, mjesta velike pomoći brojnim roditeljima. Vjerujemo kako sudjelovanjem u društveno angažiranim projektima dajemo svoj doprinos zajednici ne samo rješenjem koje je razvijeno, već i edukacijom te osviještavanjem mladih koje želimo naučiti da je naša dužnost kao pojedinaca i organizacije da podržimo inicijative koje nose boljitak osjetljivim društvenim skupinama. Uživali smo u izradi – i praktikanti, ali i mi kao mentori. Hvala dragim Rodama na povjerenju!”, poručuje Ivana Cepetić, voditeljica razvoja projekta iz tvrtke CROZ.
“U idealnom svijetu, plan poroda rodiljama uopće ne bi trebao jer bi kroz trudnoću imale priliku dobro upoznati zdravstvene djelatnike koji će biti uz njih na porodu. No, s obzirom na to da najčešće ne poznaju ljude koje će skrbiti o njima u rodilištu, niti rodilje poznaju njih, plan poroda je koristan alat u kojem oni mogu rodilje bolje upoznati i tako im pružati skrb koja je bliska njihovim potrebama,” zaključuju iz Rode.
Porod je nepredvidljiv, no određeni ciljevi i želje koje trudnice imaju za porod mogu itekako utjecati na njihovo zadovoljstvo cijelim procesom, kao i na njihovo raspoloženje i stanje nakon poroda. Zato je važno pripremiti se unaprijed.
Državni hidrometeorološki zavod izdao za danas i sutra, 14. i 15. ožujka crveno i narančasto upozorenje na vjetar
Narančasto upozorenje izdano je za danas, 14. ožujka za gospičku regiju, Kvarner i Kvarnerić, Velebitski kanal te sjevernu i srednju Dalmaciju.
Budite spremni na poremećaje, oštećenja konstrukcija i rizik od ozljeda zbog iščupanih stabala, polomljenih grana te letećih krhotina. Moguć je prekid prometa i prekid opskrbe električnom energijom.
Za sutra, 15. ožujka izdano je crveno upozorenje za Velebitski kanal te područje sjeverne, srednje i južne Dalmacije, dok je narančasto upozorenje izdano za riječku i splitsku regiju te Kvarner i Kvarnerić.
Vrijeme je vrlo opasno i podrazumijeva visoku razinu opasnosti za zdravlje, pa i za život opasne situacije, posebice pomorcima. Također, prisutan je i značajan rizik od štete za obalnu infrastrukturu. Budite svjesni opasnosti i obratite pozornost i pratite najnovija vremenska izvješća. Savjetujemo javnost da izbjegavaju putovanja i boravak blizu ugroženih obalnih područja. Vrlo je vjerojatno da trajekti neće ploviti pa ako putujete, pratite informacije o prometu.
Pratite najnovija vremenska izvješća DHMZ-a o mogućim iznenadnim promjenama vremena te na stranicama HAK-a provjerite stanje na cestama.
Otvoreno pismo predsjedniku Hrvatske glazbene unije za spas hrvatske zabavne glazbe
Poštovani Predsjedniče Hrvatske glazbene unije,
zovem se Ivan Bubalo iz Splita i član sam HGU-a od prvog dana pod rednim brojem trajne počasne iskaznice 02—0334, izdane u podružnici Split.
Cijeli svoj radni vijek proveo sam radeći kao organizator, manager, producent koncerata i drugih manifestacija. Sve o meni i mojoj udruzi možete naći na www.picaferaj.hr Moji stavovi su javni i svima dostupni na mom Facebook profilu. Vodio sam najveće hrvatske izvođače, od Miše Kovača, Doris Dragović do Daleke obale, organizirao desetke događaja na Poljudu od Thompsona do deset godina uzastopnih klapskih koncerata „Ne damo te pismo naša“, producirao brojne nastupe na splitskim Gripama i turneje po Hrvatskoj …
Razlog mog obraćanja je da po tko zna koji put ukažem na problem koji ima dalekosežne posljedice za hrvatsku glazbu, a na koji je HGU trebala reagirati, figurativno rečeno: još jučer.
POTISNUTA ZABAVNA GLAZBA
Svaki tjedan sam informiran o svim koncertima u klubovima, dvoranama, na javnim prostorima i jasno vidim što se događa – propadanje hrvatske zabavne glazbe i zamjena tzv. „zapadnom“ urbanom, klupskom glazbom ili, pak, raznim inačicama „istočnog“ folka.
U oba slučaja nestaje ono što nas je godinama dičilo, što nas je godinama promoviralo a našim građanima bilo u uhu – hrvatska zabavna glazba.
Sa radija i iz klubova su potisnute skladbe koje su izvodili Oliver, Mišo, Tereza, Novi fosili, Zečić, Magazin, … a samim time obeshrabreni skladatelji koji su stvarali ili žele stvarati hrvatsku zabavnu pjesmu koju narod pjevuši i zviždi na ulici, na poslu, u društvu uz gitaru. I skladatelji i vrsni tekstopisci hrvatske zabavne glazbe su gurnuti u zapećak, tek tako proglašeni nižom kvalitetom od ostalih a narodu pokušamo podmetnuti tzv. urbani zvuk, kao kvalitetan proizvod.
POREZ NA ŠUND
I što se dogodilo? Na privatnim zabavama se i dalje pjevaju „Oprosti mi pape“, „Dalmacija u mom oku“, „Da te ne volim“, velike dvorane pune samo Gibonni, Dalmatino, Grašo i Doris. Zašto? Jer je to ono što se može pjevati.
Iz istog razloga se kod mladih u klubovima ili na pirevima ljudi vesele uz srpske „cajke“. Ljudi ih pjevaju zbog banalnih i vulgarnih tekstova.
A, osim ljudske prirode, otkud im potreba za takvim tekstovima? Pa zato jer su iz etera i medija prognani svi oni hrvatski tekstopisci koji su hranili izvođače hrvatske zabavne glazbe. Nekoć je Fiamengo pisao o Nadalini, Popadić o Tonki, Zuppa o Našem malom mistu, danas trebamo ohrabriti tekstopisce takvog stila.
No, čak su i festivali, kao zadnja oaza, ocjenu teksta kao bitnog elementa pjesme spustili na sporedno mjesto. Ocjenu teksta treba uvesti kao uvjet za prijem na iste.
U isto vrijeme se počinju događati „folk - turbo-folk – cajke“ zabrane? A ja kažem: NE, NE, i NE. NIŠTA ne treba zabranjivati, baš ništa, jer zabrane samo potiču zanimanje za „zabranjenim voćem“!
Jasno mi je da je kod cajki najmanji problem pitanje melodije, harmonije, ritma, dominantnog instrumenta, nego tekst.
Pa, ako se treba riješiti, a smatram da treba, vulgarnih i nepodnošljivih tekstova opterećenih nasiljem i seksualnim porukama, koje čak i učenici osnovne škole danas slušaju, vratimo se utvrđivanju šunda i dodatnom oporezivanju pri izvođenju ili emitiranju takvih skladbi. Ne na glazbu nego tekstove. Prestanimo samo klasičnu glazbu predstavljati umjetničkom vrijednošću pa je oslobađati ili stimulirati najmanjim porezom, jer granica više nije između Mozarta i rocka. Danas je granica pomaknuta i to na sasvim drugoj osnovi, ne budimo gluhi i slijepi i prestanimo se opravdavati da mi tu ne možemo ništa. Nije istina. Sve se može kad se hoće. I ovdje se brani Hrvatska. Zaštitimo svoju djecu.
Uostalom, u kinematografiji, pa čak i u književnosti je zasebno obilježavanje i dodatno financijsko opterećenje posebnih kategorija sasvim normalna stvar.
UKLONITE MEDIJSKU MAFIJU
Već godinama mediji stvaraju zvijezde, a ne skladbe koje izvode izvođači.
Najnovija afera s HTV-a i otkriće da je voditelj naplaćivao sudjelovanje u Top listama javnog servisa je samo vrh ledenog brijega i sitan ulov onoga o čemu već godinama bruje svi. Izvođač i njegov manager su danas prisiljeni plaćati da bi skladba dobila prostor i bila proglašena hitom, iako to ne zaslužuje i ne bi nikad postala bez medijskog reketa. Dobra pjesma nalazi put do medija samo ako skladatelj ili izdavač daju novce, odnosno pristanu da im medij organizira koncert i uzme zaradu.
Ovo je prilika da HGU aktivnom promidžbom i akcijom nagovori izvođače, skladatelje, producente, izdavače da javno iznesu podatke o novcima koje moraju ulagati kako bi njihove pjesme došle do publike, do prostora na televiziji i radiju, članka u novinama, da se razotkrije i ukloni medijska mafija.
Ako su žene mogle javno progovoriti o seksualnom nasilju koji su trpjele i trpe, vrijeme je da HGU stane u zaštitu svojih članova i potakne ih da progovore o zatvorenim putovima zbog kojih njihova djela ne mogu doći do publike.
Ovo je prilika da se mediji ponovno vrate pjesmama i publici, a ne da nam podvaljuju guzice i sise ili političke angažmane takozvanih zvijezda, pa im na taj način dižu popularnost. Današnje analitičke agencije mogu na temelju zahtjeva HGU svaki mjesec objaviti listu medijske zastupljenosti onih o kojima se piše i govori a bez da se tiče pjesme ili turneje, kao i onih koji pišu, skladaju, pjevaju a bez traga i glasa o njihovom radu.
HRVATSKA ZABAVNA GLAZBA JE TEMELJ
Jedan od najvećih hrvatskih skladatelja pok. Zdenko Runjić je često napominjao: “Zabavnu glazbu sluša preko 80% Hrvata. Sve ostalo su drugi stilovi glazbe, jednako važni ali ipak samo za 20%.“
Ja imam svoju mantru: “Ako se jednog dana u Hrvatskoj ne bude slušao i pjevao Mišo, značit će da više nemamo Hrvatske.”
Problem koji imamo, a bit će još puno veći, je ako i dalje ne reagiramo i ne vratimo hrvatsku zabavnu glazbu u medijski prostor. Ne onu kojoj nitko ne zna ni ime, koju može izvesti samo neki zavijajući glas, a tekst filozofira o nečemu što ne razumije ni tekstopisac. Ne onu koja dobije nagradu na domaćim Festivalima, a već za 3 dana joj nitko ne zna ni naziv. Nama treba ona koju narod pjeva i prepoznaje.
Izvanredna TV emisija „A strana“ pokazuje da imamo sjajnu mladost, nove izvođače kojima se divimo jer izvode stare, poznate pjesme. Imamo nove vokale poput Olivera, Pejakovića, Tereze, Šverko, … ali nemamo pjesmu jer smo pljunuli na svoje autore, pustili da novac kreira top liste i medijske članke, strukovnu nagradu Porin promovirali i postavili kao putokaz narodu. A ne samo da narod nije čuo za nagrađene, nego često ni većina njihovih kolega.
Želio bih da se šund oporezuje u svrhu zaštite mlade generacije, ali jedini način kojim se zapravo možemo izboriti za hrvatsku glazbu je poticanjem i povratkom hrvatske zabavne glazbe, prvenstveno poticanjem autora.
Trebamo prestati pljuckati na onu pjesmu koja se pjevuši, koja se svira na tulumima uz gitaru, na plaži, na brodu, čije stihove momak ispisuje curi kao svoje, koji se šalju kao čestitke, … Treba prestati sustavno uništavati hrvatsku zabavnu glazbu.
KUĆA GORI, A VI …
Poštovani predsjedniče Hrvatske glazbene unije,
kao što sam rekao, unatoč godinama, vrlo sam aktivan i izuzetno informiran no nigdje nisam naišao ni traga aktivnostima na ovom problemu.
Nigdje nisam našao, danas moderno nazvan „akcijski plan“ spašavanja hrvatske zabavne glazbe, a to bi trebao biti Vaš glavni zadatak.
Ako ne vjerujete meni, napravite okrugle stolove po cijeloj Hrvatskoj i poslušajte što narod želi, što glazbenici žele.
Vi ste predsjednik Hrvatske glazbene unije, Vi ste izabran kao predvodnik više od 5.000 članova Unije. Pa niste valjda svi tamo samo radi poreznih olakšica kod isplate honorara?
Trebamo ostaviti budućim generacijama ono što su započeli Mišo, Oliver, Tereza, Arsen, Vice, Ivčić, Zečić, itd. .. a to je Hrvatska zabavna glazba s naglaskom na ovo Hrvatska.
Vama i Vašem bandu Let 3 želim od srca sretan put u Liverpool, bez obzira što sam bio jako nezadovoljan izborom vaše pjesme za predstavljanje Hrvatske.
Očekujem Vaš odgovor, djelom, a ne riječima.
Nema više vremena za razgovore, kuća gori, pustite sada češalj …
Srdačan pozdrav
Ivan Bubalo iz Splita