Vladimir

Vladimir

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Oštećenje tuđe stvari“

U srijedu 20. rujna 2023., policijskim službenicima je prijavila 60-godišnjakinja da joj je u razdoblju od 11. do 20. rujna 2023. u mjestu Radovanci u dvorištu obiteljske kuće, nepoznati počinitelj (ili više njih) prerezao vodovodnu cijev te je od nastalog oštećenja danima istjecala voda.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Oštećenje tuđe stvari“.

Protiv 40-godišnjaka slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Oštećenje tuđe stvari“ i optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira  -

U srijedu 20. rujna 2023. oko 7.30 sati u Pakracu na Trgu Ivana Šretera u kapelici, 40-godišnjak je razbio kamenu ploču i gipsani kip nakon čega je u Ulici Hrvatskih velikana tjelesno napao 43-godišnjaka.

Protiv 40-godišnjaka slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Oštećenje tuđe stvari“ i optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Nakon što je Ministarstvo 2016. odbilo prijedlog, Udruga ponovno traži zakonsku zabranu šlajsa klada s konjima -
 
Nakon prošlotjednog uhićenja dvojice muškaraca koji su zlostavljali konja u okolici Karlovca, udruga Prijatelji životinja navodi da se ne stišavaju brojne reakcije građana na ovaj mučni slučaj. Iako je pretučeni konj privremeno oduzet, realna je mogućnost da će se vratiti u štalu užasa. Zgroženi građani, šokirani snimkom zlostavljanja konja, javili su se i pitali zašto su zlostavljači nemilice tukli konja. Prijatelji životinja upozoravaju da će se svakodnevno premlaćivanje svih konja koji su u posjedu zlostavljača nastaviti, no daleko od očiju javnosti. Razlog tome dodatno šokira javnost – takvo batinanje konja dio je redovite „pripreme” za natjecanja koja se održavaju u Hrvatskoj.
 
„Konj kod Karlovca zlostavljan je zbog glupave zabave i zarade. Mlaćenje konja u štali služi tome da na natjecanjima u povlačenju teških trupaca, zvanima šlajs ili štraparijada, samo podizanje ruke izaziva uvjetovano ponašanje konja, koji u strahu od udarca povuče teški teret, koji svojom težinom premašuje njegove fizičke mogućnosti. Apsurdno je što smo još 2016. zatražili zakonsku zabranu te zlostavljačke prakse, no Ministarstvo poljoprivrede odbilo je prijedlog navodeći da je to tradicija”, pojašnjava Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja.
 
Zbog tobožnje tradicije, a zapravo okrutne zabave nastale okladom pijanih primitivaca u nekoj gostionici, čak je i karlovački veterinar Berislav Špigelski izjavio da je snimka na kojoj se jasno vidi da dva muškarca letvama udaraju nesretnu životinju krivo interpretirana, da konj nije zlostavljan i da se nešto dogodilo zato što je konj „težak kao narav”. U dopisu Hrvatskoj veterinarskoj komori Prijatelji životinja izrazili su zabrinutost zbog veterinara koji sramote svoju struku opravdavajući zlostavljanje životinja. Upozorili su da je udaranje i maltretiranje konja uobičajena i svakodnevna praksa, životinje su u kontinuitetu izložene zlostavljanju. Nažalost, snimka batinanja konja nije izuzetak, već pravilo! Zlostavljanja neće prestati dok se ne riješe uzroci, odnosno dok se ne zabrane štraparijade!
 
Naime, natjecanja konja u povlačenju trupaca održavaju se u Liču u Gorskom kotaru, Baškim Oštarijama i drugim dijelovima Ličko-senjske županije, Velikoj Gorici, Karlovačkoj županiji, Bateru kod Novog Vinodolskog i u drugim dijelovima Hrvatske. Konje pojedinačno ili u paru tjeraju da vuku trupce teške i po dvije tone, ponekad po dubokome blatu.
 
„Ljudi koji i sami sudjeluju u natjecanjima, no zlostavljanje im stvara nelagodu, svjedoče da drugi, prije natjecanja, konje tuku i po sat vremena kako bi ih ‘nabrijali’. Tijekom natjecanja udaraju ih rukom, ubadaju štapovima s metalnim šiljcima ili čak bičuju do krvi. Konji su izloženi teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi, buci automobila, vrućinama i nezaštićenosti od jakog sunca prije i tijekom natjecanja. Kako imaju jako osjetljiv sluh, izlaganje buci izaziva u konjima paniku i strah. Zlostavljanje je motivirano zaradom – pobjedniku poraste cijena na do 10 tisuća eura, a zlostavljači na takva dva-tri konja godišnje, koje jeftino kupe i skupo prodaju, zarade godišnju ili dvogodišnju plaću. Zaradu donosi i ilegalno klađenje na iznose od nekoliko desetaka tisuća eura. Konji već s tri do pet godina starosti završavaju u klaonici jer su uništeni zlostavljanjem”, obrazlaže Klopotan Kačavenda.
 
Dodaje da je takvo postupanje prema konjima, i na samim natjecanjima i prije i poslije njih, protivno odredbama Zakona o zaštiti životinja kojima se zabranjuje nanošenje životinjama boli, patnje i ozljeda, namjerno izlaganje strahu i bolestima, prisiljavanje životinja na ponašanje koje kod njih izaziva bol, patnju, ozljede ili strah te njihovo izlaganje nepovoljnim temperaturama i vremenskim uvjetima.
 
„Državi se pred nosom odvijaju neprikriveno zlostavljanje konja, ilegalna zarada i ilegalna natjecanja. Nadolazećim izmjenama Zakona o zaštiti životinja ponovno ćemo zatražiti zabranu ove okrutne i odvratne prakse. Očekujemo da se Ministarstvo poljoprivrede ovaj put ne ogluši jer nemoguće je da policija i veterinarski inspektori nadziru svaku štalu u Hrvatskoj. Nedopustivo je tolerirati štraparijade zbog navodnog očuvanja tradicije, a zapravo lake zarade pojedinaca koji ne prežu ni pred čim. Ovakvu tradiciju građani Hrvatske ne žele!” zaključuje Klopotan Kačavenda.
 
Prijedlog zakonske zabrane štraparijade i više informacija nalaze se na www.prijatelji-zivotinja.hr.                         

U okviru manifestacije „Prezentacija žurnih službi i operativnih snaga sustava civilne zaštite“ policijski službenici su nazočnim učenicima i građanima  prezentirali rad policije te izložili uređaje i opremu koje policija koristi u svakodnevnom radu  -

LIPIK - U okviru manifestacije „Prezentacija žurnih službi i operativnih snaga sustava civilne zaštite“ policijski službenici su nazočnim učenicima i građanima  prezentirali rad policije te izložili uređaje i opremu koje policija koristi u svakodnevnom radu.

Djelatnici kriminalističke policije su prezentirali postupak pronalaženja i izuzimanja tragova na mjestu događaja (rad na mjestu događaja sa „Crime lite 2“ svjetiljkom, daktiloskopski kofer sa prašcima i folijama za izuzimanje tragova papilarnih linija, postupak daktiloskopiranja osoba, rad sa elektrostatskim podizačem prašnjavih otisaka i sl.) te foto i video opremu za dokumentiranje mjesta događaja.

Također su policijski službenici prevencije na svom štandu dijelili letke i promovirali svoje aktivnosti, dok su policijski službenici za protueksplozijsku zaštitu izložili  minsko eksplozivna sredstva, te podsjetili građane da je još uvijek u tijeku akcija „Manje oružja – manje tragedija“.

U tradicionalnoj biciklističkoj utrci je sudjelovao velik broj djece predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta koji su imali i mogućnost „registrirati“ svoje bicikle kod policijskih službenika.

MILJEVCI - Matica slovačka Miljevci koja se nalazi  Općini  Nova Bukovica organizirala je 16. tradicionalnu folklornu manifestaciju Miljevački dani kukuruza 2023. u domu  Matice u Miljevcima. Manifestaciju je otvorila miljevačka dječja skupina a učenici Osnovne škole Nova Bukovica iz područne škole Miljevci razveselili su svoje obitelji veselim nastupom.

Nastavili su odrasli članovi MS, a nastupili su još KUD „Lipice“ iz Nove Bukovice, MS "Kukučin-Kuntarić" iz Jakšića, KUD „Bijela“ iz Bosne i Hercegovine te mladi Matice slovačke iz Jelisavca.

Jakšički dinamičan i skladan ples uz pjesmu popraćen veselom tamburaško-harmonikaškom glazbom oduševio je sve prisutne tako da ga je publika nagradila dugim i srdačnim pljeskom. Poslije zakuske uslijedilo je druženje a mladi su zajedno zaplesali nekoliko plesova što je domaćine također jako razveselilo.

POŽEGA - Gradsko vijeće Grada Požege održat će svoju 22. sjednicu dana 25. rujna 2023. godine (ponedjeljak) s početkom u 16 sati, u Gradskoj vijećnici Grada Požege.

Pred vijećnicama će se naći 16 točaka Dnevnog redameđu kojima su Polugodišnji izvještaj Proračuna Grada Požege za 2023. godinu, Izvješće o radu Gradonačelnika Grada Požege za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2023. godine, izvješće o realizaciji Programa javnih potreba u kulturi, predškolskom odgoju i školstvu, sportu, socijalnoj skrbi i turizmu za prvo polugodište, kao i prijedlozi za izmjenama i dopunama navedenih programa. Gradski vijećnici odlučivat će i o prijedlogu Programa o II. izmjeni Programa građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2023. godinu, prijedlogu Programa o II. izmjeni Programa održavanja komunalne infrastrukture i Opseg radova na održavanju uređenog građevinskog zemljišta u Gradu Požegi i prigradskim naseljima za 2023. godinu, prijedlogu Odluke o II. izmjeni Odluke o mjerilima i načinu rasporeda sredstava komunalne naknade za komunalne djelatnosti za 2023. godinu.

Prije potvrde bolesti afričke svinjske kuge u Hrvatskoj, Ministarstvo poljoprivrede je obavilo brojne preventivne radnje koje, između ostalog, uključuju provođenje veterinarskih pregleda gospodarstava (Odluka ministrice poljoprivrede od 1. lipnja 2022. godine), izmjena Naredbe o sprječavanju i suzbijanju afričke svinjske kuge (posljednji put 9. lipnja 2023. godine), popisivanje i kategorizacija objekata u kojima se drže svinje u svrhu podizanja biosigurnosti. S tim u vezi, prije potvrde bolesti od 2019. godine kategorizirano je više od 74 tisuće objekata, a biosigurnost podignuta za nešto više od 25% objekata.

Nakon potvrde afričke svinjske kuge, uz iznimne napore veterinarskog sustava, koji podrazumijevaju uključivanje većine sudionika u direktne radnje na suzbijanju, nacionalni veterinarski sustav je nastavio provoditi popisivanje i kategorizacije gospodarstava. Pri tome je potrebno naglasiti da ovlaštene fizičke osobe koje provode eutanaziju ne mogu istovremeno provoditi i popisivanje i kategorizaciju, kao i da ovlaštene fizičke osobe koje provode radnje u zonama ograničenja ne mogu provoditi popise i kategorizacije izvan zona ograničenja.

Slijedom navedenog, od potvrde dana bolesti 7.126 objekata je u suradnji s ovlaštenim tijelima, zadovoljilo uvjete za prekategorizaciju u više kategorije biosigurnosti (poštivanje svih zakonom postavljenih uvjeta, od čega je najveći broj u Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Krapinsko-zagorskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji).

Dodatno, prema posljednjim podacima iz unaprjeđenog Jedinstvenog registra domaćih životinja, izvješća slijedom veterinarskih pregleda gospodarstava i redovitih mjesečnih dojava posjednika, broj svinja u Republici Hrvatskoj u rujnu 2023. godine je 931.149 i značajno je veći od iskazanog broja u siječnju ove godine 793.057. Pri tome, broj krmača u rujnu, također, pokazuje trend rasta u odnosu na isto razdoblje 92.380 u usporedbi s 79.093.

Prihvaćeni prijedlozi Udruge i za veće kazne za zlostavljače izmjenama Kaznenog zakona  -
 
Prema dokumentima radne skupine Ministarstva pravosuđa i uprave, koja radi na izmjenama Kaznenog zakona, pojačat će se mjere zaštite životinja: napuštanje životinja postat će kazneno djelo s predviđenom kaznom zatvora u trajanju do godinu dana, a povisit će se i zatvorske kazne za ubijanje ili mučenje životinja. Veće kazne za zlostavljanje životinja i zatvorsku kaznu za napuštanje podržava i golem broj građana. To je vidljivo prema velikom broju potpisnika peticije „Napuštanje životinja je kazneno djelo”, ali i prema anketi u kojoj se čak 88 % ljudi izjasnilo da se slaže s time da zbog napuštanja psa treba ići u zatvor. Udruga Prijatelji životinja izrazila je zadovoljstvo što je Ministarstvo prihvatilo prijedlog za koji je pokrenula inicijativu i peticiju još 2021. godine.

 „Napuštajući životinju, odnosno ostavljajući ju bez hrane i vode te izloženu raznim opasnostima, osoba postupa s neizravnom namjerom – svjesna je da životinja ne može preživjeti sama i pristaje na takvu posljedicu. Pritom je također svjesna da smrt ne nastupa odmah, nego uključuje dugotrajnu patnju i agoniju. Napuštene životinje nekontrolirano lutaju ugrožavajući sudionike u prometu, zdravlje i ljude. Nadalje, zbrinjavanje napuštenih životinja velik je financijski teret za jedinice lokalne samouprave, koje su zakonski obavezne financirati i organizirati poslove zbrinjavanja napuštenih životinja”, pojašnjavaju Prijatelji životinja.

„Najavljene izmjene pohvalne su i velik korak naprijed. Jasno propisana kazna u Kaznenom zakonu može pomoći stati na kraj napuštanju životinja. S obzirom na to da je to sada samo prekršaj, tako se to i doživljava i rijetko tko je dosad bio kažnjen za to nedjelo s tragičnim posljedicama. No izravna nadležnost policije povećat će i provedbu kažnjavanja zbog čega pozdravljamo prijedlog Ministarstva pravosuđa i uprave. Uvjereni smo da će, kada zaživi, napraviti konkretnu pozitivnu promjenu za životinje”, dodaju Prijatelji životinja.

Napuštanje životinja tretira se kao zasebno kazneno djelo u Kanadi, Finskoj, Švedskoj, Francuskoj, Sjevernoj Irskoj i Mađarskoj, dok je u Švicarskoj svrstano u sferu prekršaja, ali uz predviđenu i zatvorsku kaznu.

Trenutačno je Kaznenim zakonom propisana kazna zatvora do godinu dana ako netko usmrti životinju ili ako ju teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili ju izlaže nepotrebnim patnjama. Ako je kazneno djelo počinjeno iz koristoljublja, kažnjava se zatvorom do dvije godine. Prijatelji životinja predlažu da se povisi kazna za ovo kazneno djelo zatvorom do tri godine, odnosno do pet godina ako se kazneno djelo počini iz koristoljublja, bezobzirne osvete, mržnje, radi snimanja i distribuiranja pornografskih materijala ili iz drugih niskih pobuda ili ako su prouzročene teške tjelesne ozljede, teško narušavanje zdravlja ili smrt životinje. Ističu apsurd da je za oštećenje tuđe stvari predviđena maksimalna kazna do pet godina zatvora, dok je za zlostavljanje živog osjećajnog bića tek do godinu dana. Prijatelji životinja apeliraju na nadležno Ministarstvo i da se Kaznenim zakonom, kao posebno okrutni oblici mučenja i ubijanja životinja, sankcioniraju i spolni odnosi sa životinjama i trovanje životinja.

Svi prijedlozi Prijatelja životinja za izmjene Kaznenog zakona mogu se vidjeti na www.prijatelji-zivotinja.hr, gdje se još uvijek može potpisati peticija „Napuštanje životinja je kazneno djelo”.

POŽEGA - Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske donijelo je Odluku o financiranju projekata u okviru poziva na dostavu projektnih prijedloga „SF.2.4.06.01. Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama – faza VI“ kojom je Gradu Požegi odobreno 294.453,36 eura bespovratnih sredstava za projekt „Petica za dvoje – Pomoć – Edukacija – Tim – Integracija – Ciljnost – Afirmacija – za dvoje – VII. Faza“, uz stopu vlastitog sufinanciranja od 10 posto.

Riječ je o projektu koji ima za cilj olakšati integraciju učenika s teškoćama u razvoju, njihovo emocionalno funkcioniranje, poboljšanje obrazovnih postignuća, uspješniju socijalizaciju i kvalitetu njihovog školovanja. Nositelj projekta je Grad Požega, dok su partneri na projektu četiri osnovne škole koje djeluju na području grada. Ukupna vrijednost projekta je 327.170,40 eura, a glavna projektna aktivnost pružanje podrške obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju kroz rad pomoćnika u nastavi.

Podsjetimo, projekt je u prošloj fazi obuhvatio 57 učenika s teškoćama u razvoju kojima je pružena podrška od strane 49 pomoćnika u nastavi (38 pomoćnika u OŠ Julija Kempfa, 5 pomoćnika u OŠ Antuna Kanižlića, 5 pomoćnika u OŠ „Dobriša Cesarić“ i 1 pomoćnik u Katoličkoj osnovnoj školi Požega).

POŽEGA / KLEK - Proteklog vikenda, točnije u subotu i nedjelju 16. i 17. rujna 2023. godine, HPD Gojzerica Požega organizirala je zanimljiv izlet na Klek i Samarske stijene. U prošlom članku obećali smo detaljan izvještaj s trećeg izleta (organiziranog ovaj vikend) te sad imate priliku uživati u detaljno opisanim doživljajima. Ponuditi ćemo vam iskrene dojmove jednog ženskog i jednog muškog člana HPD Gojzerica Požega, s istog izleta. 

Žana Ašprijan, aktivna planinarka koja redovito pohodi izlete društva van županije i šire, ovaj puta podijelila je s nama svoje iskrene dojmove na neuobičajeni način, pa kaže: - Znate ono kad majku pitaju koje joj je dijete najdraže? E pa tako bih se osjećala i ja kad bih morala odlučiti o najboljem između svih planinarskih izleta na koje sam išla s članovima Gojzerice. Ali, moram priznati, ovaj mi je prethodni vikend izlet na Klek i Samarske stijene sasvim sigurno jedan od dražih. Deset dobro raspoloženih ljudi, spremnih za nove uspone, avanture i uspomene, prekrasni dani kasnog ljeta i planine u svoj svojoj veličanstvenosti bili su sasvim dovoljni za jedan uspješan planinarski pohod. Klek je jedno od najatraktivnijih i najpopularnijih planinskih odredišta u Hrvatskoj i naravno da smo i mi morali otići provjeriti da li div Klek još uvijek spava i gdje se to okupljaju klečke vještice, koje ga pokušavaju probuditi iz stoljetnog sna. Sreća po nas ništa od toga se nije ovaj put dogodilo, mogli smo mirno uživati u usponu do doma na 1000 mnv, a onda i do vršne stijene na 1181 mnv u čijoj smo blizini, na heliodromu snimili jednu posebnu fotografiju. Ne znam da li ste znali, ali upravo se stilizirani obris planine Klek nalazi na znaku Hrvatskog planinarskog saveza.
Sljedeći dan smo krenuli na sjevernu skupinu Samarskih stijena, popeli se već u 8 sati ujutro na sam vrh 1.302 mnv, krenuli oprezno dalje kroz duboke i strme vrtače, s posebnim guštom "skoknuli" na Piramidu, u prolasku dolinom vila, faraona i suza uživali u stazi punoj izazova, istovremeno toliko posebnoj i čarobnoj te na kraju stigli do Ratkovog skloništa koje jednostavno izaziva ogromno divljenje. Učlanite se u planinarsko društvo, upoznat ćete zanimljive ljude koji će vas povesti na mnoga zanimljiva mjesta, učiniti da sve nemoguće dionice postanu moguće, s njima ćete nesebično dijeliti hranu i pribor iz svog ruksaka, ali i strast prema novim stazama i vrhovima, nestvarnim vidicima i trenucima u savršenoj prirodi. Vidimo se na sljedećem pohodu u planine!''
Boro Jukić, vodič i organizator ovog izleta, vidio je sve iz drugog kuta pa je tako i složio svoje dojmove:  - Napokon smo dočekali i taj vikend da krenemo u planinarsku avanturu na Klek i Samarske stijene. Neprospavana noć i napokon odsvirani alarm u 4:00, bio je znak da smo spremni za pokret. Iz Požege smo krenuli u ranu zoru tako da smo u Ogulin stigli taman na prvu jutarnju kavu, prije razgledavanja Zavičajnog muzeja. Sam zavičajni muzej također je točka HPO te smo u njemu uživali u raznim zbirkama, a najviše u spomen sobi Ivane Brlić Mažuranić i Alpinističkoj zbirci. Nakon obilaska muzeja uputili smo se do sela Bjelsko otkuda kreće naš uspon na Klek. Sam Klek je poznat kao uspavani div i planina na kojoj po narodnoj predaji obitavaju vještice. Uspon nam nije zadavao previše muka te smo iskoristili maksimalno vrijeme za skupljanje fotografskih uspomena. Budući da nas je vrijeme poslužilo, već u rano poslijepodne spustili smo se s planine i uputili se u najhvaljeniju pizzeriu u Hrvatskoj "Antica", gdje nas je pizza oduševila. Ogulin je pravi grad domaćin pa smo obišli i jezera Sabljaci te Šmit i na kraju se uputili u Jasenak na zasluženi odmor i noćenje. Jedni od najboljih trenutaka planinarenja su druženja uz vatricu i razne planinarske priče. Nakon par sati spavanja dolazi red i na Samarske stijene, kojima se veselimo bez obzira što većina ne zna šta ih očekuje. Parkiramo se na 13-tom kilometru, gdje nas dočekuje nekoliko vozila ranoranioca iz raznih dijelova ''lijepe naše'' i Slovenije. Na najviši vrh Samarskih stijena dolazimo kroz četrdesetak minuta i svi smo oduševljeni. Ono što posebno izaziva znatiželju i veselje su razni nazivi udolina i vrhova po Samarskim stijenama, kao što su: Dolina vila, Faraonova dolina, vrh Piramida, dolina Suza i Veliki kanjon. Sve smo ih obišli, a dolinu suza smo prozvali po naški "Dolina Znoja". Smijeha nije nedostajalo cijelim putem. Planinarska staza dosta loše označena i tehnički je dosta teška, ali uz puno sreće i pokoju planinarsku zgodu stižemo do Ratkovog skloništa na 1200 mnv. Ratkovo sklonište je jedno od najupečatljivijih skloništa smješteno u pećini stijene, koja ga nadvisuje kao prirodni krov. Koristimo ga za veliku pauzu i ručak te priliku da poziramo kao pravi planinari. Oko jedan sat popodne dolazimo do vozila i krećemo put Požege. Svi sretni, ispunjeni novom planinarskom energijom, unaprijed se veselimo novim avanturama s našim Gojzericama.''
Što dodati ovim prekrasnim riječima punim iskrenih dojmovima, nego oduševljeno reći: ''Do iduće zgode i nezgode!'' - istakao je predsjednik Gojzerice Višeslav Turković.