Protiv 36-godišnjaka slijedi kaznena prijava  -

U utorak 10. listopada 2023. policijski službenici su temeljem naloga Županijskog suda u Slavonskom Brodu pretražili obiteljsku kuću i vikendicu na području općine Velika  koje koristi 36-godišnjak i pronašli preko 50 grama cannabis marihuane, nekoliko stabljika marihuane te četiri cvijetnjaka sa zasađenim biljkama cannabis marihuane.

Protiv 36-godišnjaka slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Neovlaštena proizvodnja i promet drogama“.

Protiv 56-godišnjaka slijedi prekršajni nalog  -

U utorak 10. listopada 2023. oko 17.05 sati  u Požegi u Industrijskoj ulici, policijski službenici su zaustavili osobni automobil kojim je pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,83 promila upravljao 56-godišnjak.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja, 56-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Dogodile su se dvije prometne nesreće  -

Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodio se bijeg s mjesta prometne nesreće u Požegi u Ulici Republike Hrvatske te prometna nesreća s materijalnom štetom u Požegi na Trgu Svetog Trojstva.

Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu  -

U utorak 10. listopada 2023. oko 16.15 sati u šumi u blizini mjesta Novo Selo, 40-godišnjak koji je upravljao traktorom, dolaskom na dio uzbrdice na kojem se na tlu nalazi izbočeno korijenje stabala došlo je do prevrtanja traktora i pada na vozača koji je na mjestu događaja smrtno stradao.

U vezi s navedenim događajem slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

 ZAGREB - Na okruglom stolu koji je saborski zastupnik Marin Miletić organizirao u Hrvatskom saboru na temu li Ima svinjogojstvo budućnost u Hrvatskoj, prisustvovalo je niz uzgajivača svinja iz Slavonije, veterinara i stručnjaka iz Ministarstva poljoprivrede i poljoprivredne komore, dr. sc. Mato Čačić iz Ministarstva poljoprivrede, Ivan Šilhan, dopredsjednik Odbora za svinjogojstvo HPK, veterina dr. sc. Tomislav Šperanda, uzgajivači svinja Božo i Vesna Dragičević, Goran Švaganović, Marija Dragičević.

Miletić je podsjetio kako je na prošlom okruglom stolu o poljoprivredi prije dva tjedna, predočio potpise oporbe za smjenu ministra Gordana Grlića Radmana, čija tvrtka Agroproteinka uništava zaražene svinje, nakon čega se javilo puno uzgajivača svinja koji su se našli u teškoj situaciji. - Slobodno možemo reći da će afrička svinjska kuga odlučiti izbore, na području cijele Slavonije i to nije sporno, tko god iole donekle poznaje situaciju u Slavoniji. Grlić Radman je preko Agroproteinke zajedno sa svojim bratom i sestrom zarađivao milijune pa je zaboravio prijaviti dobit od 2,1 milijun eura i rekao da je to sitniš, a ljudi za to rade 200 godina. A ljudi su  u velikim problemima s uvoznim lobijima i s nedostatkom zdrave i kvalitetne hrane. Danas je svinjogojstvo posebna tema, svinjogojstvo je desetkovano, a Slavonija u velikim problemima. Zanimljivo je da preko trideset i jedna tisuća zdravih svinja ide u klaonicu jednih od najvećih donatora HDZ a. Dakle, ne samo da zarađuju na ubijenim svinjama, nego i na zdravim i ta klika je proširila svoje pipke po cijeloj Hrvatskoj i nema jednog kutka, ni jednog sela u Hrvatskoj gdje oni nisu okrenuli neki novac i nešto zaradili.

Organizacijska tajnica Mosta Kristina Bakula je istaknula da ona dolazi iz Slavonije koja je najviše pogođena i iseljavanjem i najvećim padom uzgajivača svinja: - Slavonija, Baranja i Srijem vape da ih se čuje i da ih se vidi. I moramo im pružiti ruku i svu potrebnu pomoć koja im je nužna. Preko 400 000 svinja smo uvezli tijekom 2022., a moj kraj zatvara svoje pogone. Naši uzgajivači svinja propadaju. Svake godine je sve veći pad svinja i sve veći pad uzgajivača svinja u mome kraju. Hrvatska je bila samodostatna samo 55 posto nakon ove svinjske afričke kuge. Bojim se da će taj postotak drastično pasti. A upravo Slavonija i Baranja i Srijem, s obzirom na svoje blago koje imaju, mogu biti motor ove države i ova država mora pogledati naše uzgajivače svinja. I ova država mora ulagati u Slavoniju, Baranju i Srijem. I ne možemo dopustiti da uvozimo preko 400 tisuća svinja godišnje. Dok naši ljudi pate, ne znaju mogu li vratiti kredite, ne znaju hoće li opstati. Država je pružila samo jednokratna pomoć. Nemaju strategiju, nemaju plana za te ljude. Te ljude treba čuti i mi ćemo biti njihov glas“, rekla je Bakula.

Ministar Banožić zahvalio je pilotima „Krila Oluje“ što su i današnjim nastupom upravo na traženje hrvatskih građana pokazali svoju izvrsnost i još jednom potvrdili epitet simbola Hrvatske vojske za nevjerojatne nebeske spektakle i avanture

Akrobatska grupa Hrvatskog ratnog zrakoplovstva “Krila Oluje” nastavljajući svoju zračnu avanturu povodom 18. godišnjice postojanja i djelovanja, preletjela su u utorak 10. listopada 2023. iznad brojnih gradova kontinentalne Hrvatske, od Ogulina pa sve do Vukovara.

Akrobatska grupa “Krila Oluje” nakon što je prije nekoliko mjeseci izvela rođendanski prelet iznad Dalmacije, Istre i Kvarnera ovom prilikom je svojim preletom u trajanju nešto više od tri sata, pozdravila mještane gradova i okolnih mjesta Ogulina, Karlovca, Petrinje, Siska, Kutine, Novske, Okučana, Nove Gradiške, Požege, Slavonskog Broda, Đakova, Županje, Vinkovaca, Vukovara, Osijeka, Valpova, Našica, Slatine,  Virovitice, Bjelovara i Ivanić Grada.

Tim povodom ministar obrane Mario Banožić zahvalio je pilotima „Krila Oluje“ što iz nastupa u nastup opravdavaju epitet simbola Hrvatske vojske za nevjerojatne nebeske spektakle i avanture.

„Krila Oluja dodana su vrijednost naših Oružanih snaga i svojom prepoznatljivošću šalju snažnu poruku izvrsnosti i profesionalizma pripadnika Hrvatske vojske. Drago mi je što su na traženje upravo hrvatskih građana, izveli let iznad brojnih hrvatskih gradova, od Ogulina pa sve do Vukovara i time još jednom poručili kako Hrvatska vojska pripada upravo hrvatskom narod i časno mu i odgovorno služi“, poručio je ministar obrane.

Nakon povratka u matičnu bazu u Zemuniku, zapovjednik akrobatske grupe “Krila Oluje” bojnik Darko Belančić rekao je kako je današnji prelet bio nastavak priče započete povodom 18. rođendana akro grupe u kolovozu ove godine.

„Tada smo obećali javnosti i cilj nam je bio obići što više dijelova Hrvatske. Ima nas iz svih krajeva pa tako i iz Slavonije. I zato nam je danas srce veliko kao kuća jer smo posjetili krajeve koje zbog organizacijskih razloga nemamo prilike često posjetiti“, rekao je Belančić istaknuvši kako je upravo zbog toga današnji prelet bio sjajna prilika pokazati građanima kontinentalne Hrvatske što "Krila Oluje" zapravo rade.

Osvrnuvši se na nagradu koju su „Krila Oluje“ osvojila tijekom nedavnog nastupa na međunarodnom aero mitingu u Slovačkoj, satnik Belančić je istaknuo kako je iza Krila Oluje velik broj sati treninga, uvježbavanja i rada na poboljšanju programa što je i ovaj put urodilo plodom: „Jako nam je drago, zato što nam je to pokazalo da smo zapravo na dobrom putu i da samo trebamo nastaviti to što radimo“, rekao je.

Jedan od pilota Krila Oluje bojnik Ivan Anđić, istaknuo je kako mu je danas poseban osjećaj bio letjeti iznad rodne Županje. „Bio je posebni užitak. Nadamo se da su svi ljudi gdje smo letjeli bili sretni i zadovoljni, a pogotovo moji Županjci“,kazao je te posebno istaknuo kako je za izvođenje besprijekornih elemenata vrlo bitno povjerenje pilota. „Mi smo jedan tim, ne samo u zraku, nego i na zemlji, moramo vjerovati jedni drugima, to je ključna stvar za naš posao“.

Akrobatska grupa HRZ “Krila Oluje” hrvatskoj javnosti predstavljena je 5. kolovoza 2005. godine u Kninu povodom obilježavanja 10. obljetnice vojno redarstvene operacije “Oluja” po kojoj je i dobila ime.

Većina zemalja srednje i istočne Europe tek 30 godina ima slobodno tržišno gospodarstvo. Budući da su gospodarstva u regiji relativno mlada, težnja za profitom ostaje središnji prioritet za većinu poduzeća i investitora. Međutim, i poduzeća i pojedinci već imaju sredstva i spremnost doprinijeti društvenom razvoju regije. Samo u Hrvatskoj postoji potencijal za više nego udvostručenje pružanja pomoći pojedinaca – prema studiji koju je proveo Social Impact Alliance for Central & Eastern Europe: „Oslobađanje privatnog kapitala za dobrobit društva u srednjoj i istočnoj Europi”.

Slično drugim zemljama u regiji srednje i istočne Europe, Hrvatska svoj gospodarski identitet gradi od 1991. godine. Njezino pristupanje Europskoj uniji 2013. svakako je pomoglo razvoju zemlje. Hrvatska je trenutno dom za 3,9 milijuna stanovnika te oko 180.000 poduzeća, većina kojih, više od 166.000, su mikropoduzeća (do 9 zaposlenika).

Ekosustav društvenog učinka u Hrvatskoj i srednjoj i istočnoj Europi

Socio-ekološka pitanja sve više pobuđuju interes, ne samo u Hrvatskoj, već i u cijeloj regiji srednje i istočne Europe. Danas 41 % hrvatskog stanovništva (47 % u cijeloj regiji srednje i istočne Europe) donira u društvene svrhe. Najimpresivniji je, međutim, filantropski potencijal Hrvata, koji iznosi 170 milijuna eura godišnje – 100 milijuna eura više od trenutne razine donacija. To je zaključak izvješća „Oslobađanje privatnog kapitala za dobrobit društva u srednjoj i istočnoj Europi”, sveobuhvatne analize istraživanja koje je proveo Social Impact Alliance for Central & Eastern Europe (neovisni, apolitični trust mozgova) između 2020. i 2023. u suradnji s ključnim dionicima i donositeljima odluka u 11 zemalja srednje i istočne Europe: Hrvatskoj (uz sudjelovanje strateških partnera: HR PSOR i Ilej/partneri u suradnji s odvjetničkim društvom Karanovic/partneri) i Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji. Uključuje i uvide iz Ukrajine, jer rat ima ulogu konteksta, katalizatora i pokretačke snage aktivnosti poduzeća, ulagača i pojedinaca u regiji.

– Tijekom protekle četiri godine tražili smo odgovore na pitanje što bi trebalo promijeniti u zakonima, oporezivanju, osvještavanju ili edukaciji kako bi vlasnici privatnog kapitala učinkovitije ili većim iznosima podupirali društvene i ekološke ciljeve. U tu smo svrhu ispitali očekivanja javnosti, uključujući u Hrvatskoj, provodeći više od 7,5 tisuća intervjua s članovima šire javnosti i više od 230 stručnih intervjua s ključnim dionicima iz privatnog, javnog i društvenog sektora te akademske zajednice – kaže Anna Korzeniewska, osnivačica Social Impact Alliance for Central & Eastern Europe.

Najvažniji trendovi

Izvješće „Oslobađanje privatnog kapitala za dobrobit društva u srednjoj i istočnoj Europi” pokazuje da kao građani srednje i istočne Europe, imamo sve više kapitala, resursa i spremnosti da se uključimo u društvena pitanja – s pravom motivacijom bili bismo voljni donirati gotovo dvostruko više nego danas (s 2,7 milijardi EUR na 5,5 milijardi EUR). – S druge strane, iako već imamo što podijeliti i sve smo spremniji na to, društveni angažman još uvijek nije sastavni dio načina na koji živimo ili vodimo posao – citira Anna Korzeniewska rezultate istraživanja. Kako objašnjava osnivačica trusta mozgova, pomažemo spontano, kao rezultat emocionalne reakcije na određenu situaciju ili krizu. Samo je polovina donatora izjavila da redovito donira (51 % u srednjoj i istočnoj Europi, 47 % u Hrvatskoj).

Poduzeća imaju vrlo važnu ulogu u kontekstu financijske i nematerijalne potpore (osobito u području volontiranja zaposlenika ili pro bono aktivnosti). Danas su prvenstveno motivirana vanjskim čimbenicima (regulativa, očekivanja matičnog poduzeća, novonastali pritisci kupaca i zaposlenika). Međutim, budući da jezik i terminologiju propisa, posebno onih koji se odnose na nefinancijsko izvješćivanje, osobe koje ih primjenjuju u praksi ne razumiju u potpunosti, mnoga se poduzeća bave samo onim izazovima koji su potrebni kako bi ostala sukladna. Situacija je nešto drugačija za obiteljska i manja poduzeća, gdje društveni krugovi i osobno iskustvo njihovih voditelja imaju važnu ulogu. Ove vrste poduzeća sklone su samostalno podupirati ciljeve koji su im važni, obično na lokalnoj razini.

U međuvremenu, stanovnici srednje i istočne Europe sami govore o vrsti korporativnog građanstva koje žele. Od poduzeća u financijskom sektoru očekuje se da se bave pitanjima siromaštva, obrazovanja i ukupnog gospodarskog rasta. Očekuje se da će prehrambena poduzeća i trgovački lanci staviti veći naglasak na borbu protiv gladi i promicanje odgovorne potrošnje, dok bi se energetska i automobilska poduzeća trebala usredotočiti na klimatska pitanja. S druge strane, od tehnoloških i IT poduzeća očekuje se da pokreću gospodarski rast i podržavaju inovacije. Vrijedno je napomenuti da građani srednje i istočne Europe cijene društvenu angažiranost poduzeća – 50 % građana izjavilo je da preferira kupnju proizvoda od društveno odgovornih brendova (48 % u Hrvatskoj), a 45 % ih je spremno platiti malo više za njih  (43 % u Hrvatskoj).

U podizanju razine informiranosti važni su i mediji koji svojim djelovanjem mogu promicati ispravne stavove, kao i javna uprava koja oblikuje pravni i fiskalni ekosustav te može poticati poželjno ponašanje – primjerice, nagrađivanjem društveno angažiranih poduzeća, pozivanjem na poslovne misije ili rezerviranjem određenih natječaja za poduzeća koja zadovoljavaju strože kriterije. – Strategije i stupanj otvorenosti javne uprave za suradnju razlikuju se u regiji. Neke su zemlje već uspostavile posebne strategije i tijela za uključivanje u dijalog s dionicima, dok drugima još uvijek nedostaju propisi i strukture koje bi usmjeravale i pružale okvir za prioritete za druge sektore – kaže Anna Korzeniewska.

Također valja spomenuti da postoji sve veći interes za ulaganje s učinkom u regiji srednje i istočne Europe, koje se definira kao strategija ulaganja koja nastoji ostvariti financijske povrate uz stvaranje pozitivnog učinka. Međutim, ovo tržište je visoko usmjereno na ostvarivanje profita te se kriteriji donošenja odluka nisu promijenili (potencijal za profit i dalje je ključni kriterij procjene). Ako očekujemo povećanje razmjera ulaganja u utjecaj u regiji, praktičari moraju jasnije razumjeti definiciju učinka i načine na koje se on mjeri i izvještava, a to zahtijeva standarde i alate. Postoji i potreba za boljom ponudom novoosnovanih poduzeća, kao i za državnim poticajima poput poreznih olakšica.

Ključna uloga zapadnih zemalja

Izvješće „Oslobađanje privatnog kapitala za dobrobit društva u srednjoj i istočnoj Europi” pokazuje da stanovnici srednje i istočne Europe ne žele biti sami u razvoju kulture pružanja pomoći. 52 % građana kaže da trenutna geopolitička situacija zahtijeva podršku razvijenijih zemalja kao što su SAD, Velika Britanija ili Zapadna Europa. Zapadne zemlje omogućuju pristup ne samo kapitalu, već i znanju i obrazovanju. Ovo je važno jer su veća razina informiranosti i korištenje najboljih praksi sa zrelijih tržišta ključni ako želimo prijeći s filantropije u obliku odgovora na krizu, koji se očito intenzivirao tijekom pandemije COVID-19 i rata u Ukrajini, na stratešku i dugoročnu filantropiju.

ODRŽANA IZVANREDNA SJEDNICA SKUPŠTINE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE ZBOG ODLUKE O VISINI RASPODJELE SREDSTAVA OD 14.8 MILIJUNA EURA PO ODLUCI VLADE RH ZA ŠTETE OD NEVREMENA IZ SRPNJA 2023. GODINE  -

POŽEGA - Županijska skupština Požeško-slavonske županije održala je Izvanrednu sjednicu, a na dnevnom redu našle su se dvije točke, Prijedlog Odluke o kriterijima za dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u srpnju 2023. te Prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti na Odluku o proširenju djelatnosti Zavoda za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije.

- Kao što smo na prošloj skupštini razgovarali, danas donosimo odluku o kriterijima za dodjelu sredstava pomoći nakon olujnog nevremena koje je pogodilo naših pet jedinica lokalne samouprave u srpnju ove godine. Podsjetit ću da je tada proglašena prirodna nepogoda za četiri grada i jednu općinu i nakon što su gradska i općinska povjerenstva obavila proceduru procjene štete, utvrđena šteta iznosi 14,8 milijuna eura. Odlukom Vlade Republike Hrvatske za sanaciju je osigurano žurnih 2,8 milijuna eura iz Državnog proračuna. Nakon donošenja odluke o kriterijima za dodjelu koja nam je danas na dnevnom redu, općinska i gradska povjerenstva utvrđuju kriterije koji će u pravilu biti istovjetni, a u relativno kratkom roku nakon toga sredstva idu prema našim građanima - rekla je županica Antonija Jozić.

Skupština je jednoglasno donijela Odluku o kriterijima za dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u srpnju 2023. godine kojom je definirano da će se sugrađanima isplatiti do 60% vrijednosti prijavljenih šteta na obiteljskim i višestambenim neosiguranim objektima u vlasništvu fizičkih osoba na područjima zahvaćenim prirodnom nepogodom u srpnju ove godine. Odlukom je definirana i raspodjela  do 100% vrijednosti troškova koje su imale jedinice lokalne samouprave i službe civilne zaštite za nužnu sanaciju stambenih objekata u vlasništvu fizičkih osoba i troškove sakupljanja i zbrinjavanja otpada od sanacije šteta uzrokovanih prirodnim nepogodama.

Isto tako, jednoglasno je donesen i prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti na Odluku o proširenju djelatnosti Zavoda za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije.

- Izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju i cijelom paketu zakona kojima se provodi zdravstvena reforma u Republici Hrvatskoj, predviđeno je kako će sanitet koji je kod nas bio u okviru Doma zdravlja Požeško-slavonske županije prijeći u nadležnost Zavoda za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije. Današnjim zaključkom bit će dana suglasnost na Odluku o proširenju djelatnosti Zavoda za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije gdje je u popis djelatnosti dodan sanitetski prijevoz kao prvi korak prijenosa – upoznala je županica.

Svjetska zdravstvena organizacija definirala je mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici (WHO; 2001). 

Nama se sviđa definicija djevojke s kojom smo razgovarali o mentalnom zdravlju: Kad razmišljam o tome što je mentalno zdravlje, prvo mi dođe na pamet: Ono kako se osjećamo. Ne znam kako bih to definirala, rekla bih da smo mentalno zdravi kada smo dobro.

“Mentalno zdravlje kao ljudsko pravo” tema je kojom se obilježava današnji Svjetski dan mentalnog zdravlja i time nastoji naglasiti da mentalno zdravlje predstavlja osnovno ljudsko pravo svih ljudi. 

Čak i prije Covida-19, više od 84 milijuna ljudi u EU-u je bilo pogođeno poteškoćama mentalnog zdravlja. To je svaka šesta osoba, i to je broj koji se značajno povećao od pandemije do danas. U lipnju ove godine Europska komisija objavila je priopćenje o mentalnom zdravlju u kojem je predstavila svoj plan za sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju u Europi što označuje prekretnicu u načinu na koji se EU bavi mentalnim zdravljem. Mladi ljudi su posebno pogođeni: polovica svih mladih Europljana govori o svom narušenom mentalnom zdravlju, a depresija među njima se više nego udvostručila. To je znatno više od opće populacije i predstavlja alarmantan podatak.

Stoga se moramo pitati kako mladima možemo osigurati toliko potrebnu sigurnost, stabilnost i ravnotežu? Ono u čemu se svi stručnjaci slažu jest to da je važno omogućiti mladima da otvoreno razgovaraju o mentalnom zdravlju, naučiti ih da mogu podijeliti svoje brige, a mi odrasli ih moramo uzeti za ozbiljno. Tek tada možemo i očekivati da će mladi tražiti podršku kad im je potrebna. Ovim pristupom razbijamo stigmu koja okružuje ovu temu te omogućujemo da se glas mladih čuje, a to su i prvi koraci koji su potrebni kako bi mladi dobili i stručnu podršku.

Izrazito smo zahvalni mladima na njihovim osobnim pričama koje su u okviru projekta “Let’s Talk” s nama i partnerima iz drugih zemalja podijelili – o suočavanju i nošenju s poteškoćama – s tjeskobom, napadima panike, gubitkom, izgubljenošću, usamljenošću – i drugim izazovnim situacijama s kojima im je bilo izrazito teško nositi se samima. 

Posebno izdvajamo priču hrabre srednjoškolke iz Hrvatske, koja je razgovarala s nama te sastavila svoju priču o snažnoj tjeskobi i napadima panike s kojima se još uvijek suočava, o tome što joj pomaže i kako vidi svoju budućnost. Mnogi od ovih mladih uspjeli su doći do potrebne podrške i pomoći – prijatelja, partnera, obitelji i stručnjaka:inja te su sada dobro zahvaljujući tome. Kako bi se taj broj mladih koji su uspjeli dobiti podršku i pomoć povećao, nužno je destigmatizirati ovu temu, zaista pričati o problemima bez osude, ali i jačati kapacitete svih koji rade s mladima da mogu biti prva pomoć i dio njihovog kruga podrške.

Razgovarali smo i s mag. psych. Danielom Miloševićem koji trenutno radi kao pripravnik kliničke psihologije u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u Zagrebu. Cijeli intervju možete pogledati na našem YouTube kanalu. Daniel tvrdi da su mladi danas osvješteniji o svom mentalnom zdravlju nego što je to bilo prije, imaju dosta informacija, no kako pristup ogromnoj medijskoj sferi može biti i izrazito štetan, velika je uloga svih koji rade s mladima u slušaju i vođenju – obratiti pozornost, biti prisutan:na, slušati i voditi mlade, dati im prostor, uzimati za ozbiljno, ali i biti otvoreni za raznolikost te stalno obnavljati svoja znanja i kompetencije.

Kroz projekt “Let’s Talk” naučili smo da usluge mentalnog zdravlja trebaju biti dostupne mladima svakodnevno, jednostavno, unutar lokalne zajednice, bez uputnica, destigmatizirajuće i besplatno. Za donositelje odluka, u prijevodu, to znači osigurati psihologe i/ili stručnjake mentalnog zdravlja u školama te brojnija savjetovališta mentalnog zdravlja. Također, ciljane usluge prilagođene mladima unutar zdravstvenog sustava znače osiguravanje posebnih kliničkih centara namijenjenih upravo mladima, sa suvremenim pristupima i razumijevanjem potreba mladih iz skupina u nepovoljnom položaju. Za više preporuka pročitajte i naš sažetak istraživanja s preporukama.

Projektom “Let’s talk” potičemo otvoren razgovor među mladima o važnosti mentalnog zdravlja i važnosti traženja podrške. Provodimo ga u okviru programa Erasmus+ Europske unije, s ciljem jačanja kapaciteta osoba koje rade s mladima za podršku mentalnom zdravlju, s fokusom na rodno osjetljive pristupe. Nakon razgovora s mladima i stručnjacima i stručnjakinjama raznih profila koje s njima rade, razvili smo niz preporuka, kao i program mentalnog zdravlja mladih s naglaskom na rodnu perspektivu koji uključuje program obuke, priručnik za osobe koje rade s mladima te radnu bilježnicu za mlade “Nitko nije kao ti! Pričajmo o mentalnom zdravlju: Radna bilježnica za mlade”. Ako radite s mladima, pozivamo vas da ju preuzmete te se, inspirirate za rad na nekim od važnih tema u području mentalnog zdravlja. Ujedno najavljujemo i objavu priručnika za osobe koje rade s mladima “Pričajmo…o mentalnom zdravlju mladih”, kao i platformu s brojnim drugim resursima koja će uskoro biti dostupna ovdje.

POŽEGA - Najavljeno je otvaranje dva javna poziva iz Programa dodjele potpora male vrijednosti u svrhu poticanja razvoja gospodarstva na području Požeško-slavonske županije, a koji je Županijska skupština izglasala u lipnju ove godine.

Proračunska sredstva usmjerena su stvaranju preduvjeta za povećanje investicijskih ulaganja uz rast zaposlenosti, podizanju razine poduzetničkih znanja i vještina kako bi se doprinijelo povećanju broja obrtnika i tvrtki, stvaranju preduvjeta za nesmetano odvijanje postojećih poslovnih aktivnosti te jačanju turizma kroz razvoj kvalitetnih sadržaja turističke ponude.

- Prošle godine smo sva sredstva koja smo imali na raspolaganju usmjerili na sufinanciranje povećane cijene energenata, odnosno plina. Ove godine smo u proračunu Požeško-slavonske županije osigurali sredstva u visini 190.000,00 eura što je daleko više od prošlogodišnjeg iznosa. Osiguranim sredstvima financirat ćemo sveobuhvatan program potpora male vrijednosti koji sadrži 10 mjera. 16. listopada raspisat ćemo javne pozive za devet od tih mjera, a najavu radimo kako bi naše poduzetnike i obrtnike upoznali s istim, kako bi se mogli pripremiti i razmisliti o tome koje su im potrebe i što će kandidirati – rekla je Antonija Jozić, županica Požeško-slavonske županije.

Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Jelena Ferdebar Hak, upoznala je s mjerama koje su obuhvaćene javnim pozivima, a na  koje se mogu prijaviti subjekti malog gospodarstva koji su u cijelosti u privatnom vlasništvu sa sjedištem na području Požeško-slavonske županije. Iznimno, korisnici ovog programa mogu biti gospodarski subjekti i fizičke osobe koji su programom utvrđeni kao korisnici pojedinih mjera.

- Kroz ovaj program nastojali smo pokriti sve one potrebe na koje su nam poduzetnici ukazivali u našemu radu. Mjere ćemo pustiti u dva seta, jedan poziv usmjeren je razvoju cjelokupnog gospodarstva, dok je drugi usmjeren razvoju turizma – rekla je Ferderbar Hak.

Kroz Poziv usmjeren razvoju gospodarstva osigurano je 150.000,00 eura kroz sljedećih sedam mjera:  Potpora za izgradnju brenda proizvoda i/ili usluga, Potpora za nabavu i ugradnju strojeva i opreme, Potpora za ulaganje u objekte za obavljanje gospodarske djelatnosti i ugradnju fiksne opreme, Potpora za certificiranje proizvoda i procesa, Potpora za nabavu hardwarea i softwarea, Potpora za stručno osposobljavanje i usavršavanja zaposlenika i Potpora za izlaganje i sudjelovanje na sajmovima i manifestacijama. Kroz sve mjere osigurano je financiranje do 50% prihvatljivih troškova.

Javni poziv usmjeren razvoju turizma obuhvaća pak dvije mjere. Potporom za autohtonu eno i gastro ponudu, cilj je ugostitelje i pružatelje turističkih usluga potaknuti na suradnju s lokalnim proizvođačima, dok je druga, Potpora za povećanje smještajnih kapaciteta, ustaljena mjera koju Požeško-slavonska županija dodjeljuje svake godine za povećanje broja novih smještajnih kapaciteta i povećanje kategorije smještajnih objekata radi stvaranja preduvjeta za kontinuirani razvoj turizma na području županije.

- Pozivam sve potencijalne prijavitelje da se dobro pripreme, administrativno prijave nisu zahtjevne, a Upravni odjel za gospodarstvo svim prijaviteljima stoji na raspolaganju u slučaju svih eventualnih pitanja i nejasnoća – dodaje Ferderbar Hak.

Prijave na javne pozive odvijat će se elektroničkim putem kroz novi sustav E-prijave i bit će moguće od ponedjeljka 16. listopada do četvrtka 16. studenoga ili do iskorištenja sredstava. 

- Raspisivanjem ovih javnih poziva želimo poslati poruku da nam je itekako važan razvoj gospodarstva naše županije. Pri izradi programa komunicirali smo i sa Županijskom komorom Požega i s relevantnim dionicima kako bi osigurali one mjere i potpore koje će najbolje pomoći našim poduzetnicima u rastu i razvoju – zaključuje Jozić.

Ceh trgovaca Hrvatske obrtničke komore uputio je traženje Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja da cijene proizvoda unutar posljednjeg paketa mjera ograniče na način da postave granicu za visinu marže subjekata, a ne finalnu cijenu proizvoda. Upozoravaju da na ovaj način ograničene cijene onemogućavaju konkurentnost malih trgovaca koji ne mogu imati iste nabavne cijene kao trgovački lanci.

Naime, neki proizvodi koji su obuhvaćeni Vladinom Odlukom o ograničavanju cijena imaju veću nabavnu cijenu od one finalne maksimalne koja je propisana Odlukom. Mali trgovci su na ovaj način stavljeni još u nepovoljniji položaj u odnosu na velike trgovačke lance koji imaju puno manje nabavne cijene. Tako pojedini mali trgovci odlučuju povući pojedine proizvode obuhvaćene Odlukom s polica, jer trpe izravne gubitke imajući ih u ponudi. Također, situacija u kojem je finalna cijena proizvoda manja od nabavne protivna je samom Zakonu u trgovini koji u članku 64. nepoštenim trgovanjem osobito smatra „prodaju robe ispod njezine nabavne cijene s porezom na dodanu vrijednost“.

Iz navedenog razloga, Hrvatska obrtnička komora je stava kako je potrebno izmijeniti Odluku o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na način da se trgovcima ograniči marža na pojedine proizvode, a ne finalne cijene proizvoda.

Također, Komora je prethodno u dopisu Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja još jednom uputila zahtjev da se svakom obrtniku odnosno poduzetniku omogući da potpuno samostalno i bez ograničenja određuje radno vrijeme svojeg prodajnog objekta. Naglasak je stavljen na obrtnike koji posluju na grobljima i svetištima vezanima uz crkve te suvenirnicama, a koji su poslovni i tržišno orijentirani upravo na dane kada građani u najvećoj mjeri posjećuju spomenuta mjesta – na nedjelje i blagdane. Naime, groblja i svetišta nisu obuhvaćena izuzecima od primjene ograničenja rada nedjeljom te im preostaje mogućnost odabira 16 nedjelja godišnje za rad, čime njihovi opstanak i poslovanje postaju upitni jer se kod ove vrste prodaje ne može očekivati prelijevanje prometa u druge dane u tjednu.