POŽEGA - Povodom Dana europskog broja 112, koji se obilježava 11. veljače, Ravnateljstvo civilne zaštite i Služba civilne zaštite Požega ugostili su učenike Tehničke škole Požega, smjera tehničar za računalstvo, kako bi ih na licu mjesta upoznali s radom Županijskog centra 112, koji je ujedno i Vatrogasni operativni centar na području Požeško-slavonske županije.

Jedinstveni europski broj za hitne službe 112 u Republici Hrvatskoj je uveden 2005. godine i otada je dostupan 24 sata dnevno, 365 dana u godini, a pozivi su besplatni.

- U proteklom razdoblju, od 2005. godine do danas, samo u Republici Hrvatskoj zaprimljeno je preko 35 milijuna poziva, a na području naše Požeško-slavonske županije zabilježeno je oko 80 tisuća poziva. U 2023. godini zabilježili smo preko 24 tisuće poziva i 10 tisuća događaja. Mi to kategoriziramo u te dvije kategorije jer se po jednom događaju možete ostvariti više poziva – upoznao je voditelj Službe civilne zaštite Požega, Slavko Marinac.

Prigodom obilježavanja Dana europskog broja 112, zamjenik požeško-slavonske županice Ferdinand Troha zahvalio je svima koji danonoćno brinu o sigurnosti građana.

- Prigodno bih zahvalio službi koja 24 sata svaki dan radi i jamči sigurnost u brojnim situacijama kada je to potrebno. Objedinjavanje žurnih službi pokazalo se korisnim, a vremena u kojima živimo su zahtjevna, klima se mijenja, postoje sve ozbiljnije ugroze i ovaj žurni broj i mehanizam oko tog broja se pokazao izuzetno važnim. Još jednom zahvala svima i nadam se da ćemo više surađivati u smislu organizacije, a da će biti čim manje ugroza – rekao je Troha.

Radi pomoći u zbrinjavanju raseljenih osoba iz ratom pogođene Ukrajine, 21. ožujka 2022. godine aktiviran je broj 114, kao besplatni broj za sve informacije o smještaju, prehrani, zdravstvenoj zaštiti, školovanju djece, radno-pravnom statusu i drugim pravima, na hrvatskom i ukrajinskom jeziku. U razdoblju od njegove aktivacije do kraja 2023. godine na broj 114 zaprimljeno je 27655 poziva, od čega 4928 poziva na ukrajinskom jeziku.

POŽEGA - Krajem tjedna na Fakultetu turizma i ruralnog razvoja u Požegi održana je sjednica Upravnog odbora Alumni "FTRR". Tom prilikom na dnevnom redu našao se izvještaj o radu udruge za 2023. g s financijskim izvješćem. Zajednički je konstatirano  da iza udruge je jedna plodonosna i kvalitetno odrađena godina u kojoj je bio glavni cilj promocija i prezentacija Fakulteta kroz brojne manifestacije i događanja na području čitave Slavonije s naglaskom na našu županiju. Brojne prezentacije, studijska putovanja, predavanja te ostali oblici promocije i uključivanja studenata i akademske zajednice u društveni život sredine bila je glavna nit vodilja.

Predsjednik Alumni "FTRR" Bruno Horvat mag.oec na sjednici iznio plan i program rada za 2024. g. koji je još ambiciozniji nego prošlogodišnji iz kojega se posebno ističu sudjelovanje na manifestacijama Turističkih zajednica, jedinica lokalne samouprave te ostalih udruga koje promoviraju turizam kao djelatnost te ruralni razvoj. Organizacija stručnih predavanja za članove udruge, studente i ostale zainteresirane. Promocija i aktivnosti udruge po srednjim školama i ostalim obrazovnim ustanovama. Studijska putovanja članova udruge ( Lonjsko polje i Plitvička jezera) te brojne druge aktivnosti. Nakon kraće rasprave sva izvješća te plan i program rada jednoglasno su usvojena kao i izvješće Nadzornog odbora i Arbitražnog vijeća udruge. Sve nazočne je pozdravio prodekan za razvoj i poslovanje Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi doc. dr. sc. Berislav Andrlić, koji je izrazio veliko zadovoljstvo zbog uspješnog rada udruge te izradio potporu od strane vodstva Fakulteta. Ostali nazočni članovi su bili Milan Paun, Vedran Kovačević, Ivana Paun, Vjekoslav Pišmiš i Daliborka Uršić.

Na temelju uspješnog rada sve veći broj akademskih građana se uključuje u rad udruge tako su na ovom Upravnom odboru u članstvo primljeni Ivan Matijević, Milan Nikić, Blaž Arežina, Maja Dumančić i Slavenko Čuljak.  Nakon završetka sjednice druženje se nastavilo u Studentskom klubu “2” omiljenom okupljalištu mnogih generacija požeških studenata.

Iz policije upozoravaju sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa   -

Policijski službenici PU požeško-slavonske će tijekom nadolazećeg vikenda provoditi pojačane aktivnosti nadzora prometa usmjerene na sprječavanje i sankcioniranje najtežih prometnih prekršaja, a posebno će se nadzirati i sankcionirati vožnja pod utjecajem alkohola, vožnja nedopuštenom brzinom, nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje te korištenje sigurnosnog pojasa u vozilima, ali i svi ostali prekršaji u cestovnom prometu.

Provodit će se i nadzor recidivista odnosno višestrukih počinitelja prekršaja prema kojima će se primjenjivati sve zakonom propisane mjere.

U noći sa subote na nedjelju 10./11. veljače 2024. provoditi će se preventivno represivna akcija usmjerena na nadzor alkoholiziranosti i droga kod sudionika u prometu.

Upozoravamo sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa.

POŽEGA - Županijski centar 112 Požega poslao je obavijest za građane: - Županijska uprava za ceste Požeško-slavonske županije dana 10.02.2024.g. (subota) od 8:00 do 12:00 sati odobrila je zatvaranje ceste za promet svih vozila na javnoj cesti ŽC4102 (Velika(T.L. Nevoljaš - ŽC4253)), u naselju Velika, na dionici između dva mosta u duljini od 100 m, radi izvođenja radova strojnog asfaltiranja kolnika.

POŽEGA - Članovi Udruge zavičajnih pisaca i slikara Požeško-slavonske županije „Matko Peić“ i ove godine su obilježili dan rođenja Matka Peića, hrvatskog povjesničara umjetnosti, slikara i književnika, po kojemu i sama udruga nosi ime. Uz njegovu bistu na istoimenom trgu polaganjem vijenaca i kratkim prigodnim programom kojega su uveličali učenici požeških osnovnih škola, odana je počast ovom znamenitom Požežaninu.

Tom su prigodom okupljene pozdravili zamjenik županice Požeško-slavonske županije Ferdinand Troha i pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Požege Maja Petrović. Ivan Abibović govorio je o Peićevom značaju, a Melita Grgić, tajnica Udruge zavičajnih pisaca i slikara Požeško-slavonske županije „Matko Peić“ podsjetila je na doprinos koji članovi Udruge daju u kulturnim aktivnostima grada, organizirajući brojne izložbe i pjesničke večeri, izdavanje zbirki radova, sudjelovanje na likovnim kolonijama.

Fotografija: rva

Svi i u svakom kutku planete Zemlje poznaju pizzu, jedno od najpopularnijih brzih jela koja su se udomaćila u gotovo svim kuhinjama, široko popularno i zastupljeno na menijima većine restorana, brzih restorana i raznih malih i pokretnih restorana. No rijetki znaju da je pizza kao jelo nastala još u 10. stoljeću i to u Napulju, da je bila jelo siromašnih, ali da ima i svoj dan, 9. veljače je proglašen kao Svjetski dan pizze. Pizza u Hrvatskoj dolazi polako 70-tih godina i od tada je postala jedno od najpoznatijih i najpopularnijih jela, koje su naravno prvo prihvatili mladi.

U početku je pizza bila obična, tanka krušna pogača na koju se stavljao umak od rajčice i najčešće mozzarela ili neki drugi naribani sir i nije bila oavako savršeno okrugla. Kasnije se u recept dodavalo i nekih drugih namirnica, a u samom početku to je bilo jelo za užinu, uglavnom jelo siromašnih u Italiji.

Recept po kojemu danas svi pripremaju pizzu nastao je 1889. godine i recept obvezno sadrži krušnu pogaču na koju se stavlja umak od rajčice, sir mozzarela i bosiljak, pravilnog je okruglog oblika. Ovaj recept je i zaštićen u Italiji. Sve ostalo se nadopunjavalo vremenom i danas sigurno ima preko stotinu vrsta pizza. Ubrzo su se počele dodavati masline, gljive, šunka, panceta, razne kobasice, jaja, kasnije morski plodovi, a najnovije su vegetarijanske, pizze sa dodatkom egzotičnog voća. Sve ostalo što danas može sadržati pizza samo je mašta granica.

Danas su stručnjaci izračunali da se u Svijetu ispeče preko 5 milijardi pizza, a postoje i neki rekordi kada je pizza u pitanju. Tako je najveća pizza ispečena u Johannesburgu 1990 godine a bila je široka 31,4 metra. Za njenu izradu utrošeno je 500 kg brašna, 800 kg sira, 900 kg umaka od rajčice. Ali 2005. godine i taj rekord je nadmašen u Americi. Potrošeno je više namirnica, pizza je bila veća, a u njenoj izradi uz glavnog pizza majstora radilo je još 200 pomoćnika.

Pizzu mnogi svrstavaju u nezdravu, brzu hranu, no ona ima i nekih zdravstvenih koristi, jer upravo umak od rajčice koji sadrži likopen koji je poznati antioksidans i smanjuje rizik od raka. Tu su svakako i potrebne količine kalcija i klaija koje daje sir, a upravo o onome što ćemo od ostalih namirnica koristiti na pizzi dolaze i njene druge koristi za naš organizam i zdravlje. To što ima malo više ugljikohidrata ne znači da je izbacujemo kao nepoželjnu, nego treba razmišljati pozitivno o tom slasnom komadu i našem omiljenom zalogaju, ali bez pretjerivanja.

POŽEGA - Album tamburaške glazbe „Zlatne žice Slavonije 2023.“ ušao je u finale ovogodišnjeg Porina, objavljeno je večeras na svečanom proglašenju nominacija. Veliko je to priznanje struke za prošlogodišnje izdanje festivala, koje je uživo prenosila i Hrvatska radio televizija. Glazbeni producent albuma je umjetnički direktor festivala Saša Botički.

Požeški festival nominiran je u kategoriji Najbolji album tamburaške glazbe, uz druga dva finalista – album „Najbolji hrvatski tamburaši – 35 godina“ urednika Stanka Šarića, te „Šokačke pisme 18. Glazbenog festivala Županja 2023.“ urednika Darka Kujundžića.

Slijedi drugi krug glasovanja, nakon čega će biti poznato hoće li festival „Zlatne žice Slavonije“ napokon osvojiti prvu nagradu Porin. Svečano proglašenje je 23. ožujka ove godine.

Ususret izborima za Europski parlament, koji će se u Hrvatskoj održati 9. lipnja 2024., Europski parlament će u svim državama članicama, pa tako i u Hrvatskoj, na razini cijele države provoditi institucionalnu kampanju #IskoristiSvojGlas, koja za cilj ima potaknuti građane s pravom glasa da sudjeluju na izborima i tako pomognu odrediti smjer kojim će Unija ići idućih pet godina.

Najvažnija odrednica naše institucionalne kampanje je da s dionicima poput Vas i općenito građanima ne planiramo komunicirati samo iz glavnoga grada već obilazimo sve dijelove Hrvatske kako bismo predstavili što i kako planiramo raditi u mjesecima pred nama.

Kao dio turneje, u planu je i posjeta Požegi te Vas ovim putem sa zadovoljstvom pozivamo da nam se pridružite u Dvorani znanja Gradske knjižnice Požega, 22. veljače u 14 sati.

Prisutnima ćemo predstaviti institucionalnu kampanju, pobliže Vas upoznati s našim aktivnostima i projektima te otvoriti prostor za raspravu o tome kako bolje potaknuti građansku participaciju. Zakoni i druge regulative koje se donose u Europskom parlamentu dotiču sve aspekte života - od poljoprivredne politike, politika prema mladima i kulture pa do razvoja svih europskih regija, energetske politike i migracija te je stoga krug dionika s kojima komuniciramo vrlo širok.   

Saznali smo tko je sve u utrci za najprestižniju glazbenu nagradu Porin!
31. Porin već je večeras na nominacijama dao za naslutiti kako će ovo biti uzbudljiva i neizvjesna dodjela – Let 3 i Vojko V zajedno sa suradnicima zaradili su po pet nominacija!
Posebnost ovog Porina svakako je i broj prijava – u odnosu na prošlu godinu prijavljeno je čak 40 albuma više u kategoriji Album godine. „Glasačko tijelo je u nultom i prvom krugu glasanja svoje favorite biralo među više od 2000 ovogodišnjih prijava u 35 kategorija. Bilo je čak 316 prijavljenih i 395 skladbi za Pjesmu godine“, rekla je Glavna tajnica Porina Ivana Martinac.
Bend Let 3 s pjesmom „Mama ŠČ!“ koju potpisuju Damir Martinović Mrle i Zoran Prodanović Prlja nominiran je u kategoriji Pjesma godine, a za aranžman iste nominirani su autori Damir Martinović Mrle i Olja Dešić. Također je i video spot za pjesmu kojeg potpisuje Radislav Jovanov Gonzo nominiran u kategoriji Najboljeg video broja. Njihov album „ŠČ! (Extended)“ kojeg je producirao Matej Zec nominiran je u kategoriji Najbolji album alternativne glazbe, a album remikseva „Mama ŠČ! (Remixes)“ nominiran je u kategoriji Najboljeg albuma elektroničke glazbe koju potpisuje grupa producenata.

Protiv obojice slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara  -

U četvrtak 8. veljače 2024. oko 10.30 sati u blizini mjesta Komušina, 32-godišnjak je na poljoprivrednoj površini spaljivao suhu travu i nisko raslinje te je uslijed vjetra došlo do nekontroliranog širenja požara u kojem je izgorjelo oko 5000 kvadratnih metara suhe trave i niskog raslinja.

Istoga dana, oko 13 sati u mjestu Crkveni Vrhovci, 58-godišnjak je na otvorenom prostru spaljivao suhu travu i nisko raslinje te se uslijed vjetra požar nekontrolirano proširio. U požaru je izgorjela površina oko 5000 kvadratnih metara suhe trave i niskog raslinja.

Protiv obojice slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara.