Dogodile su se dvije prometne nesreće  -

U četvrtak 15. veljače 2024. oko 18.20 sati u Požegi u Njemačkoj ulici na parkiralištu, 66-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, nepropisno se kretao vožnjom unazad te je zadnjim dijelom vozila udario u zadnji dio osobnog automobila kojim je upravljao 23-godišnjak.

Počinitelju je uručena obavijest o počinjenom prekršaju iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodio se i bijeg s mjesta prometne nesreće u mjestu Striježevica.

Posljednjeg dana siječnja 2021. Hrvatska je imala 10.372 aktivna obrta u građevinarstvu, dok istoga dana ove godine 13.583 obrta ima registrirano građevinarstvo kao glavnu djelatnost, prema NKD-u najviše njih u kategoriji Uvođenje instalacija vodovoda, kanalizacije i plina i instalacija za grijanje i klimatizaciju (1.882 obrta), ostali završni građevinski radovi (1.716 obrta) te u postavljanju podnih i zidnih obloga (1.466 obrta). Unatrag godinu dana otvoreno je 1.420 novih građevinskih obrta. Prema informacijama Državnog zavoda za statistiku, protekle godine su izdane 11.564 građevinske dozvole odnosno 3,6 posto više nego 2022., a predviđena vrijednost radova iznosila je nešto više od sedam milijardi eura što je oko 21 posto više nego godinu ranije.

 S obzirom na ekspanziju građevine, ali i paralelnu potrebu za ostvarenjem energetskih ciljeva do 2030., pokrenut je projekt CRO skills RELOAD na kojem sudjeluju Građevinski fakultet iz Zagreba, Hrvatski savjet za zelenu gradnju, REA Sjever, Zajednica graditeljskih škola RH te Hrvatska obrtnička komora. Cilj projekta je ponovno uspostaviti Nacionalnu kvalifikacijsku platformu te poboljšati Nacionalne smjernice za kontinuiranu izobrazbu građevinskih radnika, a napravljena je i sveobuhvatna analiza građevinskog sektora te obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

 Analiza je pokazala da nedostatak kvalificirane radne snage u građevinskom sektoru rezultira dramatičnim povećanjem uvoza radnika, često iz zemalja s drugačijim obrazovnim sustavima i tehnološkim pozadinama. Edukacija tih radnika o energetski učinkovitim tehnologijama postavlja značajan izazov za postizanje ciljeva do 2030. godine. Analizom ankete obrtnika otkrili smo da između 40 i 60 posto njih, ovisno o vrsti radova, smatra da im nedostaje znanja o energetski učinkovitim tehnologijama te izražava želju za dodatnim obrazovanjem. Provedena je temeljita analiza trenutno dostupnih kolegija na visokim učilištima, koja ukazuje na to da tek mali broj studenata izlazi na tržište rada s kompetencijama povezanim uz EnU-om i obnovljivim izvorima energije. U dokumentu se procjenjuje da je potrebno 24.530 strukovnih radnika i 5800 inženjera kako bi se postigli ciljevi energetske učinkovitosti u zgradarstvu do 2030. godine. Iz priložene analize proizlazi da je godišnje potrebno obučiti najmanje 500 građevinskih radnika, 500 radnika za OIE, 435 inženjera građevinarstva, 290 arhitekata, 145 inženjera strojarstva i 145 inženjera elektrotehnike kako bi stekli potrebne vještine i znanja.

Ove i sve druge aktualne teme u sektoru graditeljstva poput konstrukcijske obnove, problematike u procesu gradnje, obrazovanja i budućnosti radne snage te kružne ekonomije u graditeljstvu obradit će se kroz predavanja i panel rasprave svih ključnih dionika u resoru na Susretu graditelja u Sisku 1. i 2. ožujka u organizaciji Hrvatske obrtničke komore, a domaćin je Obrtnička komora Sisačko-moslavačke županije.

 „Građevinarstvo je IN, raste u svakom segmentu, a tome u prilog govori činjenica da je u tri godine 3200 građevinskih obrta više.  Također, povećan je upis u srednje strukovne škole za građevinska zanimanja i otvaraju se dodatni razredi. Osim što ćemo se dotaknuti svih ključnih tema za ovaj resor važan za hrvatsko gospodarstvo, predstavit ćemo i nove tehnologije izgradnje te obnove nakon potresa“, naglašava potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore, predsjednik Obrtničke komore Zagreb i predsjednik Organizacijskog odbora Susreta graditelja Antun Trojnar.

Zagreb – Objavom natječaja na koji se mogu prijaviti svi gradovi u Hrvatskoj započelo je novo izdanje ekološkoga projekta Coca-Cole, Konzuma, Jutarnjega lista i Udruge gradova Od izvora do mora. Projekt je usmjeren na pružanje potpore urbanomu pošumljavanju – sadnji drveća u gradovima s ciljem smanjenja ispuštanja ugljikova dioksida (CO₂) i snižavanja temperature zraka. Također, cilj je promicanje zaštite vodnoga bogatstva Hrvatske i poticanje na primjereno odlaganje otpada.

Projekt Od izvora do mora provodit će se u nekoliko faza, a prva je započela objavom natječaja koji traje mjesec dana, do 15. ožujka.

Pravo sudjelovanja na natječaju imaju svi gradovi koji žele pošumiti određene prostore na području svojega grada. Obveza prijavljenih gradova bit će da u razdoblju od 15. travnja do 14. lipnjaorganiziraju jednodnevnu akciju čišćenja u suradnji s mjesnim nevladinim udrugama i volonterima. Boduju se broj okupljenih volontera i količina prikupljenoga otpada, a tri najuspješnija gradapodijelit će nagradni fond od 45.000 eura namijenjen kupnji sadnica drveća za urbano pošumljavanje. U dogovoru s pobjednicima akcije sadnje održat će se od listopada do prosinca te će im biti dodijeljene i posebne plakete.

„Prateći trendove na području održivosti, prošle smo godine unaprijedili projekt i proširili ga na sadnju drveća u urbanim sredinama. Iznimno smo zadovoljni ostvarenim rezultatima te time što je javnost prepoznala važnostprojekta. Na prošlogodišnji se natječaj prijavilo 28 gradova koji su s gotovo pet tisuća volontera u akcijama čišćenja iz prirode uklonili 152 tone ambalažnoga otpada i primjereno ihodložili. Još jednom čestitamo Varaždinu, Lipiku i Vinkovcima, koji su bili najuspješniji. Pozivamo gradove da se prijave na natječaj i time izravno doprinesu dugoročnoj kvaliteti života na svojemu području”, izjavio je Bruno Jelić, direktor Odjela za korporativne poslove i održivost u Coca-Coli HBC Adria.

Projekt Od izvora do mora Coca-Cola je u Hrvatskoj pokrenula 2018. godine u suradnji s Vladinim institucijama i udrugama civilnoga društva. Prije tri godine kao partner se pridružio i Jutarnji list, 2022. godine Konzum, a od prošle godine i Udruga gradova. Podršku projektu dali su Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te Fakultet šumarstva i drvne tehnologije iz Zagreba.

Od izvora do mora dio je dugoročnoga sveobuhvatnog plana Svijet bez otpada, kojim se Coca-Cola, među ostalim, obvezala da će do 2030. godine prikupiti i reciklirati količinu boca i limenka koja odgovara onoj koju stavlja na tržište, a da će udio recikliranih materijala u potrošačkoj ambalaži biti najmanje 50 %. Također, do 2025. godine sva potrošačka ambalaža moći će se u potpunosti oporabiti, što je u Hrvatskoj već ostvareno. U proteklimgodinama samo uporabom lakših boca smanjena je ukupna uporaba plastike za četvrtinu. Novi iskorak prema ostvarenju vizije Svijet bez otpada Coca-Cola je napravila krajem svibnja 2023. godine kad je potrošačima na hrvatskome tržištu predstavila neodvojive zatvarače za plastične boce.

POŽEGA - Galerija svjetlosti Gradske knjižnice i čitaonice ugostila je izložbu "Živio strip! Živjele strip reklame" koja će biti postavljena do 14. ožujka. O izložbi stripa i samom autoru upoznala nas je ravnateljica knjižnice Aleksandra Šutalo, predstavila samog autora, najavila urednika strip revije "Patak", Jelenka Topića a o stripu i njegovom čitanju u Gradskoj knjižnici Požega govorila je Diana Klarić. Tako smo i saznali da se strip odlično čita u Gradskoj knjižnici, da se često stripovi posuđuju, da ima svoju istančanu publiku, ali i da se strip u Požegi i crta.

Autor izložbe je kustos Veljko Krulčić, novinar i publicist, a svoj prvi tekst o stripu objavio je sa nepunih 17 godina. Kao kustos organizirao je više od pedeset tematskih, skupnih i pojedinačnih izložbi. Najvažnija je izložba "Strip u Hrvatskoj 1867 - 1985., kojom je strip prvi puta ušao u našoj zemlji u muzej, među ostalima i one u Zagrebu, Parizu, Vinkovcima, Rijeci, Pazinu, Ajacciu, Ohridu, Beogradu, Virovitici, Kotoru, Banjoj Luci, Nišu, Fažani, Novom Sadu, Zrenjaninu i sad i u Požegi.

Osim samog stripa i njihovih priča i junaka koje prati, brojni crtači i crtačice, istakao je Krulčić, okušali su se i bili više nego uspješni u izradi reklamnih stripova a s istim profesionalnim žarom kao i u svakom drugom stripu. Izložba posebno obrađuje brojne reklamne stripove iz bivše i današnje države, a na ovoj izložbi predstavljeni su radovi 33 domaća autora.

U razgovoru za Večernji list naš ugledni prometni stručnjak naglašava kako je za loše stanje prometne sigurnosti krivica i na prometnoj struci, koja namjerno radi invalidna rješenja kako bi ih kasnije dorađivala  -

Autor:  prometni stručnjak dr. sc. Željko Marušić

Studija Vignetteswitzerland.com analizirala je najnovije podatke Europskog vijeća za sigurnost prometa kako bi se vidjelo koje su zemlje imale najveći broj smrtnih slučajeva na cestama na milijun stanovnika. Novo istraživanje otkrilo je koje su europske zemlje najopasnije za vožnju, a na prvom je mjestu Rumunjska, a slijede nama susjedna Srbija te Bugarska. Odmah iza njih je Hrvatska, na četvrtom mjestu s 71,20 poginulih na milijun stanovnika prema podacima za 2022. godinu, piše Večernji list.

To je pad od 22,53 posto u odnosu na 2012., kada je bilježila 91,91 poginulih. Norveška je najsigurnija zemlja za vožnju. Studija Vignetteswitzerland.com analizirala je najnovije podatke Europskog vijeća za sigurnost prometa kako bi se vidjelo koje su zemlje imale najveći broj smrtnih slučajeva na cestama na milijun stanovnika. Utvrđeno je da je Rumunjska statistički najopasnija zemlja za vožnju u Europi.

Kako se navodi u priopćenju, statistika iz 2022. godine pokazuje da je ta zemlja imala 85,81 smrtni slučaj na milijun stanovnika, što je najviše od svih zemalja u studiji. Međutim, to je pad od 10,26 posto u odnosu na 2012., kada je bilo 95,62 umrlih na milijun stanovnika.Srbija je druga na ljestvici s 82,65 poginulih na cestama na milijun stanovnika. U usporedbi s podacima iz 2012., to je pad od 13,01 posto jer je u to doba Srbija brojila 95,01 poginulog na cestama na milijun stanovnika.

Bugarska zauzima treće mjesto te tužne i zabrinjavajuće ljestvice sa 77,64 poginulih na cestama na milijun stanovnika. Upravo se u Bugarskoj najmanje poboljšala crna statistika u usporedbi s prethodnim desetljećem, bilježi pad od samo 6,02 posto u odnosu na 2012. kada su bila 82,62 poginula na cestama na milijun stanovnika.

Slijedi Hrvatska, a potom Portugal, koji dolazi sa 62,30 poginulih na cestama na milijun stanovnika. To je pad od 8,53 posto u odnosu na podatke iz 2012. kada su imali 68,11 poginulih na cestama na milijun stanovnika. Kako su skandinavske zemlje u svemu naprednije od ostatka Europe, tako je i vožnja njihovim cestama najsigurnija na starom kontinentu. Po spomenutoj studiji, Norveška je statistički najsigurnija zemlja za vožnju u Europi, s 21,38 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika u 2022., što je najmanje u bilo kojoj europskoj zemlji.

U usporedbi s podacima iz 2012., to je pad za više od četvrtine. Švedska je druga na listi najsigurnijih zemalja s 21,72 poginula na cestama na milijun stanovnika. U usporedbi s podacima iz 2012., to je pad za gotovo 28 posto. Na trećem je mjestu Velika Britanija s 25,89 poginulih na cestama na milijun stanovnika, četvrta je Danska s 26,22 poginula, a peta Švicarska s 27,58 poginulih i ona bilježi pad od čak 35,29 posto u odnosu na podatke iz 2012.

– S obzirom na to koliko je Europa povezana i koliko je lako putovati iz jedne zemlje u drugu, važno je znati sve što treba o uvjetima vožnje u svakoj zemlji u koju putujete. Mnogi čimbenici mogu utjecati na ove uvjete, kao što su kvaliteta ceste, zakoni o vožnji ili čak promjene u ograničenjima brzine koje mogu utjecati na rizik kojem se izlažete samim time što ste na cesti – komentirao je rezultate M. E. Wijnmalen, glavni izvršni direktor tvrtke Vignetteswitzerland.com.

Loša pozicija Hrvatske ne iznenađuje našeg prometnog stručnjaka Željka Marušića – Svi su krivi: nemamo dobar prometni sustav, a imamo malu izvjesnost kažnjavanja. Uđemo li sada u zagrebačku Gundulićevu ulicu i provezemo se prema Črnomercu brzinom 100 na sat, uvjeren sam da nas nitko neće zaustaviti. Izgledi da ćemo tako proći u Ljubljani iznose 0,001 promil. Krivica je i na prometnoj struci koja namjerno radi invalidna rješenja da bi ih kasnije dorađivala, nakon što, nažalost, pogine petero ljudi – stava je Marušić.

Iako se obično navodi kako su za prometne nesreće podjednako odgovorni vozači, vozila i ceste, konkretno po 33 posto, ovaj se prometni stručnjak s time ne slaže.

HR1, 30. listopada 2023.
Prof.dr.sc. Ivan Dadić: ‘Vozači su krivi 33 posto, ceste za 33 posto i vozila 33 posto’.
Prof.dr.sc. Željko Marušić: ‘Ne, vozači su krivi 85 posto, ceste 10 posto, vozila 5 posto i upravo ta mantra, 33/33/33, koja se vuče desetljećima, kriva je za loše stanje u prometu!’

– Možete imati najbolji automobil i voziti se najboljom cestom, ali ako je vozač neodgovoran, napravit će masakr. Smatram da je 85 posto odgovornosti na vozaču, 10 posto na cestama i 5 posto na vozilima. No, ako je mali utjecaj cesta, onda su i mali izgledi za dobivanje projekata u državi, što je onda problem. Prometna struka reketari prometni sustav – oštro će naš sugovornik.

Za poboljšanje sigurnosti na cestama predlaže, među ostalim, kamere i kružne tokove jer “na raskrižjima ljudi ginu”.

– Nitko ne natoči gorivo pa pobjegne jer zna da su ga snimile kamere. Takav nadzor jest veliko ulaganje, ali se njime rasterećuje policija i povećava sigurnost. Apsurdno je što kamere u tunelima nisu certificirane pa snimljene fotografije nisu dokaz na sudu – zaključuje Marušić.

POŽEGA - Iz tvrtke Komunalac Požega d.o.o. stižu dobre viojesti: - Nastavljamo s obnavljanjem voznog parka i opreme neophodne za obavljanje naših djelatnosti, prvenstveno u području gospodarenja otpadom - poručuju iz tvrtke.

Vozni park Komunalca bogatiji je za novo komunalno vozilo-navlakač kontejnera s dizalicom i rolo prikolicu za prijevoz rolo kontejnera i mobilnih reciklažnih dvorišta. Za održavanje zelenih površina kupljena je kosilica i komunalni usisavač.

Sredstva za nabavu vozila i opreme je osigurao Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom s kojim je Komunalac u veljači potpisao Ugovor o dodjeli sredstava vrijedan 423.626,93 EUR. Od početka provedbe projekta nabavljeno je kombi vozilo, dva preskontejnera od 10m3 i 61 košarica za otpad.

ZOSI sredstava namijenjena su zapošljavanju i održavanju zaposlenosti osoba s invaliditetom u integrativnoj radionici kroz nabavu novih tehnologija i opreme, te izgradnju ili širenje (uključujući i obnovu) poslovnog prostora. Integrativna radna jedinica, osnovana u sklopu Komunalca Požega d.o.o., trenutačno zapošljava 23 osobe s invaliditetom te stručnu osobu koja im pomaže u svakodnevnom obavljanju radnih zadataka.

POŽEGA - Na inicijalnom sastanku potaknutom nedavno otvorenim Javnim pozivom za Program prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine za 2024. godinu, iskazana je spremnost na zajedničku pripremu projekta te partnerstvo između požeške bolnice i bolnice u Jajcu.

Ravnatelj Opće bolnice Jajce, dr. Stipan Jezerčić i ravnatelj Opće županijske bolnice Požega, dr.sc. Ivan Vukoja, složili su se kako obje bolnice imaju potrebe te su bespovratna sredstva koja se mogu priskrbiti putem apliciranja na navedeni poziv, svojevrsna pomoć u unapređenju i podizanju standarda zdravstvenih usluga koje pružaju obje ustanove.

Uz ravnatelje, sastanku su prisustvovali i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BIH Ivo Šimunović, požeško-slavonska županica Antonija Jozić te Senka Horvat, ravnateljica Regionalnog koordinatora razvoja, koji će pružiti tehničku pomoć u pripremi projekta.

- Izražavam duboko zadovoljstvo radi spremnosti na suradnju te se iskreno nadam da će nam nakon evaluacije pristići onakvi rezultati kakve priželjkujemo. S početkom ove godine Opća županijska bolnica prešla je pod ingerenciju države, no bez obzira na to, mi ćemo kao županija i dalje pružati podršku pa tako i u pripremi ovog projekta koji može stvoriti korist, ne samo za naše žitelje, nego i za žitelje nama susjedne države – rekla je Antonija Jozić, županica Požeško-slavonske županije.

Zadovoljstvo spremnošću na suradnju izrazio je i delegat Šimunović istaknuvši kako Opća bolnica Jajce već ima projektnog iskustva, no kako je Požeško-slavonska županija ranije prošla kroz situaciju korištenja pretpristupnih fondova u kojoj se trenutno nalaze, korisno je učiti na tim primjerima, dodavši kako se nada suradnji i na drugim projektima u budućnosti.

Dodajmo, sredstva za provedbu osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske, a sam cilj programa jest jačanje prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine kroz gospodarsku, socijalnu i demografsku revitalizaciju pograničnog područja te pružanje potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

Cilj Programa je podizanje svijesti djece o važnosti meda kao sastavnog dijela prehrane kao i pčelarstva za sveukupnu poljoprivrednu proizvodnju i biološku raznolikost te promidžba meda proizvedenog na hrvatskim pčelinjacima označenog nacionalnim znakom kvalitete „Dokazana kvaliteta“ Hrvatska i/ili europskim znakom kvalitete za zaštićenu oznaku izvornosti i/ili znakom Med hrvatskih pčelinjaka i  zapakiran u nacionalnu ili konvencionalnu staklenku za med volumena 370 ml.

Program je namijenjen svim učenicima prvih razreda osnovnih škola u Republici Hrvatskoj.

Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka održan je prvi puta 7. prosinca 2018. godine i izazvao je veliki interes javnosti te veliko zadovoljstvo svih koji su sudjelovali u Programu, a posebno učenika prvih razreda osnovnih škola. Tijekom šest godina održavanja u Programu je sudjelovalo ukupno 860 osnovnih škola s ukupno 209.380 učenika prvih razreda te svake godine sudjeluje prosječno 192 pčelara.

Savjetovanje je otvoreno do: 14. 3. 2024.

Savjetovanje je moguće pronaći na poveznici:

https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=26428

Održano je predavanje učenicima šestog razreda pod nazivom „Zajedno protiv govora mržnje“  -

U srijedu 14. veljače 2024. u Osnovnoj školi Braće Radića u Pakracu u sklopu preventivnog projekta pod nazivom „Nova prijateljstva obogaćuju“ kojeg ta škola s partnerima provodi uz odobrenje Ministarstva znanosti i obrazovanja, održano je predavanje učenicima šestog razreda pod nazivom „Zajedno protiv govora mržnje“ i to na temu vršnjačkog nasilja, nasilja putem Interneta i mreža, odnosno korištenja mobitela, mreža i ostalih komunikacijskih sredstava na siguran način, odnosno na način da se ne šteti drugima.

Policijski službenici Goran Matijević i Darko Major su prisutne učenike upoznali što je to vršnjačko nasilje, koji su mu oblici, koje posljedice mogu nastati za počinitelja, a koje za žrtvu, te sa specifičnostima elektroničkog nasilja i ukazali na loše pojavnosti koje mogu nastati neodgovornom uporabom mobilnih mreža i aplikacija, a sve kako bi se smanjila mogućnost kaznenih djela putem Interneta na štetu djece i preveniralo vršnjačko nasilje.

Uz stručno osoblje navedene škole i policijske službenike PU požeško-slavonske u provođenju projekta koji traje do 28. veljače, odnosno nacionalnog Dana ružičastih majica, koji će na taj način sada već tradicionalno biti obilježen i na području naše policijske uprave, uključeni su i djelatnici Obiteljskog centra, Područna služba Požeško-slavonska, Centar za genetičku medicinu fakulteta u Rijeci i OCD Delfin. 

JAKŠIĆ / VELIKA - Započela su natjecanja u sklopu ovogodišnjih Sportskih igara mladih a kvalifikacijski turniri najvećeg malonogometnog turnira u Europi Coca-Cola Cupa započeli su u Požeško-slavonskoj županij. Ekipe iz Jakšića i Velike bili su domaćini prvih turnira.

Ekipe "Vatreni" iz Jakšića i "7.a" iz Velike plasirale su se na županijsku završnicu. 

Sportske igre mladih i ove će godine kroz svoju platformu okupiti više od 40.000 mladih nogometašica i nogometaša, a uz sportski način života, promovira se  druženje natjecanje, inkluzija i fair play.