61. HODOČAŠĆE U VOĆINSKO MARIJANSKO SVETIŠTE IZ POŽEŠTINE –

STRAŽEMAN / VOĆIN - Po 61. puta od crkve iz Stražemana rano ujutro od 5 sati, krenula je kolona hodočasnika na put dug 35 kilometara koji uglavnom vodi kroz šumske predjele preko Leštata, Zvečeva, Djedovice do marijanskog svetišta u Voćinu, župne crkve Pohoda blažene djevice Marije, poznatije kao gospa Voćinska. Do Stražemana su prije došli i hodočasnici iz župa od Davora, Nove Kapele i Nove Gradiške. Na put prema Voćinu ove godine krenulo je nekoliko stotina onih najupornijih hodočasnika, a među njima i onih koji već nekoliko desetljeća hodočaste gospi Voćinskoj, pa i prije Domovinskog rata. Posebno se hodočastilo poslije rata kada je crkva bila u ruševinama, a i sada nakon obnove crkve Pohoda blažene djevice Marije. Tradicija je to koju mnogi ne propuštaju, upravo pješice prijeći ovaj put, u miru hodanja i molitve naći svoj duševni mir. Neki odlaze moliti za zdravlje svojih bližnjih, neki za posao, a neki čak uzmu godišnji odmor da ne bi propustili hodočašće. Kolonu je predvodio križ i župnik stražemanske župe vlč. Robert Mokri.

Svake godine, hodočasnike, na njihovom prvom odmorištu, raskrižju na Leštatu, dočekaju i ugoste lovci koji ponude okrjepu sa vodom, sokovima i pekarskim proizvodima za okrjepu. Dolazak hodočasnika u Voćin bio je u ranim poslijepodnevnim satima. Tamo su se priključili hodočasnicima iz drugih župa te nazočili euharistijskom slavlju koje je predvodio požeški biskup Ivo Martinović.

Anonimni građanin dragovoljno predao poušku i streljivo  -

Foto: Ilustracija

U utorak 20. kolovoza 2024. u mjestu Stara Lipa, anonimni građanin je policijskim službenicima dragovoljno predao pušku i 182 komada streljiva.

Navedeno je izuzeto i pohranjeno u prostorije policije do uništenja.

I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja-manje tragedija".

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava  -

Foto: Ilustracija

U razdoblju 19./20. 2024. u Požegi u Sokolovoj ulici, nepoznati počinitelj (ili više njih) je oštetio pneumatike na osobnom automobilu u vlasništvu 64-godišnjaka.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Oštećenje tuđe stvari“.

Prometna nesreća se dogodila u Požegi u Osječkoj ulici  -

Foto: Ilustracija

U utorak 20. kolovoza 2024. oko 19.25 sati u Požegi u Osječkoj ulici na parkiralištu trgovačkog centra, nepoznati vozač koji je upravljao nepoznati vozilom, kretao se vožnjom unazad, a da se nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike prilikom čega je prednjim lijevim dijelom vozila udario u zadnji desni dio parkiranog osobnog automobila u vlasništvu 44-godišnjakinje.

Nakon udara vozač je napustio mjesto događaja, a da nije ostavio svoje podatke niti podatke o vozilu kojim je upravljao.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem.

Da 29-godišnji vozač nije bio alkoholiziran i nije kršio brzinsko ograničenje te da je brzinu prilagodio uvjetima, nesreća se ne bi dogodila! A tako se ponašao jer je znao da nema rizika kažnjavanja…

Autor: prometni stručnjak dr. sc. Željko Marušić

Zbog lošeg prometnog planiranja i bespravne gradnje stanje na glavnoj cesti u Viru, kojemu tijekom ljetne sezone broj stanovnika s 3.000 poraste na gotovo 70.000, je kaotična. Cesta je prometno preopterećena, a usto bez nogostupa (osim stotinjak metara u središtu) je stanje kaotično. Česta su prometna zagušenja, a i ugroze pješaka.

Ali to stanje ne može biti uzrok užasne tragične nesreće koja 17. kolovoza 2024. oko 23:40 dogodila oko 23:40 sati na Putu Lozica, koja centar otoka spaja sa zaseocima Lozice i Torovi, kad je krajnje neodgovorni 29-godišnjak Fiat Puntom, u teško alkoholiziranom stanju (1,75 promila), teško kršeći ograničenje brzina od 50 km/h i obvezu prilagodbe brzine uvjetima (čl. 53. i čl. 51. st. 1 Zakona o sigurnosti prometa na cestama) pokosio 5-članu obitelj, pričem je 24-godišnja majka poginula, a otac i dvoje djece teško ozlijeđeno (3-godišnje dijete je životno ugroženo). Ne može čak biti ni olakotna okolnost.

Vozač je primarno odgovoran, jer da je vozio bez utjecaja alkohola, poštivao ograničenje brzine te je dodatno prilagodio uvjetima nesreća se sigurno ne bi dogodila. Bez obzira na prometnu situaciju, odgovornost je uvijek na vozaču, koji su u prometnim situacijama 85-postotno krivi za prometnu nesreću. Cesta sudjeluje s 10 posto, a vozilo s pet posto. Loše je što “prometna struka” naglašavanjem negativnog utjecaja prometne infrastrukture (nedostatak nogostupa, loša vidljivost,) relativizira i umanjuje utjecaj vozača te iz cehovskih i privatnih interesa promiče pogrešnu politiku sigurnosti cestovnog prometa (podjednaki utjecaj, po 33 posto, vozača, prometnica i vozila na nastanak prometne nesreće).

Ta se teza uporno iz znanstvenih krugova gura već više od dva desetljeće i jedan je od razloga što u Hrvatskoj u cijelom tom razdoblju, bez relativnih pomaka nabolje, na cestama imamo iz godine u godinu 60-ak posto više poginulih od prosjeka Europske unije.

Analizirajući virski prometnu tragediju “prometni stručnjaci” ponovno zagovaraju  tu pogrešnu i štetnu tezu, što se  egzaktno može dokazati sljedećim:

a) kad bi svi vozači, na postojećoj virskoj cestovnoj infrastrukturi dosljedno poštivali ograničenje brzine i obvezu prilagodbe brzine uvjetima (…da se vozač u svakoj situaciji, pred svakom preprekom na koju naiđe, može sigurno zaustaviti…) nitko nikad ne bi stradao.

b) kad bi kvalitetno riješili  prometnu infrastrukturu, a utjecaj vozača i prometnica na nastanak nesreće bio jednak, tada bi po prethodnom modelu dobra prometnica mogla natkompenzirati utjecaj najlošijeg vozača i spriječiti nesreću. To je nemoguće, jer bi na kvalitetnom i osvijetljenom nogostupu vozač koji drastično krši ograničenje brzine i obvezu prilagodbe brzine uvjetima, usto vozi teško alkoholiziran, mogao prouzročiti i goru prometnu tragediju od aktualne virske!

Guranje pogrešnih i tendencioznih prometnih teza je loše jer:

• opterećene prometnice bez, nužnih nogostupova, kao posljedica nepropisne, a legalizirane gradnje prisutne su diljem Hrvatske. Lošiji i opasniji primjer je državna cesta D-8, “Jadranska magistrala, od Splita do Makarske, posebice dionica od Medića do Piska, koja je poprište svakodnevnih jurnjava brzih motocikala te je stradavanje pješaka, možda i goreg intenziteta nego aktualni Virski slučaj samo pitanje vremena. Sličnih opasnih dionica ima na svakom otoku…
• stanje je izravno nerješivo te treba kombinirati izgradnju novih i kvalitetnih poveznica i rješavanje, prvenstveno uspornicima i radarskim kamerama pitanje sigurnosti cestovnog prometa na postojećim opterećenim dionicama bez nužnih nogostupa, kako je napravljeno, uz nužni negativan utjecaj na protočnost, sigurnost i pouzdanost automobila na državnoj cesti Omiš – Tugare – Žrnovnica.
• iz cehovsko-interesnih i političkih razloga stvara se pogrešna i tendenciozna slika kako su za tragične nesreće podjednako krivi loši vozači i nesigurne prometne dionice, što potiče pogrešnu politiku prevencije i prometne sigurnosti, što je jedan od ključnih razloga zbog kojih je Hrvatska trenutačno pri samom dnu prometne sigurnosti u Europskoj uniji.
• posredno umanjivanje utjecaja vozača koji teško krše prometne propise potiče pogrešnu politiku prometne sigurnosti i porazne statistike stradavanja na cestama.

Sigurnost cestovnog prometa na Viru i sličnim prometnim lokacija učinkovito se može i treba rješavati sa sljedećim mjerama:

1. Povećati izvjesnost kažnjavanja za prometne prekršaje, prvenstveno postavljanjem radarskih kamera na sva opasna mjesta te policijskim pokrivanjem ostalih dionica.
2. Slijedno postavljati vibracijske i profilne poprečne uspornike na dionice na kojima se sukobljavaju prometni tokovi vozila (motornih i nemotornih) i pješaka.

HRUŠOV / SLOVAČKA - Hontjanska parada je festival folklora, povijesti  i kulture koji se održava u selu Hrušov od 1996. godine po redu (osim 2020. i 2021., kada nije održana zbog pandemije koronavirusa), a 27. održana je  od 16. do 17. kolovoza 2024. godine. Već od 1996. godine s međunarodnim sudjelovanjem.

Karakteristika dvodnevnog  festivalaje  održavanje trećeg vikenda u kolovozu u selu Hrušov. Prema nazivu  regije Hont u kojoj je i Hrušovfestival nosi naziv. Prosječna posjećenost je do ove godine bila je 15 do 20 tisuća, a tako je bilo i ove godine. Hontjanska parada bila je uvijek posjećena a posjetili su je i brojnih poznati  predstavnici političkog i javnog života.

Hontjanska parada je drugačija od ostalih folklornih festivala u Slovačkoj i u drugim zemljama. Njihihov program temelji na mnogim primjerima  gotovo zaboravljenih djela i jela. Mještani pokazuju poljoprivredne radove sa žitom (ručna košnja, vaganje, vršidba ručno ili na vršalici) ili pečenje kruha i peciva u obliku kruške u tradicionalnim kamenim pećima. Ostali primjeri rada su izvorna  stolarija i klesarstva, a mnoge radove posjetitelji mogu i  isprobati.

Tijekom petka i subote (16. i  17. kolovoza  2024. ) programi folkloraša iz  inozemstva  te domaći iz bliže i dalje okoline na dva mjesta su predstavljeni i na  glavnoj pozornici scenskog programa je dvokatni Amfiteatar od kamena i drveta u obliku dvorca i  manja bina  kod Vežičke. Na njihovim binama su  nastupali najpoznatiji ansambli Slovačke  poput SĽUK-a i Lúčnice.

Matica slovačka „Kukučin-Kuntarić“ Jakšić po drugi puta bili su gosti ove osebujne manifestacije. 

Kroz naselje  prisutni su bili obrtnici koji upotpunjuju  atmosferu festivala i u  prosjeku ih je stotinjak, a  zbog prostornih razloga nije moguće povećavati broj. Općina daje prednost isključivo tradicijskim obrtnicima, po mogućnosti uz mogućnost izravne demonstracije njihova rada.

Od 1996. u  dijelovima sela udruge ili skupine (kao npr. vatrogasci)  predstavljaju tradicijske materijalne stvari ili pripremaju tradicionalna jela. Neki imaju i svoje glazbenike, čiji je zadatak zabaviti i učiniti boravak posjetitelja ugodnim. Među 20-ak  dvorišta koje redovno uređuje selo Hrušov nađe se zabava, hrana i napitci  za sve domaće i goste.

Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu  -

Foto: Ilustracija

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 66-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Jakšića kojeg se sumnjiči da je počinio kazneno djelo Krađa.

Naime, osumnjičeni je dana 12. kolovoza 2024. u mjestu Eminovci iz ograđenog prostora otuđio dvije domaće životinje (jariće) u vlasništvu 42-godišnjaka.

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.