KREĆE OPREMANJE PODUZETNIČKE ZONE U OPĆINI JAKŠIĆ -

JAKŠIĆ – Nakon što je zaista uspjela sa otvaranjem Dječjeg vrtića u Jakšiću, koji se istina gradio nekoliko godina, ali iz razloga što je najveći dio sredstava investicije dala općina sama iz svog proračuna. Načelnik općine Ivica Kovačević izvijestio je da je dječji vrtić već u prvih 6 mjeseci poslovanja postigao punu popunjenost. – Vrtić je dupkom pun, s ovim siječnjem imamo 70-ero djece. Za sada smo fokusirani na osiguravanje svih potrebnih troškova vrtića, da ih na vrijeme osiguramo, jer planirati nismo mogli, budući da je vrtić tek počeo s radom u drugoj polovini godine. U vrtiću smo od ove godine organizirali i predškolski odgoj, te ga pohađa 45-ero djece u popodnevnim satima, koja nisu do sada pohađala vrtić, a spremaju se za osnovnu školu ove školske godine.

Jedna od važnijih investicija, ne samo po iznosu investicije, nego što općini Jakšić donosi novi zamah i razvoj, nova radna mjesta je konačno opremanje i stavljanje Poduzetničke zone u funkciju. – Dio sredstava iz prošle godine prenijeli smo u ovu godinu i čim dozvole vremenski uvjeti krećemo sa izgradnjom u Poduzetničkoj zoni. Radove obavlja tvrtka Niskogradnja Jurčak. To nam je prioritet u ovoj godini. za sada imamo dva pisma namjere o ulaganjima poduzetnika i imamo dva poduzetnika koji su već u pripremi, jedan za proizvodnju i usluge i prehrambena proizvodnja. Očekujemo da ćemo do kraja siječnja s njima postići dogovor. problem je trenutno iznosi za zakup električne energije koji su enormno visoki. Samo za jednu tvrtku prehrambene proizvodnje taj iznos penje se na gotovo milijun kuna, što je u startu jako veliki iznos. To u svijetu nema nigdje da unaprijed plaćaš zakup električne energije, prije nego što kreneš s ikakvom izgradnjom, jer tek onda možeš ići u proceduru dobivanja građevinske dozvole. Tog poduzetnika po planu očekujemo slijedeće godine u proizvodnji, jer posebno je skupa i sva oprema za prehrambenu industriju – kaže načelnik Kovačević, koji svim budućim poduzetnicima poručuje da općina vrlo povoljno daje u prodaju parcele u poduzetničkoj zoni, poduzetnici za proizvodnju i usluge će biti pet godina oslobođeni plaćanja komunalne naknade, a oslobođeni su i komunalnog doprinosa u cijelom iznosu. Uskoro se gradi i nova trafostanica snage 2 MW, a poduzetnička zona dobit će svu potrebnu infrastrukturu, prometnice, elektroenergetsku mrežu, vodovod, kanalizaciju, plin i telefon. Ukupna vrijednost radova je preko 8 milijuna kuna. Zona se prostire na 16,92 ha i u 84% dijelu je u vlasništvu općine Jakšić.

Općina Jakšić može se pohvaliti i velikim postotkom visokoobrazovanih osoba. Više ili visoko obrazovano je čak 8% stanovnika, po čemu se izdvajaju od svih ostalih općina i gradova, a tek grad Požega ima nešto više visokoobrazovanih. To je svakako dodatna vrijednost koja garantira dobar razvoj općine Jakšić, koja je niz godina, kada su sve općine i gradovi bilježili pad nataliteta, imala prirast stanovnika, te po tome bila u vrhu Hrvatske. I prošle godine bilježi prirast, mada je on izazvan krizom iseljavanja znatno smanjen, tako da prošle godine imaju samo jedno novorođeno dijete (42) više od umrlih stanovnika (41).

Sav zamah koji provodi općina Jakšić, svakako će djelomično zaustaviti novi zakon kojim općine i gradovi ostaju bez dijela sredstava od poreza na dohodak građana. kako općina Jakšić do sada nije bila potpomagana općina niti imala poseban status kao brdsko-planinski ili nerazvijeni kraj, taj dio će najmanje osjetiti. – Kako smo mi i do sada imali mali prosjek plaća, taj dio dohotka nismo ni do sada imali u velikoj mjeri, jer su stanovnici Jakšića sa malim osobnim primanjima i do sada u manjoj mjeri plaćali porez na dohodak. Mi smo unazad deset i više godina redovno vraćali porez na dohodak građanima, a s pomoći koju dobivamo taj dio nam je olakšan. Nadamo se da će i ove godine pomoć od države pokriti glavninu poreza na dohodak. Nama će do biti manjak od 10 – 12%. U odnosu na ostale općine u Požeštini, mi imamo najveći broj zaposlenih. Naš proračun je stabilan zadnjih godina – istakao je optimistični načelnik Ivica Kovačević.

Tekst/foto: V. Protić/A.Protić

GRAD POŽEGA DOBIO PISMO NAMJERE O OTKUPU VLASNIČKOG UDJELA OD AUTOPROMETNOG PODUZEĆA POŽEGA -

POŽEGA – Grad Požega prošle godine dobio je pismo namjere da požeška tvrtka Autoprometno poduzeće d.d. Požega želi otkupiti udjel koji iznosi nešto preko 10% vlasništva. Taj udjel vrijedi od 2 do 4 milijuna kuna, ovisno o tržišnoj cijeni i procjeni vrijednosti. Koji je razlog tom poslovnom potezu možemo samo pretpostaviti, ali vlasnički udjeli koji su u vlasništvu jedinica lokalnih samouprava ne mogu se prodati bez odluke Gradskog vijeće grada Požege.

Pismo namjere razmatrao je i požeški gradonačelnik Vedran Neferović, a odluku o tome namjerava predložiti na Gradsko vijeće u veljači. - Grad Požega zaprimio je pismo namjere tvrtke APP d.d. Požega za otkup udjela u vlasništvu Grada Požege te smo dali nalog da sudski vještak napravi uvid u njihovu ponudu, da se utvrdi vrijednost udjela. Na slijedećoj sjednici Gradskoga vijeća koja je predviđena za veljaču bit će izložena navedena problematika, a odluka o prodaji udjela može se realizirati samo uz suglasnost Gradskoga vijeća – navodi se u odgovoru kojeg potpisuje gradonačelnik Neferović.

Grad Požega trebao bi na godišnjoj razini dobivati dividendu, što nije značajan iznos s kojim se nešto može napraviti i na pravi način iskoristiti. Kako neslužbeno doznajemo da u nekim godinama isplate dividendi nije niti bilo, a da je u zadnje dvije godine isplaćeno oko 150 tisuća kuna. Iz tog razloga prema svemu sudeći gradonačelnik Neferović ima namjeru prodati udjel u vlasništvu i ta financijska sredstva uložiti u izgradnju infrastrukture na području grada Požege. - Smatram da, ako dođe do realizacije, sredstva koja bi se uprihodovala treba isključivo uložiti u infrastrukturu na našem području, a u sadašnjem trenutku prioritet nam je iznaći sredstva za izgradnju nogostupa kroz Jagodnjak – dodao je gradonačelnik Neferović, koji ima plan urediti i novo parkiralište u centru grada veličine 3.000 kvadrata, ali i modernizirati još neke gradske ulice.

Ukoliko gradski vijećnici donesu odluku o prodaji vlasničkog udjela, taj bi postupak išao u redovitu proceduru što znači raspisivanje javnog natječaja na kojem se može postići i veća ponudbena cijena ukoliko bude više zainteresiranih za gradski udjel.

Nacionalni projekt Aktivna Hrvatska 20. siječnja kreće u petu, jubilarnu sezonu, ovaj puta iz Požege. Sportsko-edukativni projekt ima za cilj aktivirati građane i motivirati ih na zdraviji život.

Prvi trening nove sezone, koji se održava u suradnji s Gradom Požegom i Sportskim objektima Požega, održat će se u požeškoj dvorani Tomislav Pirc, u petak 20. siječnja s početkom u 13.30 sati. Program će voditi Renata Sopek, dok će sam trening voditi Požežanin Ivan Antunović.

- Uzbuđen sam što konačno dolazimo u moj grad. Vježbali smo diljem Hrvatske, a moja je velika želja bila da novu sezonu započnemo upravo u mojoj Požegi. Pozivam vas sve da nam se pridružite, dođite, napravite sat vremena treninga koji će vam biti okidač i početak aktivnog života! - izjavio je Ivan ususret dolasku u Požegu.

Ivanu će se na treningu pridružiti kolege s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu i Biotreninga s kojima će aktivirati sugrađane. Trening sadrži vježbe vlastitom tjelesnom težinom tako da mu mogu pristupiti i početnici, ali i već iskusni vježbači kojima će sigurno biti izazov. Nutricionisti iz Definicije hrane educirat će o pravilnoj prehrani, a liječnici Hrvatske liječničke komore vršit će mjerenje tlaka te savjetovati o zdravlju i zdravom načinu života. Nakon treninga svi će vježbači kao nagradu za trud dobiti bogati poklon paket partnera projekta.

Aktivna Hrvatska nacionalni je projekt nastao kao odgovor na zabrinjavajuće statistike koje pokazuju kako postajemo sve nezdravija nacija koja se sve manje kreće. Naročito zabrinjava podatak da je čak 92% mladih tjelesno neaktivno. Upravo to Aktivna Hrvatska nastoji promijeniti, te organiziranjem zabavnih i edukativnih zajedničkih treninga potaknuti građane na redovito bavljenje sportom i time promijeniti sliku Hrvatske nabolje.

Za vježbanje u Požegi možete se prijaviti putem službene web stranice projekta http://www.aktivnahrvatska.hr na kojoj možete zatražiti i besplatne savjete stručnjaka uključenih u projekt.

Unatoč vrlo niskim temperaturama, dnevna potrošnja električne energije u Hrvatskoj ne približava se rekordnoj dnevnoj potrošnji električne energije od 63.780 MWh (megavatsati) ostvarenoj 7. veljače 2012. Naime, 5. siječnja, ostvarena potrošnja od 54.690 MWh, dok se za naredne dane očekuje i nešto manja potrošnja: oko 53.500 MWh (za 6. siječnja), odnosno oko 53.820 MWh ( za 7. siječnja). HEP je pravodobno osigurao dovoljne količine električne energije iz vlastite proizvodnje te nabavom na tržištu. Također, osigurao je dovoljne količine energenta, potrebnih za proizvodnju električne i toplinske energije.

Svi kvarovi prouzročeni jakim vjetrom i niskom temperaturom su otklonjeni . Radnici HEP-a i dalje ulažu maksimalan trud kako bi se normalizirala opskrba kupaca električnom energijom. Stoga, za razumijevanje molimo sve građane kojima je ovo nevrijeme prouzročilo poteškoće u opskrbi električnom energijom, poručuju iz HEP-a. U Požeško-slavonskoj županiji na području od Lipika prema Gaju bez napajanja je bilo oko 550 kupaca, kojima je opskrba normalizirana.

POŽEGA - Komunalac Požega d.o.o. i ove će godine s područja grada Požege odvoziti božićna drvca i to 9., 10., 11., 12. i 13. siječnja.

Molimo građane da božićna drvca iznesu na vidljivo mjesto na javnu zelenu površinu pored svojih stambenih zgrada ili kuća kako bi ih radnici Komunalca Požega d.o.o. uočili i odvezli, poručuju iz Komunalca

U travnju 2015. godine Komunalac Požega d.o.o. nabavio je sječkalicu za biljni otpad te će prikupljena drvca biti usitnjena, kompostirana i iskorištena za održavanje oko 300 tisuća četvornih metara zelenih površina koje održava Komunalac Požega d.o.o.

ZAJEDNICA UTEMELJITELJA HDZ DR. FRANJO TUĐMAN POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

POŽEGA - Zajednica utemeljitelja HDZ-a dr. Franjo Tuđman Požeško-slavonske županije sazvala je Izbornu skupštinu koja će se održati 14. siječnja u 17 sati u Obrtničkom domu Požega. Na skupštini će biti podnesena izvješća o radu zajednice i pojedinih tijela, a izabrat će se i novo rukovodstvo zajednice. Bit će birana tijela i izaslanici ZU HDZ-a za nacionalni Sabor zajednice, a izbor se održava tajnim glasovanjem.

Iz zajednice napominju da svaki punopravni član Izborne skupštine može podnijeti kandidaturu ili za Županijski odbor ili za Nadzorni odbor. Svaki punopravni član Izborne skupštine također se može kandidirati za izaslanika za nacionalnu Izbornu konvenciju Zajednice utemeljitelja drr. Franjo Tuđman, bez obzira kandidira li se i za ostale funkcije. Kandidatura mora biti dostavljena 48 sati prije početka Izborne skupštine. Kandidature se primaju 12. siječnja od 9 do 17 sati u prostorijama HDZ-a, ulica Antuna Kanižlića broj 9 u Požegi.

Dosadašnji predsjednik Zajednice utemeljitelja dr. Franjo Tuđman Požeško-slavonske županije je Vladimir Englman iz Požege.

Tekst/foto: Vladimir Protić

POŽEGA - Na području Požeštine od sinoć je palo oko pet centimetara snijega. Ekipe zimske službe Komunalca Požega d.o.o. s  pet vozila za raljenje i soljenje te malim traktorom za čišćenje nogostupa na terenu su od četiri sata ujutro.

- Do osam sati je bačeno oko 10 tona soli. Na terenu je konstantno 15 djelatnika. Dio njih je u vozilima, a ostali čiste nogostupe, prijelaze i prilaze važnijim ustanovama u gradu. Čistimo prema zonama prioriteta i većih problema za sada nema. Na terenu ostajemo do daljnjega - kaže Nikola Banožić, voditelj Odjela za javnu čistoću i tržnicu Komunalca Požega, d.o.o.

Kako je za danas prognoza naoblaka sa sunčanim razdobljima, ne očekuju se dalje padaline, pa će naše ulice ostati čiste. Meteorolozi jedino najavljuju jako hladno vrijeme, pa se dobro utoplite ako izlazite van.

IPARD program, nazvan plan za poljoprivredu i ruralni razvoj Republike Hrvatske za razdoblje 2007.-2013., završio je istekom 2016. godine. Podsjećamo, riječ je o financijskoj potpori Europske unije namijenjenoj državama koje pretendiraju postati  članice kako bi s novim investicijama lakše i brže dosegnule standarde  razvijenosti sukladne standardima u ostalim članicama Europske unije.  U spomenutom razdoblju Republici Hrvatskoj iz blagajne EU na raspolaganje je stavljeno 129,9 milijuna eura uz obvezu da iz nacionalnog proračuna izdvoji dodatnih 42,7 milijuna eura. Na tih 172,6 milijuna eura javnih sredstava planirano je da i potencijalni korisnici/investitori sudjeluju sa još 122,6 milijuna eura. 

IPARD program, odnosno strategija čija je zadaća bila baviti se specifičnim nedostacima u ruralnim područjima Hrvatske, realiziran je kroz nekoliko mjera (101, 103, 202, 301, 302 i 501). Primarno se radilo o ulaganjima namijenjenim za restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava, odnosno preradu i trženje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda,  provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera,  te  za poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture, odnosno za nove gospodarske aktivnosti kroz poticanje razvoja ruralnog turizma, tradicijskih obrta, izravne prodaje i usluga. 

Za sredstva iz IPARD programa (uz udjel potpore od 50 do 100 posto) kandidiralo se 1.338 projekata, procijenjenih na ukupnu vrijednost veću od 3,94 milijarde kuna i uz očekivanu potporu u visini 2,36 milijardi kuna. Ugovorena su 722 projekta čija ukupna vrijednost prelazi 1,88 milijardi kuna, odnosno 1,12 milijardi kuna potpore.

Na kraju provedbe IPARD programa, dakle do 31.12.2016. godine, za 693 projekta isplaćeno je 1.016.305.075,61 kuna potpore dok njihova ukupna investicijska vrijednost iznosi 1,69 milijardi kuna. Riječ je o dobro zamišljenim, pomno isplaniranim i kvalitetno pripremljenim projektima koji su zadovoljili sve uvjete natječaja. Najčešće pogreške koje su rezultirale odbijanjem prijava na natječaje IPARD programa bile su nepotpuna dokumentacija, nevažeći i nepravomoćni dokumenti, nedostavljanje dokaza o legalnosti objekta te razne neregularnosti vezano uz ponude za opće troškove. 

Završetkom ugovaranja projekata kroz IPAD program, Hrvatska je 2015. započela s korištenjem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) u okviru kojega je kroz Program ruralnog razvoja RH dostupan višestruko veći iznos sredstava namijenjen razvoju hrvatske poljoprivrede i sela. Taj program se ne odnosi isključivo na poljoprivrednike i unapređenje poljoprivredne proizvodnje, već uključuje i širi spektar korisnika poput jedinica lokalne samouprave koje mogu dobiti novac iz fonda za razminiranje, izgradnju cesta, dječjih vrtića, tržnica, vatrogasnih domova i sl. kako bi se stanovništvu ruralnih područja osiguralo primjerene životne i radne uvjete. 

·         U Programu ruralnog razvoja RH čitav je niz novosti i pogodnosti za poljoprivrednike, u odnosu na IPARD program:

·         Ukinuta su neka ograničenja koja su postojala u IPARD-u  – poput kapaciteta i vrste farmi za uzgoj životinja i slično. Roba sada može potjecati iz svih zemalja svijeta.

·         Omogućava se prijaviteljima da započnu s investicijom odmah nakon prijave projekta na natječaj, pa nije nužno čekati službeno odobrenje projekta od Agencije za plaćanja, kao u IPARD-u;

·         Cijeli projekt se prijavljuje elektronski kroz AGRONET aplikaciju, uz minimum „papirologije“ te jednostavniju verziju poslovnog plana;

·         Za one koji nisu obveznici javne nabave više nije potrebno prikupiti 3 ponude za nabavu robe, radova ili usluge, već samo jednu – a ponuditelji se sami javljaju korisniku preko Portala ponuda on-line sustava na web stranici Agencije za plaćanja;

·         Poljoprivrednici imaju mogućnost isplate avansa prije pokretanja investicije (nakon Odluke o odobrenju projekta), što prije nije bio slučaj;

·         Tijekom provedbe IPARD-a imali smo ograničena sredstva na raspolaganju – godišnje oko 25 milijuna eura. Iz EPFRR fonda Hrvatska na raspolaganju ima 13 puta veći iznos – oko 337 milijuna eura godišnje.  

Ipak,  činjenica da je u prve dvije godine iskorišteno samo 7%  raspoloživog iznosa EU potpora vezanih uz Program ruralnog razvoja RH  ukazuje na potrebu da se postupci za povlačenje tog novca dodatno pojednostave i tako pokrene snažniji investicijski ciklus uz otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima što može zaustaviti alarmantnu depopulaciju tih prostora.

 - Ideja je da se sustav provedbe što više pojednostavi te da se donese jedinstveni pravilnik koji bi definirao općenita pravila za provedbu svih tipova operacija, podmjera i mjera Programa ruralnog razvoja RH, a da se detaljna pravila za provedbu specifičnih tipova operacija propisuju u uputama za prijavitelje ili u natječaju, vrlo slično provedbi unutar projekata iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija – izjavio je ministar Tomislav Tolušić. Time bi se van snage stavili trenutno važeći pravilnici, naravno, koji bi se primjenjivali na projekte u provedbi po tim pravilnicima te bi se na taj način izbjegla višemjesečna čekanja na izmjene pravilnika, a pravila provedbe poput načina prijave, rokova, prigovora, nepravilnosti, prihvatljivih i neprihvatljivih izdataka bili bi definirani jednom pa do kraja provedbe. - Prijedlog poboljšanja ide uskoro, a same izmjene uvodit ćemo sukcesivno kako sustav ne bi kolabirao, odnosno, provedba Programa mora ići bez obzira na izmjene sustava - zaključio je Tolušić.

5. ŠVARGLIJADA U GRABARJU NAJAVLJUJE PRAVU SVEČANOST UZ OVU STARU SLAVONSKU MESNU DELICIJU -

GRABARJE – Po 5. puta Kulturno umjetničko društvo Poljadija iz Grabarja i tjednik Kronika požeško-slavonska organiziraju „Švarglijadu“, u subotu 14. siječnja od 19 sati u mjesnom Vatrogasnom domu. Manifestacija je to koja je od jedne lokalne seoske manifestacije polako prešla okvire svoga kraja i već izaziva interes proizvođača švargla sa šireg dijela Požeštine, ali i proizvođača iz Osječko-baranjske i Brodsko-posavske županije.

- Proizvođači i ljubitelji švargla mogu donijeti svoje uzorke i sudjelovati na natjecanju. Uzorci se primaju od 17 sati u Vatrogasnom domu u Grabarju, a ocjenjivati će ih već prokušana i stručna komisija sastavljena od inženjera tehnologije, proizvođača mesnih delicija i novinara. Sve prispjele švargle ocjenjivat će i svi posjetitelji u dvorani uz degustaciju – istakao je u svom pozivu proizvođačima švargla urednik tjednika Kronika Vladimir Protić.

Organizatori su pripremili bogate nagrade i priznanja za tri najbolje ocjenjena švargla, te nagradu i priznanje za najbolji švargl po ocjeni posjetitelja u dvorani. U sklopu „Švarglijade“ ocjenjuje se i najbolje uređeni stol natjecatelja i posjetitelja koji uvijek ukrašavaju svoj stol u nekome od starih slavonskih ili zavičajnih običaja.

Nakon natjecanja i ocjenjivanja švargla u nastavku sve očekuje dobra zabava, ove godine nastupit će mladi TS Poljadija Grabarje i TS Žute dunje iz Cernika. Očekuje vas dobra zabava i slavonski specijalitet švargl, a ulaznica za odličnu zabavu je samo donesen uzorak švargla na ocjenjivanje.

Tekst: Vladimir Protić Foto: arhivska fotografija

NAKON SMANJENJA TROŠARINA OČEKUJE SE POVRATAK MALIH PROIZVOĐAČA VOĆNIH RAKIJA -

Novi Zakon o trošarinama stupio je na snagu od 01. siječnja donosi nove izmjene za male proizvođače jakih alkoholnih pića, za proizvođače voćnih rakija. Mali proizvođači tako u novoj godini sami obračunavaju i plaćaju trošarinu za alkohol koji proizvedu, za proizvodnju 2016. godine plaćaju po starim odredbama i količinu proizvedenog alkohola moraju prijaviti do 20 siječnja 2017. godine, te po obračunatim količinama u obrascu koji podnose Carinskom uredu Slavonski Brod platiti trošarine do 31. siječnja 2017. godine

Trošarine se obračunavaju po zapremini kotla, do 100 litara plaća se godišnji paušal od 100 kuna, a za kotao preko 100 litara godišnji paušal od 200 kuna. U iznos godišnjeg paušala uključena je neoporeziva količina alkohola od 20 litara čistog alkohola, što u naravi iznosi oko 50 litara voćnih rakija do jačine 16 gradi ili 40% alkohola. Do sada se za sve veće količine od tih 50 litara rakije plaćala trošarina od 53 kune za svaku litru čistog alkohola, a od sada će mali proizvođači voćnih rakija plaćati 50% od te cijene, ali za količine do 2.500 litara. Pretpostavlja se da će te nove odredbe vratiti stotine i stotine malih proizvođača koji su zbog velikih trošarina odustali od proizvodnje rakije. Mnogi su ostavili da šljiva i voće propadne, jer im se nije isplatilo proizvoditi rakiju, no smanjene trošarine će to ponovno učiniti interesantnim, ali i stabilizirati cijenu voćnih rakija, te smanjiti njihovu cijenu. Smanjiti će se i crno tržište, koje je rakije nudilo po 40 kuna za litru, dok se onima koji su bili u sustavu nije isplatilo prodavati rakiju ispod 60 kuna za litru.

Tradicija pečenja rakije u našim slavonskim selima sada ima priliku da se vrati, jer i ova drakonska odluka o velikim trošarinama doprinijela je da su mnogi prestali peći rakiju, ostali bez dodatnih prihoda na selu, što je također dovelo do većeg iseljavanja sa sela i odlazak trbuhom za kruhom u europske zemlje. Pečenjem rakije bavila su se i staračka domaćinstva, koja su time osiguravala sebi kućni budžet. Nadamo se samo da nije i ova odluka došla prekasno, te da će se ipak veći broj malih proizvođača rakija ponovno pojaviti na tržištu.

Tekst: Vladimir Protić Foto: ilustrativna fotografija