ZAJEDNICA UTEMELJITELJA HDZ DR. FRANJO TUĐMAN POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

POŽEGA - Zajednica utemeljitelja HDZ-a dr. Franjo Tuđman Požeško-slavonske županije sazvala je Izbornu skupštinu koja će se održati 14. siječnja u 17 sati u Obrtničkom domu Požega. Na skupštini će biti podnesena izvješća o radu zajednice i pojedinih tijela, a izabrat će se i novo rukovodstvo zajednice. Bit će birana tijela i izaslanici ZU HDZ-a za nacionalni Sabor zajednice, a izbor se održava tajnim glasovanjem.

Iz zajednice napominju da svaki punopravni član Izborne skupštine može podnijeti kandidaturu ili za Županijski odbor ili za Nadzorni odbor. Svaki punopravni član Izborne skupštine također se može kandidirati za izaslanika za nacionalnu Izbornu konvenciju Zajednice utemeljitelja drr. Franjo Tuđman, bez obzira kandidira li se i za ostale funkcije. Kandidatura mora biti dostavljena 48 sati prije početka Izborne skupštine. Kandidature se primaju 12. siječnja od 9 do 17 sati u prostorijama HDZ-a, ulica Antuna Kanižlića broj 9 u Požegi.

Dosadašnji predsjednik Zajednice utemeljitelja dr. Franjo Tuđman Požeško-slavonske županije je Vladimir Englman iz Požege.

Tekst/foto: Vladimir Protić

POŽEGA - Na području Požeštine od sinoć je palo oko pet centimetara snijega. Ekipe zimske službe Komunalca Požega d.o.o. s  pet vozila za raljenje i soljenje te malim traktorom za čišćenje nogostupa na terenu su od četiri sata ujutro.

- Do osam sati je bačeno oko 10 tona soli. Na terenu je konstantno 15 djelatnika. Dio njih je u vozilima, a ostali čiste nogostupe, prijelaze i prilaze važnijim ustanovama u gradu. Čistimo prema zonama prioriteta i većih problema za sada nema. Na terenu ostajemo do daljnjega - kaže Nikola Banožić, voditelj Odjela za javnu čistoću i tržnicu Komunalca Požega, d.o.o.

Kako je za danas prognoza naoblaka sa sunčanim razdobljima, ne očekuju se dalje padaline, pa će naše ulice ostati čiste. Meteorolozi jedino najavljuju jako hladno vrijeme, pa se dobro utoplite ako izlazite van.

IPARD program, nazvan plan za poljoprivredu i ruralni razvoj Republike Hrvatske za razdoblje 2007.-2013., završio je istekom 2016. godine. Podsjećamo, riječ je o financijskoj potpori Europske unije namijenjenoj državama koje pretendiraju postati  članice kako bi s novim investicijama lakše i brže dosegnule standarde  razvijenosti sukladne standardima u ostalim članicama Europske unije.  U spomenutom razdoblju Republici Hrvatskoj iz blagajne EU na raspolaganje je stavljeno 129,9 milijuna eura uz obvezu da iz nacionalnog proračuna izdvoji dodatnih 42,7 milijuna eura. Na tih 172,6 milijuna eura javnih sredstava planirano je da i potencijalni korisnici/investitori sudjeluju sa još 122,6 milijuna eura. 

IPARD program, odnosno strategija čija je zadaća bila baviti se specifičnim nedostacima u ruralnim područjima Hrvatske, realiziran je kroz nekoliko mjera (101, 103, 202, 301, 302 i 501). Primarno se radilo o ulaganjima namijenjenim za restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava, odnosno preradu i trženje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda,  provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera,  te  za poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture, odnosno za nove gospodarske aktivnosti kroz poticanje razvoja ruralnog turizma, tradicijskih obrta, izravne prodaje i usluga. 

Za sredstva iz IPARD programa (uz udjel potpore od 50 do 100 posto) kandidiralo se 1.338 projekata, procijenjenih na ukupnu vrijednost veću od 3,94 milijarde kuna i uz očekivanu potporu u visini 2,36 milijardi kuna. Ugovorena su 722 projekta čija ukupna vrijednost prelazi 1,88 milijardi kuna, odnosno 1,12 milijardi kuna potpore.

Na kraju provedbe IPARD programa, dakle do 31.12.2016. godine, za 693 projekta isplaćeno je 1.016.305.075,61 kuna potpore dok njihova ukupna investicijska vrijednost iznosi 1,69 milijardi kuna. Riječ je o dobro zamišljenim, pomno isplaniranim i kvalitetno pripremljenim projektima koji su zadovoljili sve uvjete natječaja. Najčešće pogreške koje su rezultirale odbijanjem prijava na natječaje IPARD programa bile su nepotpuna dokumentacija, nevažeći i nepravomoćni dokumenti, nedostavljanje dokaza o legalnosti objekta te razne neregularnosti vezano uz ponude za opće troškove. 

Završetkom ugovaranja projekata kroz IPAD program, Hrvatska je 2015. započela s korištenjem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) u okviru kojega je kroz Program ruralnog razvoja RH dostupan višestruko veći iznos sredstava namijenjen razvoju hrvatske poljoprivrede i sela. Taj program se ne odnosi isključivo na poljoprivrednike i unapređenje poljoprivredne proizvodnje, već uključuje i širi spektar korisnika poput jedinica lokalne samouprave koje mogu dobiti novac iz fonda za razminiranje, izgradnju cesta, dječjih vrtića, tržnica, vatrogasnih domova i sl. kako bi se stanovništvu ruralnih područja osiguralo primjerene životne i radne uvjete. 

·         U Programu ruralnog razvoja RH čitav je niz novosti i pogodnosti za poljoprivrednike, u odnosu na IPARD program:

·         Ukinuta su neka ograničenja koja su postojala u IPARD-u  – poput kapaciteta i vrste farmi za uzgoj životinja i slično. Roba sada može potjecati iz svih zemalja svijeta.

·         Omogućava se prijaviteljima da započnu s investicijom odmah nakon prijave projekta na natječaj, pa nije nužno čekati službeno odobrenje projekta od Agencije za plaćanja, kao u IPARD-u;

·         Cijeli projekt se prijavljuje elektronski kroz AGRONET aplikaciju, uz minimum „papirologije“ te jednostavniju verziju poslovnog plana;

·         Za one koji nisu obveznici javne nabave više nije potrebno prikupiti 3 ponude za nabavu robe, radova ili usluge, već samo jednu – a ponuditelji se sami javljaju korisniku preko Portala ponuda on-line sustava na web stranici Agencije za plaćanja;

·         Poljoprivrednici imaju mogućnost isplate avansa prije pokretanja investicije (nakon Odluke o odobrenju projekta), što prije nije bio slučaj;

·         Tijekom provedbe IPARD-a imali smo ograničena sredstva na raspolaganju – godišnje oko 25 milijuna eura. Iz EPFRR fonda Hrvatska na raspolaganju ima 13 puta veći iznos – oko 337 milijuna eura godišnje.  

Ipak,  činjenica da je u prve dvije godine iskorišteno samo 7%  raspoloživog iznosa EU potpora vezanih uz Program ruralnog razvoja RH  ukazuje na potrebu da se postupci za povlačenje tog novca dodatno pojednostave i tako pokrene snažniji investicijski ciklus uz otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima što može zaustaviti alarmantnu depopulaciju tih prostora.

 - Ideja je da se sustav provedbe što više pojednostavi te da se donese jedinstveni pravilnik koji bi definirao općenita pravila za provedbu svih tipova operacija, podmjera i mjera Programa ruralnog razvoja RH, a da se detaljna pravila za provedbu specifičnih tipova operacija propisuju u uputama za prijavitelje ili u natječaju, vrlo slično provedbi unutar projekata iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija – izjavio je ministar Tomislav Tolušić. Time bi se van snage stavili trenutno važeći pravilnici, naravno, koji bi se primjenjivali na projekte u provedbi po tim pravilnicima te bi se na taj način izbjegla višemjesečna čekanja na izmjene pravilnika, a pravila provedbe poput načina prijave, rokova, prigovora, nepravilnosti, prihvatljivih i neprihvatljivih izdataka bili bi definirani jednom pa do kraja provedbe. - Prijedlog poboljšanja ide uskoro, a same izmjene uvodit ćemo sukcesivno kako sustav ne bi kolabirao, odnosno, provedba Programa mora ići bez obzira na izmjene sustava - zaključio je Tolušić.

5. ŠVARGLIJADA U GRABARJU NAJAVLJUJE PRAVU SVEČANOST UZ OVU STARU SLAVONSKU MESNU DELICIJU -

GRABARJE – Po 5. puta Kulturno umjetničko društvo Poljadija iz Grabarja i tjednik Kronika požeško-slavonska organiziraju „Švarglijadu“, u subotu 14. siječnja od 19 sati u mjesnom Vatrogasnom domu. Manifestacija je to koja je od jedne lokalne seoske manifestacije polako prešla okvire svoga kraja i već izaziva interes proizvođača švargla sa šireg dijela Požeštine, ali i proizvođača iz Osječko-baranjske i Brodsko-posavske županije.

- Proizvođači i ljubitelji švargla mogu donijeti svoje uzorke i sudjelovati na natjecanju. Uzorci se primaju od 17 sati u Vatrogasnom domu u Grabarju, a ocjenjivati će ih već prokušana i stručna komisija sastavljena od inženjera tehnologije, proizvođača mesnih delicija i novinara. Sve prispjele švargle ocjenjivat će i svi posjetitelji u dvorani uz degustaciju – istakao je u svom pozivu proizvođačima švargla urednik tjednika Kronika Vladimir Protić.

Organizatori su pripremili bogate nagrade i priznanja za tri najbolje ocjenjena švargla, te nagradu i priznanje za najbolji švargl po ocjeni posjetitelja u dvorani. U sklopu „Švarglijade“ ocjenjuje se i najbolje uređeni stol natjecatelja i posjetitelja koji uvijek ukrašavaju svoj stol u nekome od starih slavonskih ili zavičajnih običaja.

Nakon natjecanja i ocjenjivanja švargla u nastavku sve očekuje dobra zabava, ove godine nastupit će mladi TS Poljadija Grabarje i TS Žute dunje iz Cernika. Očekuje vas dobra zabava i slavonski specijalitet švargl, a ulaznica za odličnu zabavu je samo donesen uzorak švargla na ocjenjivanje.

Tekst: Vladimir Protić Foto: arhivska fotografija

NAKON SMANJENJA TROŠARINA OČEKUJE SE POVRATAK MALIH PROIZVOĐAČA VOĆNIH RAKIJA -

Novi Zakon o trošarinama stupio je na snagu od 01. siječnja donosi nove izmjene za male proizvođače jakih alkoholnih pića, za proizvođače voćnih rakija. Mali proizvođači tako u novoj godini sami obračunavaju i plaćaju trošarinu za alkohol koji proizvedu, za proizvodnju 2016. godine plaćaju po starim odredbama i količinu proizvedenog alkohola moraju prijaviti do 20 siječnja 2017. godine, te po obračunatim količinama u obrascu koji podnose Carinskom uredu Slavonski Brod platiti trošarine do 31. siječnja 2017. godine

Trošarine se obračunavaju po zapremini kotla, do 100 litara plaća se godišnji paušal od 100 kuna, a za kotao preko 100 litara godišnji paušal od 200 kuna. U iznos godišnjeg paušala uključena je neoporeziva količina alkohola od 20 litara čistog alkohola, što u naravi iznosi oko 50 litara voćnih rakija do jačine 16 gradi ili 40% alkohola. Do sada se za sve veće količine od tih 50 litara rakije plaćala trošarina od 53 kune za svaku litru čistog alkohola, a od sada će mali proizvođači voćnih rakija plaćati 50% od te cijene, ali za količine do 2.500 litara. Pretpostavlja se da će te nove odredbe vratiti stotine i stotine malih proizvođača koji su zbog velikih trošarina odustali od proizvodnje rakije. Mnogi su ostavili da šljiva i voće propadne, jer im se nije isplatilo proizvoditi rakiju, no smanjene trošarine će to ponovno učiniti interesantnim, ali i stabilizirati cijenu voćnih rakija, te smanjiti njihovu cijenu. Smanjiti će se i crno tržište, koje je rakije nudilo po 40 kuna za litru, dok se onima koji su bili u sustavu nije isplatilo prodavati rakiju ispod 60 kuna za litru.

Tradicija pečenja rakije u našim slavonskim selima sada ima priliku da se vrati, jer i ova drakonska odluka o velikim trošarinama doprinijela je da su mnogi prestali peći rakiju, ostali bez dodatnih prihoda na selu, što je također dovelo do većeg iseljavanja sa sela i odlazak trbuhom za kruhom u europske zemlje. Pečenjem rakije bavila su se i staračka domaćinstva, koja su time osiguravala sebi kućni budžet. Nadamo se samo da nije i ova odluka došla prekasno, te da će se ipak veći broj malih proizvođača rakija ponovno pojaviti na tržištu.

Tekst: Vladimir Protić Foto: ilustrativna fotografija

MINISTARSTVO TVRDI NEMA OPASNOSTI ZA ŠIRENJE VIRUSA -

Počinje veterinarska akcija eutanazije preostale peradi

U mjestu Križnica u Virovitičko-podravskoj županiji na jednom obiteljskom gospodarstvu utvrđena je ptičja gripa soja H5N8 od koje je uginulo svih 15 komada domaće peradi (kokoši, patke, pilići).

Križnica je izolirano selo na lijevoj obali Drave gdje ukupno 22 mala gospodarstva ekstenzivno drže perad, koju uzgajaju za vlastite potrebe. Selo je posve izolirano rijekom Dravom i državnom granicom i nema opasnosti od prenošenja i daljnjeg širenja virusa, ali je nužno provesti sve mjere opreza.

Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede odmah je poduzela sve mjere izolacije naselja. U zaraženom području već je uspostavljena zabrana kretanja osoba, životinja i vozila. Pristup je moguć samo preko visećeg pješačkog mosta i preko skele na rijeci Dravi, što osigurava policija. 

Danas od 9 sati u cijelom selu Križnica provodit će se eutanazija peradi. Istovremeno, veterinarski inspektori će na svakom gospodarstvu obaviti i procjenu vrijednosti eutanizirane peradi kako bi se vlasnicima isplatilo obeštećenje.

Tekst/foto: Vladimir Protić

DVD POŽEGA OPREMIO 12 MLADIH VATROGASACA OSOBNOM OPREMOM -

POŽEGA - Svake godine kroz sustav edukacije i obučavanja iz redova vatrogasne mladeži, ispit za vatrogasca poliži desetak mladih. Tako je bilo i ove godine kada je dio mladeži prošao obuku, položio ispite za vatrogasca, a sada su dobili i potrebnu osobnu opremu i uniforme za gašenje požara na otvorenim prostorima. – Za te namjene izdvojili smo oko 50 tisuća kuna, što je dosta za društva kao naša i opremili 12 vatrogasaca i jednu vatrogaskinju. To su naše nove snage koje će doprinijeti ukupnoj spremnosti našeg društva DVD Požega, da odgovori na potrebe za gašenje požara ali i spašavanje od elementarnih nepogoda i drugih ugroza – istakao je predsjednik DVD Požega, Šimun Miletić.

- DVD Požega trenutno ima oko 40 operativnih vatrogasaca, obučenih i opremljenih potrebnom osobnom opremom. Tako smo prole godine nabavili opremu da desetak vatrogasaca za ulazak u požare sa izolacionim aparatima, a ove godine ekipu od 12 opremili za gašenje otvorenih požara, ali i djelovanje u poplavama i drugim elementarnim nepogodama – istakao je zapovjednik Dragan Adžić.

U novim uniformama jedinica mladih vatrogasaca postrojila se na hidrauličnim ljestvama DVD Požega.

HUMANITARNI BOŽIĆNI KONCERT KUTJEVAČKOG TAMBURAŠKOG ORKESTRA I ZBORA AETERNUM IZ ŽUPANJE  -

KUTJEVO – Tradicija je postao i humanitarni koncert o Božiću, koji organizira Kutjevački tamburaški orkestar. Ove godine pod nazivom „Raduj se cijeli svijete“, a na koncertu su im se pridružili i Zbor mladih Aeternum iz Županje.

Kutjevački tamburaški orkestar prvi nastup bilježi još 2008. godine, a od tada organiziraju ovu tradiciju božićnih koncerata sve do danas. Koncerti su uvijek imali humanitarni karakter, a do sada se pomoglo mnogim mještanima u potrebama. Voditelj i dirigent od početka 2016. godine je Ivan Karača, te ove godine bilježi nekoliko nastupa, u Požegi, Kutjevu, Subotici i Bjeljini. Zbor Aeternum u Županji djeluje od 2000. godine, a izvodi uglavnom duhovni repertoar.

Koncert je bio isprepletanje božićnih i duhovnih pjesama koje su izvodili posebno Kutjevački tamburaški orkestar ili Aeternum, a izvodili su i skladbe zajedno, orkestar, prateći band i Aeternum zajedno, koje su dobile posebne aplauze zaista brojne publike u Kino dvorani Kutjevo. 

PRIJEM ZA OBRTNIKE I GOSPODARSTVENIKE GRADA PLETERNICE  -

PLETERNICA – Po drugi puta od kada je otvorena Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica, u dvorani knjižnice grad Pleternica i pleternička gradonačelnica Antonija Jozić organizira nakon božićnih blagdana, a uoči dolaska nove godine, prijem za obrtnike i gospodarstvenike. I ove godine okupio se veliki broj gospodarstvenika a u obraćanju gradonačelnica Jozić je istakla što se radilo, te posebno naglasila planove za budući razvoj. Na početku je prikazan kratki film o Pleternici danas.

 - 2016 je bila godina uistinu velikih projekata na području našeg grada. To financijski možda nisu biuli veliki projekti, međutim, kad ih se sve skupa zbroji bilo je investicija ukupno na razini 25 milijuna kuna. To prvenstveno mislim na obnovu kolničke infrastrukture nakon poplave u visini od 7,5 milijuna kuna. Naselja Blacko, Viskovci, Srednje Selo, Kuzmica, Frkljevci, Sulkovci i najveće ulaganje je na području Pleternice – Ivanindvorsko naselje. Brana u Pleternici je u obnovi a vrijednost ugovora je 4,9 milijuna kuna. Isto tako imali smo energetsku obnovu na 11 objekata na području našega grada. To su tri područne škole – dvije su kompletno energetski obnovljene a u dvije škole je instalirano novo grijanje na pelete. Isto tako, 8 objekata u vlasništvu grada Pleternice, što u Pleternici što u mjesnim odborima je isto tako obnovljeno po principima energetske učinkovitosti. Ja uistinu vjerujem da će 2017. godina biti godina velikih projekata za Pleternicu. U pripremi je danas, sutra ili prekosutra… ćemo pustiti javni natječaj za odabir izvođača rekonstrukcije kino dvorane u multimedijalnu dvoranu i ja računam da ćemo u idućoj godini moći otprilike 2 milijuna kuna investirati u taj objekt. Očekujem sredstva Ministarstva kulture. Tu su svi drugi objekti i projekti koje smo prijavili na EU fondove. Ove godine je bilo jako puno prijava na prekograničnu suradnju – prijavili smo projekt s BiH i Srbijom a prijavljujemo i objekte na mjere ruralnog razvoja. Tako je prijavljena Ulica Ivana Tomića-Baje i kanalizacija u Požeškoj Koprivnici i Polojama i trenutno je u tijeku priprema dokumentacije za izgradnju drugog inkubatora u Pleternici – istakla je gradonačelnica Jozić te najavila i veliki projekt Aglomeracije – očekujemo da će i ti radovi krenuti iduće godine, u proračunu je osigurano 470 000 kuna. Obzirom da Tekija još raspolaže određenim sredstvima. To je za 2017. u 2018. moramo izdvojiti 2,6 milijuna kuna i u 2019. godini preostali iznos. Napominjem da je to projekt koji ide preko Tekije i Hrvatskih voda a koji se financira sredstvima EU-a, zatim Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Hrvatskih voda i Grada Pleternice.

Gradonačelnica Jozić osvrnula se i na stanje poduzetnika i poduzetništva u Pleternici: - Mi smo radili usporedbu 2014. i 2015. godine – broj poduzetnika je povećan za 4%, sa 81 na 84 a broj registriranih obrtnika za 3,5% sa 114 na 118. I ono što je najsnažnija poruka svega toga da je zapošljavanje raslo za 18%, odnosno sa 346 samo u trgovačkim društvima na 410. Napominjem da podatke o obrtnicima nemamo jer ne postoje takve baze podataka ali ja očekujem da je taj broj isti. Dakle, rasli su i prihodi i izvoz a prema informacijama koje ja imam broj obrtnika u 2016. je porastao za 8 a isto toliko je porastao i broj trgovačkih društava. Slijedeće godine podaci će biti još očekujemo veći – zaključila je gradonačelnica Jozić.

Prijemu obrtnika i gospodarstvenika nazočili su predsjednik Gospodarske komore Požega Luka Balenović, predsjednik obrtničke komore Požeško-slavonske županije Anto Bilobrk i predsjednik Udruženja obrtnika Požega Mile Golić, koji su se obratili nazočnima. Gradonačelnica Jozić pripremila je i prigodni domjenak uz koji je nastavljeno druženje.

GRAD KUTJEVO PO PRVI PUTA DODIJELILO STIPENDIJE STUDENTIMA  -

KUTJEVO - Grad Kutjevo ove godine po prvi je put proveo natječaj za dodjelu stipendija studentima s područja Grada Kutjeva. Za akademsku godinu 2016./2017. dodijeljeno je 18 stipendija. Potpisivanju ugovora u gradskoj vijećnici grada Kutjeva nazočio je kutjevački gradonačelnik Josip Budimir, a nazočnim studentima zaželio je mnogo sreće u daljnjem školovanju i pozvao ih da se nakon završetka studija vrate u Kutjevo i svojim znanjem doprinose ovoj zajednici.

Iznos stipendije je 600,00kn mjesečno, a studenti ostvaruju pravo na stipendiju do završetka školovanja, ako redovno upišu svaku iduću godinu.