Vozači zatečeni pod utjecajem alkohola

U utorak, 17. rujna 2019., oko 11.50 sati, u Pleternici, u Ulici Stjepana Radića, policijski službenici su prilikom kontrole prometa zatekli 56-godišnjaka koji je pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,17 promila i za vrijeme dok su mu izrečene zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije upravljao osobnim automobilom marke „Opel“, požeških registarskih oznaka. Budući  je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja on je uhićen i smješten u posebnu prostoriju policije, te je uz optužni prijedlog 18. rujna priveden dežurnom sudcu Prekršajnog odjela Općinskog suda u Požegi. Optužnim prijedlogom je predloženo izricanje ukupne kazne zatvora u trajanju od 60 dana, odnosno za svaki prekršaj po 30 dana, te izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima „B“ kategorije u trajanju od 12 mjeseci.

Istoga dana, oko 16.40 sati, između mjesta Bektež i Kula, u prometu je zatečen 57-godišnjak koji je prije stjecanja prava na upravljanje i pod utjecajem alkohola 2,23 promila upravljao neregistriranim i neosiguranim traktorom. On je uhićen i smješten u posebnu prostoriju policije, te je uz optužni prijedlog 18. rujna priveden dežurnom sudcu Prekršajnog odjela Općinskog suda u Požegi. Optužnom prijedlogom je predloženo izricanje ukupne kazne zatvora u trajanju od 60 dana (po 30 dana za prekršaj alkohola i prije stjecanja prava na upravljanje) te ukupna novčana kazna u iznosu od 5.700,00 kuna (5.000,00 kuna za osiguranje i 700,00 kuna za registraciju), te izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima „F“ kategorije u trajanju od 12 mjeseci.

Neovlašteno posjedovao drogu

U utorak, 17. rujna 2019., oko 17 sati, u mjestu Velika, policijski službenici su prilikom kontrole prometa zatekli 22-godišnjaka koji je pod utjecajem opojnih sredstava upravljao osobnim automobilom marke „Fiat“, požeških registarskih oznaka i kod kojeg su pronašli cannabis marihuanu zbog čega protiv njega slijedi optužni prijedlog.

Prometne nesreće tijekom protekla 24 sata

U utorak, 17. rujna 2019., oko 9.10 sati, u Požegi, na raskrižju ulica Osječke i Andrije Hebranga, 57-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola od 0,97 promila upravljao osobnim automobilom marke „Opel“, daruvarskih registarskih oznaka, dolaskom do raskrižja prošao je pored vidno postavljenog znaka „obavezno zaustavljanje“, a da prethodno nije propustio vozila koja se kreću cestom s prednošću prolaska te je udario u osobni automobil marke „Volkswagen“, požeških registarskih oznaka, a kojim je upravljala 64-godišnjakinja. Počinitelj je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja - nepoštivanje prednosti prolaska, alkohola i izazivanja prometne nesreće s materijalnom štetom.   

Istoga dana, oko 12.50 sati, u mjestu Gaj, dvoje djece starosti sedam i devet godina su nakon izlaska iz autobusa počela trčati preko ceste, a da se nisu uvjerila da to mogu učiniti na siguran način prilikom čega je u njih udario 66-godišnji vozač kojemu je istekla vozačka dozvola i koji je upravljao osobnim automobilom marke „Mercedes“, požeških registarskih oznaka. Vozač je kako bi izbjegao direktan udar u djecu vozilom sletio u putni kanal.  U prometnoj nesreći sedmogodišnje dijete je lakše, a devetogodišnje teško ozlijeđeno. Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu, a vozaču je naplaćena novčana kazna zbog isteka važenja vozačke dozvole.

Tradicionalno, početak jeseni u Požegi obilježit će sajam poljoprivrede i seoskog turizma AgroTour Slavonija. Četvrtu godinu zaredom Poljoprivredna televizija će u Požegi organizirati sajam AgroTour Slavonija. Na već dobro znanoj lokaciji - Trg Sv. Trojstva, sajam će se održati u subotu 21. rujna u prijepodnevnim satima.

Sajam svake godine okuplja sve veći broj izlagača, pa će tako ove godine Požežani imati priliku upoznati brojne izvođače zdrave hrane i domaćih namirnica poput aronije, meda, batata, kozjeg, kravljeg i magarećeg mlijeka i sira... Osim toga, posjetiteljima će se predstaviti turistički objekti iz Slavonije i Baranje sa svojom ponudom te prodavači poljoprivredne mehanizacije.

Ove godine u suradnji sa HGK Požeško-slavonske županije organizirano je predavanje najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika, Zvonimira Kalića iz Đakova. Predavanje će se održati o uzgoju industrijske konoplje u prostorima HGK.

Generalni pokrovitelj sajma Alles Elektrocentar osigurao je vrijedne nagrade za posjetitelje koji će biti najsretnije ruke – glodalicu za utore Einhell, perač Einhell, potopnu pumpu Einhell.

ZAGREB - Tjedan dana prošlo je od početka trećeg po redu poziva mladima za subvencioniranje stambenih kredita kojima im država pomaže da na povoljniji način riješe svoje stambeno pitanje, a u APN je do sada pristiglo 1.119 prijava. Povećanje je to za 50 posto u broju prijava u odnosu na prvih sedam dana prošle godine. Prijave se zaprimaju još dva tjedna, a ukoliko se nastavi ovakav tempo, broj prijava biti će najveći do sada.  

- S jučerašnjim danom prešli smo brojku od tisuću prijava i iznimno je zadovoljstvo vidjeti da su mladi još jednom u tolikom broju prepoznali ovu mjeru. Imamo duplo više zahtjeva nego u isto vrijeme prošle godine, što znači da su mladi spremno dočekali ovaj, treći po redu, poziv za subvencioniranje stambenih kredita. Govorimo ovdje o 5.300 obitelji koje su mjeru već iskoristile, preko 850 djece rođene u tim novim domovima te još tisućama mladih koje će mjeru tek iskoristiti. Ovo je potvrda da se radi o važnoj demografskoj mjeri jer je rješavanje stambenog pitanja jedan od preduvjeta da svoju budućnost mladi grade u Hrvatskoj, poručio je ministar Predrag Štromar.

Još je dovoljno vremena ostalo za prijaviti se, a svi koji predaju potpunu dokumentaciju subvenciju će i dobiti.  

- Ograničenja u vidu broja subvencija nema, svi koji predaju valjanu dokumentaciju subvenciju će i dobiti. Za sve one koji nisu stigli pronaći odgovarajući stan ili kuću za ovaj rok prijava, moći će to učiniti dogodine, u ožujku i rujnu 2020. Definiranim terminima želimo građanima omogućiti bolje planiranje kada je rješavanje stambenog pitanja posrijedi. Pozivam mlade ljude da se pridruže tisućama onih koji su uz pomoć subvencioniranih kredita riješili svoje stambeno pitanje. To za mene nisu samo brojke, to je na tisuće mladih ljudi koji sada imaju svoj dom, koji grade svoje obitelji u kojima se rađaju djeca, i oni su budućnost Hrvatske, kazao je ministar Štromar.

Subvencija se produljuje za dodatne dvije godine za svako novorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita, a ove godine izglasane su i izmjene Zakona kojima se subvencija produljuje za dodatnu godinu dana po svakom djetetu koje osoba ima u vrijeme prijave za kredit. U praksi to znači da će za obitelj koja već ima dvoje djece pri prijavi, subvencija umjesto pet trajati sedam godina, a ukoliko dobiju još jedno dijete subvencija će trajati ukupno devet godina.

Ove godine odabrano je ukupno 12 kreditnih institucija koje su ponudile kamate od 2,19 do 3,75 posto, najniže do sada. Na natječaj se mogu prijaviti svi mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina. Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.

Sve informacije o načinu prijave te potrebnim dokumentima mogu se pročitati na stranici Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama: http://apn.hr/subvencionirani-stambeni-krediti/put-do-kredita 

Europski tjedan mobilnosti, koji se ove godine održava pod motom „Krećite se s nama“, učenici i djelatnici OŠ Antuna Kanižlića obilježili su već tradicionalnim planinarenjem različitim stazama po Požeškoj gori te biciklističkim turama po gradu Požegi i okolici u utorak 17. rujna 2019. godine.

Ovo je 8. godina kako Kanižlićevci organiziraju obilježavanje ove hvale vrijedne europske inicijative koja ima za cilj potaknuti različite oblike kretanja. U suradnji s planinarima HPD Sokolovac, koje sudjeluje u organizaciji i provedbi od prve godine obilježavanja,  HGSS Požega, Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske  županije i Luks bike adventure agencijom organizirano je 8 planinarskih staza različitih dužina i zahtjevnosti prilagođenih svakom razredu te dvije biciklističke staze: 1. Turnić-Stari fenjeri za učenike petih i šestih razreda i 2.  Skenderovci - OPG Bojić za učenike sedmih i osmih razreda. U aktivnosti su bili uključeni svi učenici i djelatnici Matične i Područne škole, njih preko 550. Polazak je bio ispred škole u 8.00 sati, a svi su se u školsko dvorište vratili do 13.00 sati. Na svojim su turama, osim aktivnog kretanja, učenici odradili i nastavu: za sve su razrede bile organizirane različite radionice, što je ovu terensku nastavu učinilo zabavnom i poučnom.  Tako su se morali snalaziti po gradu uz pomoć karte, računati, uočavati i imenovati biljni i životinjski svijet Požeške gore, ponoviti što već znaju o povijesti požeškoga kraja te naučiti nešto novo. Ovakav oblik nastave potpuno je u duhu obrazovne reforme koja je od ove školske godine frontalno uvedena u nastavu, a koju Kanižlićevci provode već 8 godina, otkako planinare i uče u okviru Europskog tjedna mobilnosti.

NIŽE KAMATNE STOPE, BEZ NAKNADA I DUŽI ROKOVI OTPLATE  -

Ministrica poljoprivrede, Marija Vučković prisustvovala je svečanom potpisivanju sporazuma o financiranju između Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i poslovnih banaka (OTP banka Hrvatska d.d.; Privredna banka Zagreb d.d.; Zagrebačka banka d.d.) čime počinje provedba Investicijskih kredita za ruralni razvoj za koje je osigurano više od 500 milijuna kuna.

HBOR je u okviru provedbe financijskog instrumenta Investicijski krediti za ruralni razvoj upravitelj fonda sredstava, dok su poslovne banke financijski posrednici koje zaprimaju, obrađuju i isplaćuju kredite krajnjim primateljima.

„Današnje potpisivanje sporazuma o financiranju između HBOR-a i poslovnih banaka predstavlja početak provedbe posljednjeg u nizu financijskih instrumenata koje je osmislilo Ministarstvo poljoprivrede s ciljem pružanja financijske potpore poduzetnicima u sektorima poljoprivrede, prerade i šumarstva. Svi prikupljeni podaci ukazivali su da se ova tri značajna sektora nalaze u nepovoljnom položaju u pogledu zaduživanja kroz komercijalne bankarske linije, a samim time njihova konkurentnost na tržištu bila je upitna. Investicijskim kreditima za ruralni razvoj mogu se financirati projekti vrijednosti do 1 milijun eura, s dugim rokovima otplate do čak 15 godina, a moguć je i poček do 3 godine, odnosno do 5 godina za trajne nasade, sve u skladu s potrebama pojedinog projekta. Kamatne stope su niske, a korisnici su oslobođeni plaćanja uobičajenih bankarskih naknada. Smatram kako će ovaj financijski proizvod biti važan instrument podrške većim investicijama u proizvodnji, preradi i šumarstvu. Dodatno vrijedi naglasiti kako buduću provedbu ovih kredita karakterizira partnerski pristup, jer su banke potpisnice današnjeg sporazuma odlučile uložiti vlastita (privatna) sredstva, što uz alocirana javna sredstva Programa ruralnog razvoja, dodijeljena HBOR-u za provedbu investicijskih kredita, ukupnu omotnicu čini još izdašnijom“ -  izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković te dodala: „Prema iskustvima provedbe ranije pokrenutih financijskih instrumenata Programa ruralnog razvoja, koji su polučili znatan interes među potencijalnim korisnicima, vjerujem kako će i ovaj danas nastaviti uspješnu priču obnove i razvoja hrvatske poljoprivrede, prerade i šumarstva.“

„Sporazumi koje smo danas potpisali omogućit će povoljno kreditiranje ulaganja u ruralni razvoj  koja su nužna da se stvore nova i bolja radna mjesta, viši prihodi te poveća opća konkurentnost ruralnih područja. Ovo je peti financijski instrument u kojem sudjeluje HBOR - treći namijenjen privatnom sektoru, dok su dva namijenjena javnom sektoru. U godinu i pol, koliko provodimo financijske instrumente, odobreno je gotovo 700 milijuna kuna za ulaganja u privatni i javni sektor te smo na ovom području jedna od uspješnijih razvojnih banaka u Europskoj uniji. S obzirom na niske kamatne stope i duge rokove otplate, vjerujem da će potencijalni korisnici prepoznati pogodnosti ovog financijskog instrumenta čiji je cilj omogućiti nova ulaganja i potaknuti razvoj ruralnih područja te ih pozivamo da se obrate poslovnim bankama koje su uključene u suradnju“ - izjavila je Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a.

Podsjećamo kako je prošle godine, kao prvi korak u implementaciji financijskog instrumenta Investicijski krediti za ruralni razvoj, potpisan Sporazum o financiranju između Ministarstva poljoprivrede, HBOR-a te Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, za provedbu financijskog instrumenta kojim se omogućava jednostavnije, brže, lakše i povoljnije kreditiranje ulaganja u poljoprivredu, preradu i šumarstvo.

Nakon uspješno plasiranih mikro i malih zajmova te pojedinačnih jamstava (koje provodi HAMAG-BICRO) u prvih nekoliko mjeseci provedbe rezultat je odobrenih 359 zajmova te izdana 3 jamstva u vrijednosti od 119,6 milijuna kuna. Sada dovršavamo prvotni plan s dugoročnim kreditima iznosa i preko 7 milijuna kuna po projektu za ulaganja u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu te obrtna sredstva.

Investicijski krediti za ruralni razvoj mogu se koristiti za restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš, korištenje obnovljivih izvora energije, povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima, razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima kao i  modernizaciju tehnologija, strojeva, alata i opreme pri dobivanju drva i šumskouzgojnim radovima te u predindustrijskoj preradi drva.

Osnovne karakteristike Investicijskih kredita za ruralni razvoj:

KRAJNJI PRIMATELJI: Poljoprivrednici i prerađivači poljoprivrednih proizvoda te subjekti koji djeluju u sektoru šumarstva.

NAMJENA KREDITA: Ulaganja u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu, a sve u skladu s prihvatljivim namjenama po pojedinoj podmjeri PRR. Financiranje obrtnih sredstava povezanih s ulaganjem (do 30% iznosa prihvatljivih troškova ulaganja ili 200.000 EUR, ovisno o tome koje je iznos viši).

NAJNIŽI IZNOS KREDITA: 50,001 EUR u kunskoj protuvrijednosti.

NAJVIŠI IZNOS KREDITA: 1 milijun EUR u kunskoj protuvrijednosti.

ROKOVI OTPLATE: Do 15 godina, uključivši do 3 godine počeka, odnosno do 5 godina počeka za trajne nasade. Rok korištenja kredita do 18 mjeseci.

VALUTA KREDITA: U kunama ili u kunama s valutnom klauzulom.

KAMATNA STOPA ZA KRAJNJEG KORISNIKA: Prosjek zbroja kamatne stope na dio Programskog doprinosa (0%) i kamatne stope na dio kredita iz sredstava poslovne banke (prema ponudi u javnoj nabavi).

DODANA VRIJEDNOST: Niža efektivna cijena financiranja, što se ostvaruje kroz nisku kamatnu stopu te oslobođenje od plaćanja naknada koje se uobičajeno naplaćuju prilikom odobrenja i korištenja kredita.

Vlastito učešće korisnika kredita u investiciji iznosi u pravilu 10% ukupne vrijednosti investicije bez PDV-a, a moguće je financirati i do 100% ukupne vrijednosti investicije bez PDV-a, a sve sukladno procjeni poslovne banke.

DOSADAŠNJI STATUS PROVEDBE FINANCIJSKIH INSTRUMENATA:

Mikro i Mali zajmovi za ruralni razvoj

• alokacija od 134,2 mil. HRK iz PRR 2014.-2020.
• početak provedbe: rujan 2018.
• odobreno 108,3 mil. HRK za 539 projekata
• isplaćeno 97,8 mil. HRK za 324 projekata

Pojedinačna jamstva za ruralni razvoj

• alokacija od 134,1 mil. HRK iz PRR 2014.-2020.
• početak provedbe: veljača 2019.
• izdano 11,2 mil. HRK za 3 projekta

Investicijski krediti za ruralni razvoj

• alokacija preko 500 milijuna kuna

·        početak provedbe: rujan 2019.

LIPIK - U Gaju se nešto iza 13 sati dogodila prometna nesreća u kojoj je automobil naletio na dvoje djece koja su se pješke kretala prometnicom. Djeca su u naletu ozlijeđena i prevezena u bolnicu Pakrac. kako doznajemo neslužbeno nakon pružanja liječničke pomoći utvrđeno je da je jedno dijete teže ozlijeđeno a jedno dijete lakše tjelesno ozlijeđeno. Djeca se nalaze izvan životne opasnosti, saznali smo od OKC Policijske uprave.

Za vrijeme očevida promet je bio u prekidu, a više o prometnoj nezgodi izvijestiti ćemo nakon dobivanja više informacija.

POŽEGA - U  petak, 13. rujna 2019., provedena preventivno-represivna akcija u prometu usmjerena na nadzor brzine sudionika u prometu. Tijekom provedbe preventivno-represivne akcije na području PU požeško-slavonske utvrđeno je  ukupno 33 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega se 25 prekršaja odnosilo na prekršaje na koje je akcija bila usmjerena.

Najveća izmjerena brzina iznosi 84 km/h, a izmjerena je na postajnom području PP Pleternica, u mjestu Sulkovci, gdje je osobnim automobilom upravljao 63-godišnji vozač.

JAKŠIĆ – Trećeg dana velikog događanja u Jakšiću održana je i 10. po redu, jubilarna Dječja smotra folklora kao sastavni dio manifestacije „Pjesmom u jesen“. Dječju smotru otvorio je načelnik općine Jakšić Ivica Kovačević, čestitajući najmlađim folklorašima i njihovim voditeljima što su ustrajni u očuvanju tradicije i čuvanju baštine naših starih.

Na pozornici je nastupilo deset dječjih folklornih skupina koje su izvele dječje igre, dječja kola i pjesme, ali i dječji bećarac. Posjetitelji su velikim pljeskom nagradili sve izvođače, male pjevače i plesače.

Izvor: pozeskivodic.com

RESNIK – Nešto prije 23 sata u Resniku je došlo do strašne prometne nesreće u kojoj je 20-godišnji vozač Seata, požeških registarskih oznaka, koji se kretao iz pravca Pleternice prema obližnjem Buku teško stradao. On je dolaskom u Resnik, izgubio kontrolu nad vozilom te se nekoliko puta zabijao u betonske kolne prijelaze preko putnog kanala. Vozilo je uništeno do neprepoznatljivosti, a motor vozila je od udarca završio u putničkoj kabini.

Kako su ispričali oni koji su prvi došli na prometnu nesreću, te odmah zvali vatrogasce i hitnu pomoć, kažu da je mladić zapomagao jer je vidjeli su odmah teško ozlijeđen. Brzom intervencijom vatrogasaca JVP Požeško-slavonske županije iz Pleternice vozača su izvadili iz vozila i vozilom Hitne medicinske pomoći prevezli u Opću županijsku bolnicu Požega.

Po svemu sudeći nesreći je kumovalo neiskustvo mladih vozača i velika brzina koja se na tom dijelu ceste može razviti. Nedaleko ovog mjesta na istom potezu ceste već je bilo nekoliko strašnih nesreća, pa i sa nekoliko poginulih osoba. Sreća je da se u Seatu nije vozio neko od suputnika jer bi sigurno završio tragično, budući da je desna strana vozila potpuno uništena.

POŽEGA –  Sada već davne 1964/65. godine na Poljoprivredno-prehrambenoj školi, poznatijoj kao Ratarnica maturiralo je 97 učenika. Nastavu su pohađali u četiri razredna odjeljenja, ratarski smjer, stočarski smjer, voćari i vinogradari. Tada je to bila nova trogodišnja škola, iz koje su izlazili kvalificirani radnici u poljoprivredi, prvi stručno obučeni radnici u poljoprivredi, koji su se tražili u tadašnjoj ekonomiji i gospodarstvu, osnivana su tadašnja prva poljoprivredna poduzeća.
- Upisalo je školu 128 učenika, no odmah po upisu prvih dana smo na poljima pod paprikom krenuli s čupanjem trave i odustalo je odmah preko trideset učenika. Ostali su nakon maturiranja dobili zvanje kvalificiranog poljoprivrednog radnika i mnogi su kao tada visoko školovani ostali raditi u struci, dobili poslove poslovođa, voditelja proizvodnje i dr. Neki su nastavili sa školovanjem na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i Osijeku ili Višoj poljoprivrednoj školi u Križevcima, a ukupno fakultet je završilo više od 20 osoba, jer su se neki školovali uz rad - istakao je Rezo Branko, prof. koji je po završetku studija ostao raditi kao profesor na Agronomskom fakultetu s kojeg mjesta je otišao u mirovinu.

Na obilježavanje 54. godine mature na Poljoprivredno-prehrambenu školu odazvalo se 26 maturanata, a neke od podataka o razredima dao nam je Ivan Grbić, dipl. inž. agronomije, tadašnji maturant. On je nakon završetka fakulteta niz godina radio u PPK - kutjevačkom kombinatu, a zadnjih 20-godina ima privatnu poljoprivrednu tvrtku, silose i uljaru bučinog ulja.
 - Od ondašnja četiri razreda ratara, stočara, voćara i vinogradara danas je umrlih 22, nepoznatih adresa koje nismo mogli kontaktirati nam je za sada 20, a na ovo okupljanje koje priređujemo svake dvije godine stiglo je 26 osoba. Oni uglavnom žive u našoj zemlji, a ovdje su pristigli iz Splita, Rijeke, Zagreba, Njemačke i drugih mjesta. Od umrlih je 19 muškaraca i tri žene. U školi je bila prozivka iz dnevnika njihovih nekadašnjih razreda, razrednik im je bio tada mladi, tek došao sa studija, profesor Đuro Kocijan, koji je danas u staračkom domu u Zagrebu zajedno sa suprugom i nije mogao putovati, te Zdravko Šperanda, Mijo Filković i Zvonko Butorac. Ravnatelj škole je bio Vlado Petošić.

Tada je to bila druga generacija kvalificiranih radnika u poljoprivredi. Mi koji smo krenuli dalje na školovanje imali smo dosta problema jer smo morali polagati dosta predmeta razlike koje su tadašnji fakulteti tražili budući da smo izašli iz trogodišnje srednje škole. Stoga nas je relativno malo uspjelo završiti poljoprivredne fakultete – kaže Ivan Grbić koji dodaje da je Ratarnica u to vrijeme imala nešto kompleksnije sadržaje te da su uz učenje učenici provodili dosta vremena u praktičnom radu. Obrađivalo se oko 220 ha poljoprivrednih površina, imali su voćnjake i vinograde, imali su na Alagincima svinjce i uzgoj svinja, ovdje uz školu štale s muznim kravama i mljekaru za preradu mlijeka, konje. Dio učenika je bio u Đačkom domu uz školu a dio u Domu u gradu, današnjoj zgradi Požeške biskupije. Oni koji su završili tu školu mogli su samostalno raditi s traktorom, zakačiti potrebna oruđa za obradu, osposobljeni da mogu odmah ići na posao, sigurno kvalitetnije nego današnji učenici. 

Iz cijele generacije su svi u mirovinama, a još aktivno u poljoprivredi jedino radi Ivan Grbić u Požegi gdje ima privatnu poljoprivrednu tvrtku, uljaru i pekaru. Druženje su nastavili u prostorijama tvrtke Grbić a nakon toga su imali zajednički ručak.