U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 129 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 119 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 10 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 706 osoba, a ukupno je testirano 34.598 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno su 139 uzoraka, od kojih je 13 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

Koordinativnim radnim sastankom, koji je održan u Policijskoh upravi požeško-slavonskoj, prigodno je obilježen Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju. 

Dana 4. travnja, proglašen je Međunarodnim danom svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju u prosincu 2005., na 60. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda, temeljem Rezolucije o pomoći u protuminskom djelovanju te se od tada kontinuirano obilježava u Republici Hrvatskoj.
Sastanku su prisustvovali predstavnici Požeško-slavonske županije, zamjenik župana Vedran Neferović i županijski koordinator Branko Grgić,  predstavnici Ravnateljstva civilne zaštite, Područnog ureda civilne zaštite Osijek, Silvana Pirić i Branko Krušarovski, voditelj Službe civilne zaštite Požega, Slavko Marinac, predstavnici Vatrogasne zajednice Požeško-slavonske županije predsjednik Željko Petrović i zapovjednik Josip Ugrin te ispred Policijske uprave voditeljica Službe policije Ivana Radić i policijski službenik za odnose s javnošću Goran Matijević.

Sastanak je uz prigodno obilježavanje ovog važnog datuma ujedno bio prilika da se nazočni upoznaju s trenutnom problematikom vezano za minski sumnjiva područja u Republici Hrvatskoj i Požeško-slavonskoj županiji te aktivnostima koje se poduzimaju kako bi se opasnosti od mina, ali i svih ubojitih sredstava, po građane svele na najmanju moguću mjeru.
Trenutno je prema podacima Ravnateljstva civilne zaštite u RH 248 četvornih kilometara minski sumnjivog područja, koje se prostire na području osam županija, 46 gradova i općina. Prema udjelu u površini minski sumnjivih područja Požeško-slavonska županija se s 12,1 kvadratnih kilometara minski sumnjivog područja nalazi na 6. mjestu u RH. Istovremeno, cjelokupno minski sumnjivo područje RH obilježeno je s više od 9 327 oznaka upozorenja na minsku opasnost (tabli) od kojih se na području Županije požeško-slavonske nalazi njih 578, što županiju prema broju ovih oznaka svrstava na peto mjesto u ukupnom broju županija s minski sumnjivim područjima. Sva minski sumnjiva područja u Požeško-slavonskoj županiji nalaze se na području grada Pakraca i to u šumskim predjelima, dok su se nakon rata ista prostirala i na području grada Lipika te općina Velike i Brestovac, (na tim područjima su obavljeni poslovi razminiranja), odnosno tada je 5,7% ukupne površine županije bilo označeno kao minski sumnjivo.
Planiranim aktivnostima za 2021. i 2022. godinu predviđeno je da se poslovi razminiranja provedu i na preostalom minski sumnjivom području Požeško-slavonske županije te bi tako ova županija krajem 2022. godine, nakon 25 godina od završetka ratnih djelovanja, bila bez minski sumnjivih područja.
Uz same poslove vezane za praćenje stanja na minski sumnjivim područjima, planiranje i provođenje poslova razminiranja, indirektno je vezana i problematika držanja ubojitih sredstava kod građana i mogućnost njihove dragovoljne predaje budući da nesavjesni građani umjesto da iskoriste mogućnost te bez sankcija predaju ubojita sredstva oni ih se „rješavaju“ odlaganjem u šumama i teže pristupačnim područjima koji tada postaju opasnost za sve građane.
Stoga je i nadalje važno isticati da je u tijeku kampanja MUP-a „Manje oružja, manje tragedija“ koja ima za cilj potaknuti širu javnost na dragovoljnu predaju oružja i eksplozivnih predmeta, kao i utjecati na podizanje ukupne svijesti građana o opasnostima od nestručnog rukovanja oružjem i minski eksplozivnim sredstvima. Tijekom 2020., na području PU požeško-slavonske, 98 građana je iskoristilo mogućnost i dragovoljno predalo ubojita sredstva i to 13,5 kg eksploziva, 7 290 komada streljiva i 196 komada raznog oružja. Istovremeno, policijski službenici su u 2020. godini u 25 slučajeva intervenirali po dojavama o pronalasku neeksplodiranih eksplozivnih sredstva koja su na mjestu pronalaska uništena ili kao i druga dragovoljno predana sredstva izuzeta i pohranjena u prostorije policije do uništenja.
Svi nazočni su iskazali zadovoljstvo s dosadašnjom odličnom suradnjom te najavili njezin nastavak što će vjerujemo rezultirati činjenicom da bi krajem 2022. godine Požeško-slavonska županija treba biti bez minski sumnjivih područja.

U posljednja 24 sata zabilježena su 2.422 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 12.448 -

Među njima je 1 390 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 155 pacijenata.
Preminulo je 20 osoba, a ukupno do sada imamo 5.967 preminulih osoba od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 274 054 osobe zaražene novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 255 639 osoba od toga 1260 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji je trenutno 33 376 osoba.
Do danas je ukupno testirano 1 559 330 osoba, od toga 9 476 u posljednja 24 sata.

Zaključno s 31. ožujkom utrošeno je 476 499 doza, a cijepljeno su 385 724 osobe. Prvom dozom cijepljeno je  296 411 osoba, dok je drugom dozom cijepljena 89 313 osoba. Za 1 462 osobe nema podataka kojom dozom su cijepljenje.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.
Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio je odluku o privremenoj zabrani i ograničavanju prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske. Odluka se primjenjuje od 1. do 15. travnja 2021. godine.

Tekst sadrži informacije o uvjetima ulaska u Republiku Hrvatsku, s obzirom na privremene zabrane, odnosno ograničenja koja su na snazi zbog suzbijanja širenja bolesti COVID-19.

Ako ne pronađete odgovor na svoje pitanje, obratite se Upravi za granicu MUP-a putem web formulara na dnu stranice ili informaciju zatražite od graničnog prijelaza preko kojeg namjeravate putovati.

Napomena: Svi putnici koji su u tranzitu, uključujući osoblje u prometnom sektoru, ako ne napuste Republiku Hrvatsku u roku od 12 sati od trenutka ulaska u Republiku Hrvatsku automatizmom se određuje nužna epidemiološka mjera samoizolacije.

Putnici koji putuju u Republiku Hrvatsku iz jedne od država članica  EU/EGP (bez obzira na državljanstvo)

Putnicima koji dolaze neposredno iz država i/ili regija članica Europske unije, odnosno država i/ili regija članica schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru, a koje se trenutno nalaze na tzv. zelenoj listi Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, neovisno o državljanstvu, omogućit će se ulazak u Republiku Hrvatsku pod jednakim uvjetima kao i prije pojave bolesti COVID-19, ukoliko ne pokazuju znakove bolesti te nisu bili u bliskom kontaktu s oboljelom osobom.

Ako su prethodno navedene osobe do graničnih prijelaza Republike Hrvatske tranzitirale preko drugih država/regija bez zadržavanja, na graničnom prijelazu trebaju dokazati da se nisu zadržavale na područjima tranzita te se u tom slučaju od njih neće zahtijevati dokazi o testiranju ili potvrde o cijepljenju protiv/preboljenju bolesti izazvane virusom SARS-CoV-2, niti im se određuje mjera samoizolacije.

Grafički prikaz država prema bojama sukladno riziku od bolesti COVID-19, moguće je naći na web stranicama Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC).

Svi ostali putnici koji dolaze u Republiku Hrvatsku iz država/regija članica EU/EGP, a koje se trenutno ne nalaze na tzv. zelenoj listi Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, moraju predočiti jedno od navedenog:

• negativan nalaz PCR testa ili brzog antigenskog testa - BAT na SARS-CoV-2 koji nije stariji od 48 sati (računajući od vremena uzimanja brisa do dolaska na granični prijelaz) te se, ukoliko se radi o brzom antigenskom testu i boravku dužem od 10 dana u Republici Hrvatskoj, mora ponovo provesti testiranje do desetog dana od dana od datuma izdavanja tog testa;
• potvrdu o cijepljenju za osobe koje su prije više od 14 dana, primile drugu dozu cjepiva protiv COVID-19. Iznimno, ukoliko se radi o cjepivu koje se prima u jednoj dozi, potvrda o primitku jedne doze ukoliko je doza primljena prije više od 14 dana od dana prelaska državne granice;
• predočiti potvrdu kojom se potvrđuje da se vlasnik potvrde oporavio od infekcije virusom SARS-COV-2 nakon što je prethodno imao/la pozitivan PCR ili brzi antigenski test, pri čemu je ta potvrda valjana najranije jedanaestog dana od dana prispijeća pozitivnog testa te najdulje do 180-og dana od dana prvog pozitivnog testa;
• ili obaviti PCR testiranje ili brzo antigensko testiranje - BAT na SARS-CoV-2 odmah po dolasku u Republiku Hrvatsku (o vlastitom trošku), uz obvezu samoizolacije do prispijeća negativnog nalaza. U slučaju nemogućnosti testiranja određuje se mjera samoizolacije u trajanju od deset (10) dana.

Iznimke od gore navedenih obveza su:

• radnici ili samozaposlene osobe koje obavljaju ključne poslove, uključujući zdravstvene djelatnike, pogranične i upućene radnike te sezonske radnike kako su navedeni u Smjernicama o ostvarivanju slobodnog kretanja radnika tijekom pandemije bolesti COVID-19 uz uvjet da ne borave u Republici Hrvatskoj ili izvan Republike Hrvatske duže od 12 sati;
• učenici, studenti i stažisti koji svakodnevno putuju u inozemstvo, uz uvjet da ne borave u Republici Hrvatskoj ili izvan Republike Hrvatske duže od 12 sati;
• pomorci i radnici u sektoru prometa ili pružatelja usluga prijevoza, uključujući vozače teretnih vozila koji prevoze robu za uporabu na državnom području i one koji su samo u tranzitu;
• diplomati, osoblje međunarodnih organizacija i osobe koje primaju poziv međunarodnih organizacija i čija je fizička prisutnost potrebna za funkcioniranje tih organizacija, vojno osoblje i policijski službenici te humanitarni djelatnici i osoblje civilne zaštite pri obavljanju svojih dužnosti;
• osobe koje putuju iz nužnih obiteljskih ili poslovnih razloga, uključujući novinare u obavljanju njihove dužnosti;
• putnici u tranzitu uz obavezu napuštanja Republike Hrvatske u roku od 12 sati od ulaska;
• pacijenti koji putuju iz neophodnih zdravstvenih razloga.

Odredbe o pograničnim radnicima na adekvatan način primjenjuju i na druge kategorije putnika koji zbog naravi svoga posla ili zanimanja imaju potrebu učestalog prelaska državne granice (npr. sportaši koji igraju za klubove u susjednoj državi).

Putnici koji predstavljaju jednu od prethodno navedenih iznimaka, dužni su prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku predočiti vjerodostojnu dokumentaciju u svrhu dokazivanja razloga izuzeća.

Državljani država članica EU/EGP kao i članovi njihove obitelji koji putuju u Republiku Hrvatsku iz trećih zemalja, odnosno onih koje nisu članice EU/EGP

Državljani država članica Europske unije (uključivši i hrvatske državljane), odnosno država članica schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru, kao i članovi njihovih obitelji te državljani trećih zemalja koji su osobe s dugotrajnim boravištem na temelju Direktive Vijeća 2003/109/EZ od 25. studenoga 2003. godine o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravištem i osobe koje imaju pravo boravka temeljem drugih direktiva EU ili nacionalnog prava ili koji imaju nacionalne dugoročne vize, koji dolaze iz trećih zemalja, prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, moraju predočiti jedno od navedenog:

• negativan nalaz PCR testa ili brzog antigenskog testa - BAT na SARS-CoV-2 koji nije stariji od 48 sati (računajući od vremena uzimanja brisa do dolaska na granični prijelaz) te se, ukoliko se radi o brzom antigenskom testu i boravku dužem od 10 dana u Republici Hrvatskoj, mora ponovo provesti testiranje do desetog dana od dana od datuma izdavanja tog testa;
• potvrdu o cijepljenju za osobe koje su prije više od 14 dana, primile drugu dozu cjepiva protiv COVID-19. Iznimno, ukoliko se radi o cjepivu koje se prima u jednoj dozi, potvrda o primitku jedne doze ukoliko je doza primljena prije više od 14 dana od dana prelaska državne granice;
• potvrdu kojom se potvrđuje da se vlasnik potvrde oporavio od infekcije virusom SARS-COV-2 nakon što je prethodno imao/la pozitivan PCR ili brzi antigenski test, pri čemu je ta potvrda valjana najranije jedanaestog dana od dana prispijeća pozitivnog testa te najdulje do 180-og dana od dana prvog pozitivnog testa;  
• ili obaviti PCR testiranje ili brzo antigensko testiranje - BAT na SARS-CoV-2 odmah po dolasku u Republiku Hrvatsku (o vlastitom trošku), uz obvezu samoizolacije do prispijeća negativnog nalaza. U slučaju nemogućnosti testiranja određuje se mjera samoizolacije u trajanju od deset (10) dana. 

Iznimke od gore navedenih obveza su:

• radnici ili samozaposlene osobe koje obavljaju ključne poslove, uključujući zdravstvene djelatnike, pogranične i upućene radnike te sezonske radnike;
• učenici, studenti i stažisti koji svakodnevno putuju u inozemstvo;
• pomorci i radnici u sektoru prometa ili pružatelja usluga prijevoza, uključujući vozače teretnih vozila koji prevoze robu za uporabu na državnom području i one koji su samo u tranzitu;
• diplomati, osoblje međunarodnih organizacija i osobe koje primaju poziv međunarodnih organizacija i čija je fizička prisutnost potrebna za funkcioniranje tih organizacija te vojno osoblja, policijski službenici, osoblje civilne zaštite i humanitarnih djelatnika, pri obavljanju svojih dužnosti;
• osobe koje putuju iz nužnih obiteljskih ili poslovnih razloga, uključujući novinare u obavljanju njihove dužnosti;
• putnici u tranzitu, uz obavezu da napuste Republiku Hrvatsku u roku od 12 sati od ulaska;
• pacijenti koji putuju iz neophodnih zdravstvenih razlog.

Osobe koje predstavljaju jednu od prethodno navedenih iznimaka dužne su prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku predočiti vjerodostojnu dokumentaciju u svrhu dokazivanja razloga izuzeća od obveze posjedovanja jednog od navedenih testova /određivanja mjere samoizolacije.

Državljani trećih zemalja 

Državljani trećih zemalja, koji nisu članovi obitelji državljana država članica schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru, niti su osobe s dugotrajnim boravištem na temelju Direktive Vijeća 2003/109/EZ od 25. studenoga 2003. godine o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravištem i osobama koje imaju pravo boravka temeljem drugih direktiva EU ili nacionalnog prava ili koje imaju nacionalne dugoročne vize, izuzev osoba iz točke I. ove Odluke, ulazak u Republiku Hrvatsku odobrit će se samo u slučaju nužnih putovanja. 

Iznimke koje se odnose na gore navedena nužna putovanja su: 

1. zdravstveni djelatnici, istraživači u zdravstvu i djelatnici u skrbi za starije osobe;
2. pogranični radnici (kao i npr. sportaši kako je to navedeno u iznimkama za putnike unutar EU/EGP);
3. osoblje u prometnom sektoru;
4. diplomati, osoblje međunarodnih organizacija i osobe koje primaju poziv međunarodnih organizacija i čija je fizička prisutnost potrebna za dobro funkcioniranje tih organizacija, vojno i policijsko osoblje, humanitarni djelatnici i osoblje civilne zaštite pri obavljanju svojih dužnosti;
5. putnici u tranzitu, uz obvezu napuštanja Republike Hrvatske u roku od 12 sati od ulaska;
6. osobe koje putuju radi školovanja;
7. pomorci (ako namjeravaju boraviti u Republici Hrvatskoj duže od 12 sati, ulaz u Republiku Hrvatsku omogućit će se uz predočenje negativnog nalaza PCR testa ili brzog antigenskog testa - BAT na SARS-CoV-2 koji nije stariji od 48 sati (računajući od vremena uzimanja brisa do dolaska na granični prijelaz) te se, ukoliko se radi o brzom antigenskom testu i boravku dužem od 10 dana u Republici Hrvatskoj, mora ponovo provesti testiranje do desetog dana od dana od datuma izdavanja tog testa; predočenje potvrde o cijepljenju za osobe koje su prije više od 14 dana, primile drugu dozu cjepiva protiv COVID-19. Iznimno, ukoliko se radi o cjepivu koje se prima u jednoj dozi, potvrde o primitku jedne doze ukoliko je doza primljena prije više od 14 dana od dana prelaska državne granice; potvrde kojom se potvrđuje da se vlasnik potvrde oporavio od infekcije virusom SARS-COV-2 nakon što je prethodno imao/la pozitivan PCR ili brzi antigenski test, pri čemu je ta potvrda valjana najranije jedanaestog dana od dana prispijeća pozitivnog testa te najdulje do 180-og dana od dana prvog pozitivnog testa;  ili je obveza obaviti PCR testiranje ili brzo antigensko testiranje - BAT na SARS-CoV-2 odmah po dolasku u Republiku Hrvatsku (o vlastitom trošku), uz samoizolaciju do prispijeća negativnog nalaza. U slučaju nemogućnosti testiranja određuje se mjera samoizolacije u trajanju od deset (10) dana);
8. osobe koje putuju iz turističkih razloga te imaju potvrdu o uplaćenom smještaju u hotelu, kampu, kod privatnog iznajmljivača ili unajmljenom plovilu te drugom obliku turističkog smještaja ili su vlasnici kuća ili plovila u Republici Hrvatskoj, ulaz u Republiku Hrvatsku omogućit će se uz predočenje negativnog nalaza PCR testa ili brzog antigenskog testa - BAT na SARS-CoV-2 koji nije stariji od 48 sati (računajući od vremena uzimanja brisa do dolaska na granični prijelaz) te se, ukoliko se radi o brzom antigenskom testu i boravku dužem od 10 dana u Republici Hrvatskoj, mora ponovo provesti testiranje do desetog dana od dana od datuma izdavanja tog testa; predočenje potvrde o cijepljenju za osobe koje su prije više od 14 dana, primile drugu dozu cjepiva protiv COVID-19. Iznimno, ukoliko se radi o cjepivu koje se prima u jednoj dozi, potvrde o primitku jedne doze ukoliko je doza primljena prije više od 14 dana od dana prelaska državne granice; potvrde kojom se potvrđuje da se vlasnik potvrde oporavio od infekcije virusom SARS-COV-2 nakon što je prethodno imao/la pozitivan PCR ili brzi antigenski test, pri čemu je ta potvrda valjana najranije jedanaestog dana od dana prispijeća pozitivnog testa te najdulje do 180-og dana od dana prvog pozitivnog testa;  ili je obveza obaviti PCR testiranje ili brzo antigensko testiranje - BAT na SARS-CoV-2 odmah po dolasku u Republiku Hrvatsku (o vlastitom trošku), uz samoizolaciju do prispijeća negativnog nalaza. U slučaju nemogućnosti testiranja određuje se mjera samoizolacije u trajanju od deset (10) dana);
9. osobe koje putuju zbog neodgodivih osobnih/obiteljskih razloga, poslovnih razloga ili koje imaju drugi gospodarski interes (ako namjeravaju boraviti u Republici Hrvatskoj duže od 12 sati, ulaz u Republiku Hrvatsku omogućit će se uz predočenje: negativnog nalaza PCR testa ili brzog antigenskog testa - BAT na SARS-CoV-2 koji nije stariji od 48 sati (računajući od vremena uzimanja brisa do dolaska na granični prijelaz) te se, ukoliko se radi o brzom antigenskom testu i boravku dužem od 10 dana u Republici Hrvatskoj, mora ponovo provesti testiranje do desetog dana od dana od datuma izdavanja tog testa; predočenje potvrde o cijepljenju za osobe koje su prije više od 14 dana, primile drugu dozu cjepiva protiv COVID-19. Iznimno, ukoliko se radi o cjepivu koje se prima u jednoj dozi, potvrde o primitku jedne doze ukoliko je doza primljena prije više od 14 dana od dana prelaska državne granice; potvrde kojom se potvrđuje da se vlasnik potvrde oporavio od infekcije virusom SARS-COV-2 nakon što je prethodno imao/la pozitivan PCR ili brzi antigenski test, pri čemu je ta potvrda valjana najranije jedanaestog dana od dana prispijeća pozitivnog testa te najdulje do 180-og dana od dana prvog pozitivnog testa;  ili je obveza obaviti PCR testiranje ili brzo antigensko testiranje - BAT na SARS-CoV-2 odmah po dolasku u Republiku Hrvatsku (o vlastitom trošku), uz samoizolaciju do prispijeća negativnog nalaza. U slučaju nemogućnosti testiranja određuje se mjera samoizolacije u trajanju od deset (10) dana);
10. osobe za koje je donijeta pozitivna odluka nadležnog tijela, temeljem njihova zahtjeva za boravak/rad, uključujući i digitalne nomade.

Putnici koji predstavljaju jednu od prethodno navedenih iznimaka dužni su prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku predočiti vjerodostojnu dokumentaciju u svrhu dokazivanja razloga izuzeća od obveze posjedovanja jednog od navedenih testova/određivanja mjere samoizolacije.

Putnici iz zemalja koje su obuhvaćene popisom država Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prema kojima se primjenjuju posebne epidemiološke mjere obvezni su predočiti negativan nalaz PCR testa koji nije stariji od 48 sati i određuje im se nužna mjera obvezne samoizolacije u trajanju od 14 dana. Vrijeme trajanja samoizolacije može se skratiti ako osoba, najranije sedmi dan samoizolacije, o svom trošku obave PCR testiranje na SARS-CoV-2 u ustanovi ovlaštenoj za provedbu testiranja te ako je nalaz testa negativan.

Putnici obuhvaćeni prilogom I. Preporuke Vijeća (EU) 2020/912 o privremenom ograničenju neobveznih putovanja u EU i mogućem ukidanju takvog ograničenja

Putnici (neovisno o državljanstvu) koji dolaze neposredno iz zemalja trenutno važećim izmjenama priloga I. Preporuke Vijeća (EU) 2020/912 o privremenom ograničenju neobveznih putovanja u EU i mogućem ukidanju takvog ograničenja u Republiku Hrvatsku mogu putovati bez ikakvih ograničenja te se tih osoba neće zahtijevati predočenje potvrda vezanih uz testiranje, cijepljenje protiv / preboljenje bolesti izazvane virusom SARS-CoV-2, niti će im se odrediti samoizolacija.
Prilikom boravka u Republici Hrvatskoj dužni su se pridržavati općih i posebnih preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Prethodno navedene osobe, koje su do graničnih prijelaza Republike Hrvatske tranzitirale preko drugih država/regija bez zadržavanja, na graničnom prijelazu trebaju dokazati da se nisu zadržavale na područjima tranzita.

Osobe koje putuju u Republiku u Republiku Hrvatsku zbog humanitarnih razloga povezanih uz pomoć područjima pogođenim potresom

Osobe koje putuju u Republiku u Republiku Hrvatsku zbog humanitarnih razloga povezanih uz pomoć područjima pogođenim potresom (Sisačko – moslavačka županija, Karlovačka županija i Zagrebačka županija), neovisno o državljanstvu i području s kojeg dolaze, mogu ući u Republiku Hrvatsku temeljem prethodne suglasnosti Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske. Od tih osoba neće se zahtijevati predočenje potvrda vezanih uz testiranje, cijepljenje protiv / preboljenje bolesti izazvane virusom SARS-CoV-2, niti će im se odrediti samoizolacija.
  
Opće napomene:

Za sve strane putnike, neovisno o državljanstvu, zbog skraćenja procedure na graničnom prijelazu, savjetujemo prethodno ispunjavanje najave putem aplikacije Enter Croatia.

Akoje putniku, prilikom obavljanja granične kontrole na ulasku u Republiku Hrvatsku, protekao rok važenja nalaza PCR testa ili brzog antigenskog testa – BAT na SARS-CoV-2 od 48 sati od uzimanja uzorka ili uopće nema PCR test, a udovoljava ostalim uvjetima ulaska, dozvolit će mu se ulazak u Republiku Hrvatsku pod uvjetom da odmah obavi PCR ili brzo antigensko – BAT testiranje u Republici Hrvatskoj o vlastitom trošku, uz boravak u samoizolaciji, do prispijeća negativnog nalaza. Ukoliko osoba nije u mogućnosti obaviti jedno od navedenih testiranja, ukupno trajanje samoizolacije iznosi 10 dana.

Brzi antigenski test – BAT naveden je na Zajedničkoj listi brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Europske Unije, a koju objavljuje Europska komisija.

Ako je putniku odobren ulazak u Republiku Hrvatsku na osnovu BAT testa i boravi  duže od 10 dana u Republici Hrvatskoj, do desetog dana od datuma izdavanja tog testa, mora se ponovo provesti testiranje.

Uklanjanje mjere samoizolacije (unijete na graničnom prijelazu), a po dobivanju negativnog nalaza PCR testa ili brzog antigenskog testa - BAT:

U takvim slučajevima, putnicima će se na graničnom prijelazu uručiti letak s uputom o postupku po prispijeću negativnog nalaza molekularnog PCR testa ili brzog antigenskog testa - BAT (NE priznaju se serološki testovi).

Na letku će se nalaziti e-mail adresa graničnog prijelaza na kojem mu je putniku određena mjera samoizolacije, a na koju će poslati negativan nalaz jednog od prethodno navedenih testova, dobivenog od strane zdravstvene ustanove u kojoj je obavljeno testiranje, u cilju uklanjanja (brisanja) unijete mjere.

Navedene osobe dužne su se testirati u mjestu boravišta, odnosno prebivališta, gdje su im osigurani uvjeti za samoizolaciju te tamo čekati negativan nalaz PCR testa ili brzog antigenskog testa - BAT.

Osobe koje su preboljele COVID-19 unazad šest (6) mjeseci izuzete su od obveze  testiranja i samoizolacije.

Za dokaz da su preboljeli COVID-19 putnici trebaju imati pozitivan nalaz PCR ili brzog antigenskog testa – BAT koji je stariji od 11 dana, ali ne stariji od 180 dana od trenutka uzimanja uzorka ili potvrdu da su preboljeli COVID-19 izdanu od liječnika.
Osobe koje su prije više od 14 dana primile drugu dozu cjepiva (za cjepivo Johnson&Johnson prvu i jedinu dozu) protiv COVID-19 koje apliciraju države članice izuzete su od obveze testiranja i samoizolacije.
Djeca mlađa od sedam godina koja putuju u pratnji roditelja/skrbnika su izuzeta od obveze predočenja negativnog rezultata testa ili samoizolacije ako su roditelji/skrbnici negativni u PCR ili brzom antigenskom - BAT testu, odnosno  posjeduju potvrdu o cijepljenju ili preboljenju bolesti COVID-19.

Od osoba koje posjeduju negativan PCR test ili brzi antigenski test – BAT napravljen u Republici Hrvatskoj zbog kratkotrajnog putovanja u nama susjednu ili neku drugu državu i vraćaju se u Republiku Hrvatsku u roku manjem od 48 sati od dana izvršenog testiranja, odnosno u roku važenja testa, neće se zahtijevati novi PCR test ili brzi antigenski test – BAT iz zemlje u kojoj su kratkotrajno boravili, već će im se ulazak omogućiti uz predočenje testa napravljenog u Republici Hrvatskoj.

Prilikom boravka u Republici Hrvatskoj svi putnici, neovisno o kategoriji i državi iz koje dolaze, dužni su se pridržavati općih i posebnih preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Više informacija o zdravstvenom nadzoru nad putnicima dostupno je na poveznici. 

Odluka o privremenoj zabrani i ograničavanju prelaska preko graničnih prijelaza RH od 30. studenog 2020. dostupna je na poveznici.

Na poveznicama su i izmjene odluke od 13. siječnja, 15. siječnja, 29. siječnja, 12. veljače, 26. veljače, 12. ožujka te 31. ožujka 2021. godine.

Kršio mjeru samoizolacije

U srijedu 31. ožujka 2021. oko 12.30 sati, prilikom nadzora poštivanja naloženih mjera samoizolacije policijski službenici na adresi prebivališta u mjestu Sulkovci nisu zatekli 42-godišnjaka iako mu je u razdoblju od 27. ožujka do 6. travnja izrečena mjera samoizolacije. Protiv 42-godišnjaka slijedi  prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

Pronašao dvije mine

U srijedu 31. ožujka 2021. oko 8.10 sati u Pakracu u Ulici kneza Branimira, 40-godišnjak je prilikom izvođenja radova pronašao dvije tromblonske mine M-60 za koje je utvrđeno da su zaostale iz Domovinskog rata. Navedene mine je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i uz poduzete mjere opreza uništio u mjestu Šeovica.

Požari

U srijedu 31. ožujka 2021. oko 15.30 sati u Požegi u Ulici sv. Vida, uslijed kvara na električnoj grijalici došlo je do požara u obiteljskoj kući u vlasništvu 48-godišnjakinje prilikom čega je u potpunosti izgorjelo prizemlje kuće kao i tri psa.

Istoga dana, oko 16.30 sati u Pleternici u Ulici Ljudevita Gaja na neutvrđeni način je došlo do požara u kojem je izgorjela suha trava i nisko raslinje.

Tijekom dana  došlo je  do požara na otvorenom prostoru u blizini mjesta Golo Brdo gdje je gorjela suha trava i nisko raslinje.

Upozoravamo građane da prilikom spaljivanja biljnog otpada na otvorenim prostorima, prvenstveno šumama i poljoprivrednim površinama, posebnu pozornost obrate pri rukovanju vatrom ili lakozapaljivim predmetima koji bi mogli izazvati požare.

U prometnoj nesreći dijete lakše ozlijeđeno

U srijedu 31. ožujka 2021. oko 19.30 sati u mjestu Brestovac u Ulici Stari Brestovac, 47-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom marke „Hyundai“, požeških registarskih oznaka, dolaskom do raskrižja nije propustio bicikl kojim je upravljalo 10-godišnje dijete koje se kretalo cestom s prednošću prolaska prilikom čega je došlo do udara bicikla u prednju desnu bočnu stranu vozila. U prometnoj nesreći dijete je lakše ozlijeđeno, a protiv 47-godišnjeg vozača slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata dogodila se i prometna nesreća s materijalnom štetom u mjestu Gradište.

Novu aferu koja se vrti u Požegi i neslavno otpuštanje jedne mlade osobe da bi se zaposlio posrnuli gradonačelnik Požege Darko Puljašić o čemu su ovih dana pisali gotovo svi nacionalni portali i mediji, prokomentirao je kandidat za požeško-slavonskog župana Josip Ređo ispred MOST-a, Domovinskog pokreta i Nezavisnih, te usput samo podsjetio javnost da se slična takva situacija ovom rukovodstvu Doma Zdravlja, i predsjedniku Upravnog vijeća i ravnatelju Doma zdravlja, već dogodila 2018. Priopćenje donosimo u nastavku:

Poštovani,

Ako su navodi u Telegramovom članku točni, a izjava člana Gradskog vijeća Grada Požege, ujedno i predsjednika Upravnog vijeća Doma zdravlja Požeško-slavonske županije, prof. Drage Gašpara, dr.med. autentična, najoštrije osuđujemo takav, po nama sramotan i moralno i etički neprihvatljiv čin.

Zapošljavanje stručnih, a ne stranački i rođački podobnih, gdje će znanje, sposobnost i izvrsnost biti jedina mjerila uspjeha biti će jedna od najbitnijih točaka našeg izbornog programa čime ćemo nastojati vratiti vjeru našim mladima da mogu uspjeti zahvaljujući isključivo sebi i svojim sposobnostima i rezolutno naglašavamo da se u našem mandatu takva ili slična zapošljavanja neće događati.

Tim više, što je po navodima portala Telegram, jedna mlada osoba dobila otkaz kako bi se nekome stranački podobnom otvorio put prema zapošljavanju, zgražamo se nad odlukom da se na otkazom mladoj osobi upražnjeno radno mjesto zapošljava osoba pod aktivnim istragama Uskoka i podignutom optužnicom za subvencijsku prijevaru od strane Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

Pod pretpostavkom da se akteri i pozivaju na prava dužnosnika za povratak na prethodne poslove nakon prestanka mandata, smatramo da je Zakon po kojima se ostvaraju ista prava manjkav i apelirat ćemo i zagovarati izmjene istoga. Dužnosnici, političari i političke elite ne smiju biti povlašteni u odnosu na ostale zaposlene u privatnom i javnom sektoru.

Sjetimo se samo 2018. godine i otkaza gospođi Valentini Eraković, samohranoj majci tri kćeri koja je radila kao čistačica Doma zdravlja Požeško-slavonske županije, da bi na isto mjesto zaposlili šogoricu ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije, a o čemu je portal Telegram također pisao (https://www.telegram.hr/politika-kriminal/nekad-zbilja-obozavamo-to-cime-se-bavimo-nepravedno-otpustena-cistacica-nakon-tekstova-u-telegramu-dobila-je-novi-posao/), zapošljavanjem nepravedno otpuštene gospođe Valentine Eraković na upražnjeno radno mjesto u Društvu u kojem sam u to vrijeme obnašao dužnost člana Uprave, pokazao sam da naša briga za najranjivije članove društva nikada neće imati alternativu, a pružiti adekvatno školovanje našoj djeci i mladima nikada i niti pod koju cijenu neće doći u pitanje.

Stanovnicima Požeško-slavonske županije vladajući su još jednom pokazali i dokazali da interesi njih i stanovnika Požeško-slavonske županije nisu isti!

S poštovanjem,

Josip Ređo, dipl.oec.

kandidat za župana Požeško-slavonske županije

Vedrana Vondrak, dr.med.

kandidatkinja za zamjenicu župana Požeško-slavonske županije

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 116 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 106 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 10 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 561 osoba, a ukupno je testirano 34459 osoba. Na posljednjem testiranju obrađena su 193 uzorka, od kojih je 36 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

JAKŠIĆ - u prostorima DVD-a Jakšić održano jepotpisivanje 4 ugovora sa zajednicom ugovaratelja GEOTERMALNA ENERGIJA d.o.o. i ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POŽAR za izradu studija i prateće dokumentacije za istraživanje geotermalnog prostora Požeško-slavonske županije, kojima će se osigurati daljnja istraživanja i u konačnici dozvole za pridobivanje energije iz podzemlja.

Radi se o ugovorima:

I. Izrada studije hidro-geotermalnog potencijala Požeško-slavonske županije

II. Izrada znanstveno istraživačke studije za prostor termalnog izvorišta „Velika”

III. Studija procjene geotermalnog potencijala na predloženom istražnom prostoru „Tekić“ s tehno-ekonomskom procjenom isplativosti projekta i s predloženim istražnim radovima na mikrolokaciji

IV. Izrada dokumentacije za stjecanje dozvole za istraživanje i priprema dokumentacije za ishođenje dozvole za pridobivanje geotermalnih voda na lokalitetu „Tekić“.

Nositelj projekta je Požeško-slavonska županija dok je tehnička pomoć u pripremi i provedbi projekta povjerena Regionalnom koordinatoru razvoja Požeško-slavonske županije. Partneri projekta su Grad Lipik, Općina Jakšić i Općina Velika. Ukupna vrijednost projekta je 1.876.000,00 kn. Udio sufinanciranja iz EU iznosi 1.594.600,00 kn (85%), udio Požeško-slavonske županije 169.837,50 kn (9,05%), udio Grada Lipika 75.000,00 kn (4%), dok udio Općine Velika iznosi 36.562,50 kn (1,95%).

Projekt uključuje izradu Studije geotermalnog potencijala Požeško-slavonske županije, izradu dokumentacije za stjecanje dozvole za istraživanje i pripremu dokumentacije za ishođenje dozvole za pridobivanje geotermalnih voda na lokalitetu Tekić, izradu projektno-tehničke dokumentacije za Toplovod u Lipiku te izradu Istraživačke studije termalnog izvorišta u Velikoj. Projekt je financiran kroz Poziv za iskaz interesa za dodjelu bespovratnih sredstava iz Prioritetne osi 10 - Tehnička pomoć Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ za sufinanciranje pripreme strateških projekata regionalnoga KK.10.1.3.05.

Razdoblje provedbe projekta je od 1. svibnja 2020. – 1. svibnja 2023. godine.

Konferenciji su prisustvovali požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, Dražen Jakšić, Mladen Škrlec dipl. ing. naftnog rudarstva predstavnik tvrtke Geotermalna energija d.o.o., gradonačelnik grada Lipika Vinko Kasana, Ivica Kovačević načelnik općine Jakšić, Ivica Potočanac načelnik općine Velika, Mile Pavičić načelnik općine Kaptol, Zdravko Mandić načelnik općine Brestovac, Dalibor Bardač načelnik općine Čaglin, Senka Horvat ravnateljica Regionalnog koordinatora razvoja PSŽ, pomoćnik ravnateljice Regionalnog koordinatora razvoja PSŽ Anton Devčić, Branka Kuba pročelnica UO za gospodarstvo i graditeljstvo Požeško-slavonske županije, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Požeško-slavonske županije Mladenko Soldo te ostali gosti.

 - Kada govorimo o geotermalnim izvorima, zapravo se radi o jednom potencijalu koji mi imamo u našoj županiji, a određena stručna i znanstvena literatura kaže da ispod zemljine kore postoje značajne zalihe toplinske, odnosno geotermalne energije. Ovaj projekt je jedan dobar iskorak u smjeru korištenja postojećih izvora – rekao je Anton Devčić, pomoćnik ravnateljice Regionalnog koordinatora razvoja PSŽ koji je ispred PANORE vodio pripremu i provedbu ovoga projekta te moderirao današnje događanje.

Provedba ovog projekta ima za cilj podići razinu iskoristivosti geotermalnog potencijala Požeško-slavonske županije, odnosno njezinih općina i gradova (Općine Jakšić i Velika i grad Lipik) kako bi se pokrenula gospodarska djelatnost te podigla razina kvalitete života na ovom području kroz: turizam, poljoprivredu, zdravstvo, zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost, te ostale povezane djelatnosti. Potencijal eksploatacije je puno veći od onoga što za sada imamo u praksi, a to je da imamo korištenje geotermalnih voda u ljekovite i balneološke svrhe (Lječilište Lipik-temperatura vode na izvoru 60⁰C) te u rekreativne svrhe (Dubočanka Velika – temperatura vode na izvoru 29⁰C).

Senka Horvat ravnateljica Regionalnog koordinatora razvoja PSŽ rekla je kako je danas posebno ponosna na Požeško-slavonsku županiju i na projekt geotermalnih izvora te se zahvalila Županiji što je izabrala upravo njih kao Regionalnog koordinatora i kao nekoga tko će biti tehnička pomoć u provedbi projekta, a tko sada vodi i sudjeluje zajedno sa svim drugim partnerima u projektu. - Svi mi koji se bavimo regionalnim ili lokalnim razvojem na ovom području, a i svi naši prethodnici znali smo da ovdje postoje potencijali vezani uz geotermalnu energiju. Oni se već koriste u Lipiku i Velikoj, međutim ovo su jako veliki zahvati i veliki projekti koji zahtijevaju velika sredstva i velika ulaganja. Do sada se nije dogodio trenutak i nitko nije imao hrabrosti započeti ovakav projekt da bi ga u konačnici i realizirali te da bi u potpunosti mogli koristiti geotermalnu energiju.

Načelnik općine Velika Ivica Potočanac rekao je kako je poznato da je Velika od davnina sjedište turizma, odnosno kupalište u koje je dolazio veliki broj ljudi, uz nadu da će bazeni u Velikoj biti otvoreni do početka ljetne sezone te da će se koristiti termalni izvori. Uz posebnu zahvalu županu Tomaševiću koji je općinu Velika uvrstio u ovaj projekt, načelnik je rekao kako se nada da će se sve ono što je predviđeno u dogledno vrijeme i izvršiti kako bi se moglo što prije početi koristiti.

Načelnik općine Jakšić Ivica Kovačević rekao je kako stanovnici općine Jakšić znaju da su još od davnih doba Rimljana na području Tekića postojale Rimske toplice. Naglasio je kako vjeruje da će u budućnosti osim topličkog turizma postojati mogućnost proizvodnje električne energije.

Gradonačelnik grada Lipika Vinko Kasana rekao je kako je siguran kako ovaj projekt nosi veliki potencijal. 

 - Današnji dan je veliki dan za našu županiju jer je ovaj projekt toliko važan i bitan, velik i značajan po svim elementima. Kako je već rečeno, povijest u Tekiću seže još iz doba Rimljana, jer je dokazano da su postojala kupališta i toplice, a isto tako vrijedi i za grad Lipik koji je otprilike prije 250 godina napravljen upravo kao grad za užitak i turizam te mu sada vraćamo njegov sjaj zajednički radeći na ovakvim projektima. Vjerujem da će toplice u našoj općini Velika biti od velikog značaja podizanja životnog standarda te naravno dolazaka turista kod nas u županiju.

Ovaj projekt je važan jer se nadovezuje na još dodatnih projekata. Prije otprilike 50-tak godina pokrenut je projekt akumulacije Kamenska, općine Brestovac, znajući da će voda biti pitanje svih pitanja, upravo zato što naša rijeka Orljava teče tim dijelom, dok će nam geotermalni izvori dati odgovore na sva naša pitanja. Očekujemo otprilike oko 3 km ili koliko bude potrebno, dobiti temperaturu oko 150-160⁰C – rekao je župan Tomašević te je naglasio kako je Požeško-slavonska županija poljoprivredna županija i kraj koji može dati odgovore, pogotovo u današnjem vremenu pandemije virusa te da konzumiramo ono što sami proizvedemo.

PLETERNICA - Hrvatsko žensko društvo Pleternica kao nositelj Projekta "Zaželi, ostvari, djeluj" zajedno sa partnerima Hrvatskim zavodom za zapošljavanje PU Požega, Centrom za socijalnu skrb Požega i Gradom Pleternica priveo je kraju projekt, pa je održana i Završna konferencija u Hrvatskoj knjižnici i čitaonici Pleternica.

Projekt je trajao od 05. 10. 2018. godine do 05. 04. 2021.- godine a ukupna vrijednost projekta je 4.038.178,82 kn, koji je u cjelokupnom iznosu financirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

Ciljna skupina projekta bile su nezaposlene žene prijavljene u evidenciji HZZ-a Područni ured Požega. Krajnji korisnici projekta bile su starije i nemoćne osobe kojima će se pružati pomoć u kući. Cilj projekta je bio omogućiti pristup zapošljavanju i tržištu rada teže zapošljivoj skupini žena na ruralnom području. Projektnim aktivnostima željela se povećati razina znanja i vještina ciljne skupine kako bi bila konkurentnija na tržištu rada u lokalnoj zajednici nakon završetka projekta te poticanje socijalne uključenosti i povećanje razine kvalitete života krajnjih korisnika.

Ovim projektom je zaposleno 28 žena na 24 mjeseca, koje su pružale potporu i podršku za najmanje 112 krajnjih korisnika kojima su pružale slijedeće usluge: Usluga organizacije prehrane, pomoć u obavljanju kućanskih poslova, pomoć u održavanju osobne higijene, pružanje podrške korisnicima kroz razgovore i druženje te uključivanje u društvo, pomoć u posredovanju u ostvarivanju raznih prava kao što su dostava računa, dostava pomagala, lijekova, plaćanje i sl.

Svih 28 žena prošlo je edukativni dio aktivnosti kroz koji su se osposobile kako bi bile konkurentnije na tržištu rada nakon završetka projekta. U sklopu projekta pružile su 107.520 sati rada na terenu u domaćinstvima korisnika, mjesečno je podijeljeno 112 paketa potrepština, a kroz projekt je nabavljeno 28 kompleta radne odjeće, 28 bicikala i postavljena su 4 city light plakata.

Završna konferencija nije mogla primiti sve sudionike projekta zbog epidemioloških mjera, a sve okupljene pozdravila je predsjednica Hrvatskog ženskog društva Dorotea Valenta, ravnatelj Centra za socijalnu skrb Požega Vjekoslav Potočanac  i pleternička gradonačelnica Antonija Jozić koja je istakla da je Hrvatsko žensko društvo Pleternica najbolja udruga što se tiče projekata. - To je drugi projekt iz programa Zaželi koji smo proveli na području našeg grada, trenutno se provodi još jedan projekt, a vodili smo računa da naših oko 300 korisnika starijih i nemoćnih osoba i dalje imaju skrb kakvu zaslužuju. Naša moralna i generacijska odgovornost je brinuti o našim starijim, koji su stvarali naš grad, otišli u mirovinu a neki i bez svojih bližnjih iz obitelji. Nadam se novim projektima a očekujemo i nastavak programa Zaželi u novom operativnom razdoblju koji će trajati i duže.

LIPIK - Projekt Terme Lipik integrirani je projekt razvoja i revitalizacije kulturne baštine Lipika, grada koji je poznat po prirodnim ljepotama, kulturnom i povijesnom naslijeđu te stoljetnoj tradiciji bavljenja turizmom i čija je baština u Domovinskom ratu pretrpjela teška razaranja, rekla je voditeljica projekta Veronika Prhal u uvodnom dijelu početne konferencije ovoga projekta koja se 29. ožujka održala u konferencijskoj dvorani „Quelle“ u Lipiku. Kroz ovaj izuzetno značajan projekt želi se potaknuti obnova i očuvanje kulturne baštine te stavljanje u funkciju i korištenje turističkog potencijala Vile Zinke – Vile dobre vode, Perivoja i Narodnih kupki.

 - Projekt „Terme Lipik“ financijski je najvrjedniji projekt Grada Lipika, koji je i nositelj samoga projekta, dok su partneri Toplice Lipik i Turistička zajednica grada Lipika. Osim financijske vrijednosti od ukupno 73,3 milijuna kuna (bespovratna sredstva iznose gotovo 62 milijuna kuna) još veću vrijednost vidimo u obnovi i revitalizaciji kulturnih dobara. Provedba projekta započela je 1. siječnja 2020. i traje do kraja lipnja 2023. godine, a cilj projekta je obnova i očuvanje kulturne baštine te stavljanje u funkciju i korištenje turističkog potencijala - naglasila je Veronika Prhal.

Lipički gradonačelnik Vinko Kasana je naglasio da je riječ o iznimno dragocjenom projektu koji se odnosi na razvoj turizma u Lipiku. - Nakon završetka ovog projekta u Lipiku više ništa neće biti isto.“ - rekao je gradonačelnik Kasana zahvalivši pri tome hrvatskoj Vladi na podršci i na tome što je prepoznala potrebe i činjenicu da je Lipik turistički grad, izjavivši još jednom da će se nakon provedbe ovog projekta dogoditi puno pozitivnih stvari za naš grad. Projekt Terme Lipik važan je već samim time što je vezan uz turizam. On će vratiti Lipik na kartu turističkih destinacija. To naš grad i zaslužuje.“ - rekao je gradonačelnik te dodao kako će se u interpretacijskom centru Vile Zinke dobiti multifunkcionalni prostor za prezentaciju turizma i sve one atraktivne sadržaje koji su vezani za vodu, dok ništa manje važna nije ni obnova perivoja te Narodnih kupki. To su tri vrlo bitna i vrijedna elementa koja će upotpuniti izgled grada vizualno, ali isto tako i sa svojom turističkom ponudom.

Gradonačelnik je još napomenuo činjenicu da je Lipik danas veliko gradilište jer u ovom trenutku imamo četrnaest otvorenih gradilišta, istaknuvši da se u Lipiku trenutno provode projekti u vrijednost većoj od 260 milijuna kuna bez PDV-a. - Na Međunarodnoj izložbi cvijeća i vrtnih nasada u Budimpešti 1910. godine odlikovano je jedino Kupalište Lipik među svim kupalištima Monarhije velikom državnom zlatnom kolajnom radi svojih vrtnih nasada, uređenja kupališnog parka i bujnog inozemnog raslinja.“ – ova vijest objavljena 19. svibnja 1910. u zagrebačkom dnevnom listu Obzor br. 135 jedna je od povijesnih potvrda zlatnog doba lipičkih toplica kao mondenog odmarališta Srednje Europe utemeljenog na blagodatima geotermalne vode u kojeg su pristizali gosti iz svih dijelova Austrougarske Monarhije i inozemstva, rekao je tijekom svojeg obraćanja ravnatelj Toplica Lipik Darko Kelemen.

 - Za Lipik se u svijetu zna da nema samo ljekovitu snagu vode potrebnu bolesnima, nego ima i snagu privlačiti zdrave ljude željne zabave ili mira. Svjesni lječilišne, kulturne i turističke vrijednosti termomineralne vode, perivoja i čitavog kompleksa još prije desetak godina pristupili smo izradi projekta revitalizacije perivoja i rekonstrukcije Narodnih kupki kao najstarijeg lječilišnog objekta u perivoju. Nismo tad ni slutili da će ovi projekti biti presudni u dobivanju potpore iz EU fondova. Realizacijom ovih projekata nastavljamo put povratka starom sjaju kako bismo rasli kao kulturna i turistička atrakcija i kao bismo upotpunili svoju rehabilitacijsku i lječilišnu ponudu - izjavio je ravnatelj Kelemen, zahvalivši također hrvatskoj Vladi i resornim ministarstvima, te Požeško-slavonskoj županiji što su prepoznali važnost ovog projekta, kao i Gradu Lipiku koji odgovorno i uspješno nosi projekt.

Ravnateljica Regionalnog koordinatora razvoja Požeško-slavonske županije Senka Horvat, ujedno i izaslanica požeško-slavonskog župana Tomaševića izrazila je zadovoljstvo početkom realizacije velikog i značajnog projekta „Terme Lipik“, podsjetivši kako je dio bespovratnih sredstava osiguran iz Razvojnog sporazuma za područje Slavonije, Baranje i Srijema. - Nije samo da radimo na obnovi kulturne i turističke baštine, nego joj dajemo nove funkcije i kapacitete.

Davor Huška, ravnatelj Uprave za financije i informacijsko-telekomunikacijske sustave u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU te, ovom prigodom i izaslanik resorne ministrice Tramišak istaknuo je kako se značaj članstva naše zemlje u Europskoj uniji te značaj europskih fondova vidi upravo danas u Lipiku gdje je provedeno ili se provode brojni projekti.

U daljnjem tijeku konferencije projekt su nazočnim sudionicima u „Quelli“ prezentirale Daria Adžijević (pomoćnica voditeljice projekta), Anita Tudović (koordinator projekta Toplica Lipik) i Dragana Beuković (stručnjak za promidžbu i vidljivost TZ grada Lipika).

Tom su prilikom naglasile da obnova i očuvanje kulturne baštine te stavljanje u funkciju i korištenje turističkog potencijala projektne cjeline uključuje Vilu Zinke (Vilu dobre vode), Perivoja i Narodnih kupki.

Istaknuto je kako će se kroz provedbu projekta podići standard interpretacije opremljenosti i kvalitete kulturnih i turističkih sadržaja u Lipiku, unaprijediti sustav promocije i distribucije kulturno-turističkih sadržaja na domaćem tržištu te podići svijest lokalnog stanovništva o valorizaciji kulturnih dobara.