
Lana
Pivaj diko, ja ću ti polagat
5. SUSRET FOLKLORNIH PJEVAČKIH SKUPINA U BIŠKUPCIMA -
BIŠKUPCI - Kulturno umjetničko društvo „Šijaci“ iz Biškupaca bilo je domaćin 5. Susret folklornih pjevačkih skupina „Pivaj diko ja ću ti polagat“ uz suorganizatora Zajednicu kulturnih udruga Požeško-slavonske županije. Pokroviteljstva su se prihvatili Općina Velika i Požeško-slavonska županija.
Među brojnim folklorašima i zaljubljenicima tradiciju i običaje koji su došli uživati u a capella pjesmama na manifestaciji su bili zamjenik požeško-slavonskog župana Vedran Neferović, zamjenik požeškog gradonačelnika Ferdinand Troha, zamjenik načelnika općine Velika Ivica Potočanac, načelnik općine Jakšić Ivica Kovačević i predsjednica Općinskog vijeća općine Velika Antoniju Pavlović koja je ujedno i tajnica Zajednice kulturnih udruga Požeško-slavonske županije.
Uz nastupe skupina natjecateljskog karaktera, u revijalnom dijelu na početku smotre nastupili su: dječja skupina KUD-a Šijaci izvevši nekoliko igara i dječjih kola uz pjesmu i na kraju s nekoliko pjesama Muška pjevačka skupina „Šokci“ iz Osijeka. U natjecateljkom dijelu nastupili su Muška pjevačka skupina HKUD Slavonija Jakšić, Mješovita pjevačka skupina KUD Bektež, Ženska pjevačka skupina KUD Šijaci iz Biškupaca, Mješovita pjevačka skupina ZD KUD Rama Pleternica, Ženska pjevačka skupina HKUD Slavonija Jakšić, Muška pjevačka skupina KUD Berda Brestovac, Mješovita pjevačka skupina KUD Požeška dolina, Ženska pjevačka skupina GKUD Požega, Muška pjevačka skupina Grabarčani iz Grabarja i Mješovita pjevačka skupina Matice slovačke Kukučin Kuntarić iz Jakšića.
Najbolje pjevačke skupine po ocjeni i izboru stručnog selektora ispred Hrvatskog sabora kulture, etnomuzikologa, pjevača, glazbenog pedagoga, glazbenog producenta i dirigenta Tomislava Habulina, predstavljat će Požeško-slavonsku županiju na 16. Državnom susretu pjevačkih skupina u studenom ove godine koji će se održati u Sisku. Tamo odlaze kao najbolji u folklornom pjevanju Muška pjevačka skupina HKUD Slavonija Jakšić, a kao najbolji u izvornoj pjesmi Ženska pjevačka skupina KUD Šijaci Biškupci. Na smotru Muških pjevačkih skupina u Ivanić Grad odlaze Muška pjevačka skupina KUD Berda iz Brestovca.
Zlatni kas Zlatne doline privukao 18 jahačica u tri kategorije
ODRŽANO PRVO I JEDINSTVENO NATJECANJE U ŽENSKOM JAHANJU U PARKURU S PREPREKAMA -
ZARILAC – Konjogojska udruga Vallis Aurea Požega i Etno kuća Bello iz Pleternice organizirali su vrlo zanimljivo i jedinstveno natjecanje „Zlatni kas Zlatne doline za žene u ženskom jahanju s preprekama u parkuru. Suorganizatori su im bili Konjogojska udruga Pleternica i Konjogojska udruga Potkalnički konjari koji su im osiguravali i veliki dio same logistike i pomoći u natjecanju i ocjenjivanju jahačica.
- Za sada je ovo jedinstveno natjecanje u samo ženskom jahanju u Hrvatskoj i stoga sam to predložio članovima udruge i zalagao se za takvu organizaciju natjecanja. Ove godine imali smo 18 jahačica iz cijelog kontinentalnog dijela Hrvatske, a nadamo se i proširenju suradnje s klubovima i udrugama ostalih gardova u RH te iz Slovenije i Mađarske – istakao je na početku inicijator i onaj koji je najviše potegao u organizaciji Antun Bello iz Pleternice.
Sve okupljene posjetitelje i sve natjecatelje te njihove navijače iz 8 konjogojskih udruga i klubova pozdravio je pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja, Vlado Prskalo koji je i sam ljubitelj konja i jahanja, imao i konjički klub dok je bio ravnatelj u školi u Slav. Brodu. – Zaista mi je drago što ću danas provesti ovaj dan u Slavoniji i ovom malom mjestu Zarilcu, biti sa ovim mladim ljudima koji su puni entuzijazma za ovaj sport. Svakako i kao ministarstvo želimo da ovaj sport što više zaživi u ovim ruralnim prostorima. Neka ovo današnje natjecanje završi sretno i sa osmjehom na licima ovih mladih žena, te da se natjecanje i ova tradicija nastavi i dalje – istakao je Prskalo.
Pozdrave su uputili ispred pokrovitelja, grada Kutjevo, Ivica Ribičić predsjednik Gradskog vijeća i sam ljubitelj i uzgajivač konja te grada Pleternice, zamjenik gradonačelnice Domagoj Katić koji je ovo natjecanje i proglasio otvorenim u ime požeško-slavonskog župana Alojza Tomaševića koji je bio spriječen doći na ovo prvo natjecanje. – Ovdje u središtu Slavonije u prekrasnom Zarilcu po prvi puta vidimo ove divne jahačice koje će pokazati svoju umješnost jahanja ali i njihove divne konje kojih sve više imamo u uzgoju u Hrvatskoj. Veseli me da sam i ja dio konjičkog sporta zadnjih 15-ak godina ovdje u Pleternici, te da se ponovno vraćamo na stare grane ponosa Slavonije, a to je sve više konja u uzgoju, od lipicanaca do ostalih pasmina. Siguran sam da će ovakvo natjecanje ubuduće privući još više natjecateljica i posjetitelja ljubitelja konjičkih natjecanja. Moram istaći da je ovakvu organizaciju mogao smisliti samo Antun Bello i njegova Konjogojska udruga, a siguran sam da je ovo samo prva od niza manifestacija na ovim prostorima i u Zarilcu gdje se sutra održava i Otvoreno prvenstvo u roštiljanju Grill Slavonica.
Osamnaest vrlo elegantnih jahačica na svojim konjima pokazale su u parkuru vještinu jahanja, brzinu i spretnost obilaženja kapija i zapreka u parkuru, ukupno u tri kategorije. Svoje umijeće u jahanju i vladanju s konjem pokazale su Lana Ivić iz Lužana, Andrijana Štivičić iz Sičica, Marija Majstorović iz Rešetara, Monika Stazić iz Rešetara, Paola Prskalo iz Graberca, Maja Majstorović iz Vrbovca, Lucija Grbeš iz Jakšića, Sara Pus iz Tekića, Nikolina Komporčić iz Brodskog Stupnika, Klara Devčić iz Nove Gradiške, Jana Ričko iz Konjšćine, Marta Marjanović iz Davora, Valerija i Natalija Katavić iz Slavonskog Kobaša, Mateja Milojčić iz Slavonskog Kobaša, Maja Piljek iz Začretja, Leona Blagaj iz Križevaca i Mihaela Vokić iz Slavonskog Kobaša.
Ivo Lučić „ Od vila ilirskih do Bijelog puta“
HERCEGOVAČKA ZAVIČAJNA UDRUGA „HERCEG STJEPAN“ POŽEGA ORGANIZIRALA PROMOCIJU KNJIGE -
POŽEGA – U predvečerje tradicionalnog Hercegovačkog sila koje organizira Hercegovačka zavičajna udruga „Herceg Stjepan“ iz Požege organizirana je na veleučilištu u Požegi i promocija najnovije knjige povjesničara Ive Lučića pod nazivom „Od vila ilirskih do Bijeloga puta“ – stranputicama bosanske i hercegovačke povijesti. Autora i Zavičajnu zajednicu predstavio je predsjednik Vlado Boban. Knjigu je predstavio sam autor a istakao je da ju je završio sa tekstovima o Bijelom putu i humanitarnim konvojima za Novu bili u Bosnu Srebrnu. Predstavljanju su nazočili brojni članovi Hercegovačke zavičajne udruge.
Ova knjiga koja ima 368 stranica, izašla je u nakladi Hrvatske liječničke komore i Hrvatskog instituta za povijest, historiografsko je znanstveno djelo. Autor se usredotočio na izvore od kojih dio dosad nije bio poznat široj javnosti, dio ni povjesničarima, a dio je stajao negdje u zapećku, zapostavljen i zanemaren. Iz naslova knjige vidljivo je kako ona obuhvaća povijesno razdoblje od ilirskog pokreta s početka devetnaestoga stoljeća, kao i njegovih refleksija na Bosnu i Hercegovinu, pa do pred kraj dvadesetoga stoljeća i Bijeloga puta koji je kao i nekada “vilinski glas” iz Zagreba vodio u Bosnu.
Najveći dio knjige, jedna trećina, posvećen je zbivanjima nakon raspada Jugoslavije, te međunarodnog priznanja i proglašenja “Republike Bosne i Hercegovine” u proljeće 1992. Knjiga je plod dugogodišnjeg istraživanja, prikupljanja materijala i izravnog uvida u temu. Tekst je popraćen brojnim fotografijama, od kojih su neke prvi put objavljene. Djelo ima i “dodanu vrijednost” koju se ne može zanemariti – knjiga je politički relevantna za današnjicu. Ništa u političkim previranjima današnje Bosne i Hercegovine ne može se razumjeti bez uvida u njezinu povijest. Autor je posebno istakao kako se povijest u Bosni i Hercegovini ponavljala i da izgleda nitko iz hrvatske politike i vlasti nije ništa naučio iz tih grešaka, nego se i dalje vodi politika koja vodi samo do ponavljanja tih istih grešaka.
Kako je autor knjigu završio s Bijelim putem o tom jedinstvenom humanitarnom događanju govorio je Lučićev prijatelj, poznati humanitarac Ante Damjanović, koji je uz još nekoliko poznatih ljudi bio organizator humanitarnih konvoja za Novu Bilu i Bosnu Srebrnu. Ispričao je svoj put u tadašnjim vremenima te dolazak u Lašvansku dolinu, Novu Bilu, Vitez, Travnik, koji su tada bili bez vode, struje i svih osnovnih potrepština koje stanovništvo nužno treba.
Nakon obnavljanja udruge sve brojnije aktivnosti i rad na društvenom životu branitelja
REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA UHDDR GRADA POŽEGE -
POŽEGA - Nakon što je prije nekoliko godina obnovljen rad Udruge Hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata grada Požege, udruga bilježi sve bolju aktivnost, više rada, više sportskih natjecanja, putovanja na susrete s prijateljskim udrugama i na susrete UHDDR-a Hrvatske. Osnovni cilj rada udruge je da se poboljšaju životni uvjeti, osigura društveni život i druženje nekadašnjih ratnika, danas dobrih prijatelja, ali i da se stalno radi na očuvanju istine o Domovinskom ratu, posebno prenošenje te istine na mlađe generacije.
Redovnoj i izvještajnoj godišnjoj skupštini UHDDR grada Požege nazočio je zamjenik župana Vedran Neferović koji je podržao rad udruge koju Požeško-slavonska županija podržava i sufinancira njen rad. – Ovo je vaša druga skupština nakon obnavljanja i ja vam želim da se ta vaša upornost i vaš program koji ste zacrtali ostvari. Znam da najviše skrbite i čuvate uspomene vaših dragih prijatelja kojih više nema, te o njihovim obiteljima i njihovim potrebama. Nadam se da ćete zdušno nastaviti raditi na tim pozitivnim ciljevima i idejama kako sačuvati istine o Domovinskom ratu. Za vaš obol koji ste si dali nadam se da ćete pronaći dovoljno energije, uz sve današnje nedaće u kojima živimo, da sačuvate uspomenu na vaše prijatelje. Često smo svjedoci da atmosfera u društvu nije onakva kakva bi trebala biti, a bez ljudi koji su živa riječ na zbivanjima iz tog vremena, sjećanja emocije i križ koji nosite u sebi, ostaje u vama. Stoga vam želim puno zdravlja i uspješan rad.
Skup je pozdravio Zdenko Vukić, izaslanik predsjednika HVIDR-e Požeško-slavonske županije, te čestitao na dosadašnjem radu ali i još više aktivnosti i druženja u budućem radu, te Ilija Konjevod, predsjednik UHDDR grada Kutjeva, koji se zahvalio požeškoj udruzi na pomoći kod osnivanja udruge u Kutjevu.
Vrlo bogato izvješće o radu udruge iznio je predsjednik Josip Pavunčec koje je jednoglasno usvojeno. Požeška udruga održava vrlo prisne odnose sa istoimenom udrugom s otoka Raba, međusobno se posjećuju i održavaju sportske i društvene susrete. Obilježavaju sve datume od državnog značaja i sve datume iz Domovinskog rata. Česti su gosti i odlaze na sportske susrete u prijateljske udruge UHDDR u Svetu Nedjelju, Osijek, Slav. Brod i Stupnik. Njihova streljačka sekcija je vrlo aktivna i odlazi na brojna lokalna natjecanja u streljaštvu, ali i u Koprivnicu, Čađavicu, Belišće i Vukovar. Organiziraju i malonogometni turnir u Požegi, a na nogometni turnir odlaze prijateljskoj udruzi u Johovac, BiH. Sve je to financirano s 40-tak tisuća kuna koje su dobili od subvencija grada Požege, Požeško-slavonske županije, Ministarstva hrvatskih branitelja, članarina i vlastitih donacija. Za 2019. godinu napravljen je plan rada i financijski plan.
Silvano Hrelja pozvao umirovljenike da jedinstveno glasaju za svoje istinske predstavnike
HSU IZ AMSTERDAMSKE KOALICIJE ODRŽAO PREDIZBORNI SKUP ZA UMIROVLJENIKE I OSOBE STARIJE ŽIVOTNE DOBI -
POŽEGA - Hrvatska stranka umirovljenika - HSU grada Požege i Požeško-slavonske županije organizirao je predizborni skup za Izbore za Europski parlament u dvorani Udruženja obrtnika Požega. Na listi Amsterdamske koalicije je Silvano Hrelja, predsjednik HSU i predstavnik te stranke koja se jedina bori za bolja prava umirovljenika i bolji život umirovljeničke populacije. Silvano je istakao odmah na početku da je jedno takvo pozitivno iskustvo da je u EU parlamentu predstavlja umirovljenik i predstavnik starijih osoba imala Slovenija.
- Kako to učiniti i u Hrvatskoj. Dati glas svom kandidatu na listi broj 12 pod rednim brojem 4, gdje sam ja Silvano Hrelja kao predstavnik HSU i jedini predstavnik umirovljenika na svim listama, u što većem broju.Preferencijalnim glasovima se uvijek može mijenjati mjesto na listi. To naši članovi i umirovljenici mogu ako hoće. Koristi za umirovljenike u EU ima, ako želimo sustavno i promišljeno na tome raditi. Sigurno s ovom inicijativom koju smo imali u zadnje dvije godine za ugradnju liftova u višekatne stambene zgrade možemo nastaviti. Jedno vojvodstvo u Poljskoj oko Varšave, koje ima oko 3,7 milijuna stanovnika već se bavi projektiranjem, izradom i ugradnjom liftova u višekatne građevine. To sve govori o nama i našem nacionalnom ponašanju kod povlačenja sredstava iz Europske unije. To je u Poljskoj spušteno na nižu razinu i nikako to ne može ovisiti o jednom ministarstvu kao što je kod nas. Ta niža razina može bolje i kompetentnije odlučivati o potrebama ljudi i angažirati više resursa nego jedno stožerno ministarstvo – istakao je Silvano Hrelja te naveo još neke primjere za koje bi se zalagao kao europarlamentarac.
Potrebno je postaviti standarde za sve umirovljenike u EU, da za jednak broj godina radnog staža u svakoj državi umirovljenik za svoju mirovinu može kupiti jednaku količinu dobara i platiti jednak broj usluga. – To je veoma težak zadatak, ali ostvariv zadatak. Zalagao bih se kod vlasti u RH da se bolje koristi Europski Socijalni fond, naročito za sredstva za skrb osoba treće životne dobi. Nisu to korištenja sredstava samo kroz domove umirovljenika nego na puno drugih načina. U tom Socijalnom fondu sredstava ima u izobilju – dodao je Silvano Hrelja, koji ističe da dobivanjem više preferencijalnih glasova svakako osigurava umirovljeničkoj populaciji bolji start za sve buduće pregovore i poboljšanje statusa umirovljenika. HSU je kao stranka u posljednjih 15-tak godina priskrbila kumulativno 50 milijardi kuna za hrvatske umirovljenike. Bez stranke bi se to teško ostvarilo jer ne bi bilo nikoga ni da pita za pojedina sredstva i prava.
- Iako mnogo umirovljenika ima i u drugim strankama, jedino prava umirovljenika brani HSU, što se mora jasno reći svima. Vladajući će kao i nekim drugim strankama u RH pokušati učiniti razbijanje glasačkog tijela, što će onda svakako umirovljenici osjetiti na slabljenju njihovi prava – zaključio je Silvano Hrelja.
Ovog vikenda 15. jubilarni rukometni turnir "Požeški dječaci"
POŽEGA - U subotu i nedjelju u SD "Tomislav Pirc" održat će se 15. jubilarni rukometni turnir "Požeški dječaci" na kojemu će nastupiti 15 ekipa. Na turniru će se natjecati dječaci rođeni 2006. godine + mlađi.
- Okupili smo ponovno zavidan broj ekipa.Držimo i kvalitetu i kvantitetu. Dolaze nam rukometaši iz Siska,Daruvara, Slavonskog Broda, Nove Gradiške, Bjelovara, dvije ekipe iz Dugog Sela, rukometaši Valpovke iz Valpova, Nexe iz Našica, rukometaši iz Pakraca, Moslavine,Škola rukometa Dejan Krtolica, Spačva iz Vinkovaca, rukometaši iz Umaga i naravno naši dečki koji su odlični, iako igraju prvu sezonu, pokazuju dobre rezultate i vjerujem da će i naši dečki biti u borbi za prva tri mjesta -doznajemo od rukometnog trenera Hrvoja Jurkovića koji ističe i posebno iznenađenje ovogodišnjeg turnira.
- Doći će nam u posjet jedna od najboljih rukometnih ekipa, premijerligaš RK Umag-seniori koji igraju utakmicu Lige za prvaka od 19 sati u Našicama protiv Nexe-a. Bit će naši gosti za ručak i boravit će u Požegi sutra u subotu od 13 do 16 sati. Obići će naš turnir, fotografirati se s mladim rukometašima, pogledati koju utakmicu. Među tim dečkima igraju Marin Sinčić i Jan Koler-kadetski reprezentativci, Tomislav Bošnjak-reprezentativac gluhih, olimpijski, svjetski i europski prvak, Gabrijel Buvinić-reprezentativac mlađi, Tomislav Milinković-rukometaš koji je prošao sve rukometne selekcije i igrao i za RK Nexe, Tomislav Severac-najbolji strijelac 1. Hrvatske rukometne lige..i da ne nabrajam dalje, a trener Umaga, ujedno i izbornik kadetske reprezentacije, te regionalni voditelj za Istru je Boris Lisica – dodao je Jurković.
Turnir započinje sutra od 8 sati, svečano otvorenje je na rasporedu od 10 sati. Prvi na parket izlaze rukometaši Broda i Gradiške, a što se tiče Požežani, prvi ogled je protiv ekipe Viro Virovitice od 9 sati.
Prezentacija poljoprivredne mehanizacije i traktora u organizaciji Agro Josipa
NOVI MODELI TURSKOG TRAKTORA HALTAT I TALIJANSKOG ARBOS -
KULA – Na poljoprivrednim površinama između Kule i Ciglenika održana je velika prezentacija poljoprivredne mehanizacije i nekoliko novih modela traktora u organizaciji Agro-Josipa, tvrtke za poljoprivrednu proizvodnju i poljoprivredne ljekarne. Prezentacija je održana u suradnji s tvrtkom Agro PMD iz Osijeka, a prezentirane su marke turskog traktora Haltat i nekoliko modela talijanskih traktora Arbos, te model manjeg traktora Goldoni. U radu su prikazani rad teške drljače Pecka, HSM rasipača gnojiva, Vogel Noot Agrosrb Germinator, rotodrljače RABE, prskalice Agrometal, He-va Kembridž valjak, te ostali strojevi za ratarsku obradu i navodnjavanje.
- Ovdje smo danas predstavili dvije marke traktora, ovaj turski Haltal je potpuno pouzdani ratarski traktor, dok su ARBOS talijanski poznati modeli traktora koje imamo u nekoliko verzija od 100 do 130 KS. To je dobar proizvod koji se prodaje kao traktor s najboljim dizelskim motorom. Traktor je posebno pogodan za rad na poljima Slavonije i ima funkciju za tešku vuču i lagane poslove. Sa svim modelima traktora prezentirat ćemo rad priključnih poljoprivrednih strojeva za pripremu tla, pripremu za sjetvu, posebno za sjetvu šećerne repe ili povrća. Svi ovi strojevi su prilagođeni najnovijoj tehnologiji koja se mijenja iz dana u dan. Puno je na novim traktorima elektronike i samostalnih upravljačkih sustava koji samostalno vode računa o radu pravilnom stroja. Hrvatska za sada još uvijek ima dosta zastarjelu mehanizaciju i potrebe za mehanizacijom su velike. Mijenja nam se i klima ubrzano a time i uvjeti obrade tla, sjetve i žetve u težim uvjetima, pa se tako i poljoprivrednici moraju prilagoditi s vrstom mehanizacije koju koriste za obradu poljoprivrednih površina – rekao je Tomislav Pavlović, voditelj veleprodaje i maloprodaje u tvrtki Agro Josip.
Direktor tvrtke Josip Pavlović kaže da u njihovoj ponudi i Poljoprivrednoj Ljekarnu u Kuzmici imaju zaista širok asortiman proizvoda. Uz traktore, poljoprivredne priključne strojeve nude i sve rezervne dijelove, stočnu hranu, gnojiva, sjemensku robu i ostalo. – Uz prodajni dio i Poljoprivrednu ljekarnu mi se bavimo kompletnom poljoprivrednom ratarskom proizvodnjom, svinjogojskom proizvodnjom na farmi gdje imamo 35 rasplodnih krmača i farmu tovljenika, a bavimo se i uslužnim radovima u poljoprivrednoj proizvodnji od obrade tla do žetvenih radova s kombajnima žitarica i kukuruza. Za usluge nam se svi mogu javiti, a naša ljekarna u Kuzmici radi svaki radni dan od 07 20 sati, a subotom do 15 sati. Iako kupovna moć poljoprivrednika raste, još su uvijek nemoćni za kupnju najnovijih tehnologija i novih jakih traktora. U tome sada dosta poljoprivrednicima pomažu sredstva iz europske unije, jer bi bez toga bilo slabo na tržištu poljoprivrednih strojeva.
Demonstracije rada strojeva pratili su s puno pažnje brojni okupljeni poljoprivrednici, ratari s područja Požeško-slavonske županije zanimajući se kako za mogućnosti koje daju u obradi poljoprivrednih površina, tako i uvjetima nabave takvih traktora i strojeva.
Održana završna konferencija projekta Tumač nije too much
POŽEGA - U prostoru Udruge gluhih i nagluhih osoba Grada Požege i Požeško – slavonske županije održana je završna konferencija projekta „Tumač nije too much“ kojega je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.“. Projekt je trajao 24 mjeseca, vrijednost mu je 512.020,00 kuna, a ciljna skupina projekta bilo je 17 odraslih gluhih i gluhoslijepih osoba u dobi od 18-65 godina s područja Požeško-slavonske županije.
Projekt „Tumač nije too much“ imao je za cilj povećati socijalnu uključenost i unaprijediti kvalitetu života gluhim i gluhoslijepim osobama putem usluge tumača/prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika.
Prema podacima iz Izvješća o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, sa stanjem na dan 14.03.2016. godine u Požeško-slavonskoj županiji živi 9.284 osoba s invaliditetom, od čega su 5.879 muški (63%) i 3.405 žene (37%) što znači da osobe s invaliditetom čine 11,9% ukupnog stanovništva Županije. Od navedenog ukupnog broja osoba s invaliditetom, 398 osoba ima oštećenje sluha, od čega su 63 gluhe osobe.
Gluhe osobe se za komunikaciju služe prvenstveno znakovnim jezikom i vizualnim medijima. Na prvi se pogled ne može jednostavno zaključiti da je određena osoba gluha. Jedini pokazatelj je način na koji komunicira, odnosno vizualna priroda znakovnog jezika. Stoga se postavlja pitanje kako će gluhe osobe izraziti svoje potrebe te kako ćemo na njih odgovoriti, ako ih ne možemo razumjeti s obzirom na komunikacijske prepreke. Ovim projektom će se omogućiti ciljnoj skupini usluga tumača/prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika, a na taj će način ciljna skupina dobiti sve potrebne informacije iz javnog života na pristupačan način.
Ispred Grada Požege završnoj konferenciji prisustvovao je zamjenik gradonačelnika Požege Ferdinand Troha koji je Udruzi čestitao na uspješno provedenom projektu te poželio puno uspjeha u daljnjem radu.
Dajte im da se igraju homo ludens
RAZGOVOR S POVODOM: Slavica Jelić nakon 42 godine aktivnog rada u školi i kazalištu otišla u zasluženu mirovinu -
POŽEGA – Slavica Jelić, nakon 42 godine aktivnog i zapaženog rada u požeškoj Osnovnoj školi Antuna Kanižlića, a posebno poznata i u kazališnim vodama, otišla je u mirovinu. Povodom toga organizirali smo jedan ležerni razgovor s njom o životu, a još više u radu u školi i njezinoj posebnoj ljubavi – kazalištu. Evo što je o sebi ispričala Slavica Jelić.
- Cijeli moj život bio je povezan s odgojem i obrazovanjem djece. Radila sam 42 godine u školi i 22 godine vodila sam Malu školu kazališta pri Gradskom kazalištu Požega. Bilo je to divno životno iskustvo u kojem je bilo puno učenja, istraživanja, novih spoznaja, usvajanja novih znanja, radosti, smijeha, sreće, bezbrižnosti, ponekad i tuge, ali i svega onoga što se ne može kupiti novce, a čini život.
Kao kakva kraljica (bez kraljevstva), vukla sam cijelu tu svitu svojih klinaca i klinceza po svim kulturnim i društvenim institucijama našega grada, od Muzeja, Knjižnice, Turističke zajednice, Zavoda za znanstveni i umjetnički rad, Doma umirovljenika, Ustanova za djecu s posebnim potrebama, Glazbenom školom i gdje god je trebalo nešto obilježiti ili naučiti.
Tijekom cijeloga radnoga vijeka imala sam mogućnost stalno nešto istraživati (eksploatirati svoju kreativnost), uvodeći dramsko-pedagoške metode u nastavne procese i procese nastajanja svake predstave.
Ta mogućnost istraživanja posebno mi je pružena dolaskom u Gradsko kazalište Požega 1996. godine. Pripremajući predstave različitih edukativnih sadržaja, gdje sam pomoću strukturiranih improvizacija dramatizirala probleme djece, učila ih poštovanju osobnosti i djela znamenitih ljudi naše domovine, našega grada, poštovanju tradicije, istraživanju povijesti, poštivanju svojih vršnjaka i starijih, pri tome nikada ne zaboravljajući na moje životno poslanje da širim ljubav i toleranciju.
Kao dugogodišnja članica Hrvatskog centra za dramski odgoj educirajući se na različitim seminarima, simpozijima i radionicama poticala sam kvalitetu i inovativnost u dramskom stvaralaštvu i istraživala dramski i kazališni odgoj.
Glumeći, igrajući se, dramatizirajući, adaptirajući tekstove, izrađujući plakate, pripremajući izložbe, afiše, radeći na scenarijima, kostimografijama, koreografijama, scenografijama, pišući tekstove za Kazališne novine, a međusobno se družeći i uvažavajući dolazili smo do novih spoznaja, razvijali kreativne i misaone procese, poboljšavali socijalne vještine i učili tako što je život. Pri tom sam imala na umu da osjećaj vrijednosti kod svakog čovjeka dolazi zahvaljujući vrlinama koje smo svladali tijekom života.
Odgajajući novu kazališnu publiku tijekom ove 22 godine (1996. - 2018.) izveli smo 40 predstava, a pozornicom našeg kazališta prošlo je oko 400 dječaka i djevojčica i to predškolaca i učenika od I. do VIII. razreda.
Veoma sam ponosna na još jednu činjenicu, a to je da su mnogi „mali glumci“ često bili sudionici Lidrana – smotre dramsko-scenskog stvaralaštva na regionalnoj i državnoj razini. Mnogi su i sudjelovali u kulturnim zbivanjima našega grada, a neki su od njih završili i Akademiju dramske umjetnosti ili bili osnivači dječjih zborova i dramskih radionica ili postali kulturni djelatnici.
Koja bi bila Vaša poruka nakon ovih 42 godine rada u obrazovanju i kulturi ?
- Naše postojanje ima smisla, samo onda kada služimo emocionalnim, estetskim i intelektualnim potrebama naše djece, jer oni su svrha našeg postojanja, naša najveće bogatstvo.
Na čelu LO-RA Požega Goran Šutalo i niz poduzetnika i obrtnika
KONSTITUIRANO UPRAVNO VIJEĆE JAVNE USTANOVE LOKALNA RAZVOJNA AGENCIJA POŽEGA -
POŽEGA - Nakon što je krajem studenoga prošle godine osnovana Javna ustanova Lokalna razvojna agencija Požega, a u povodu Dana grada Požege svečano otvoren Poduzetnički inkubator, danas je održana Konstituirajuća sjednica Upravnog vijeća Javne ustanove. Na mjesto predsjednika imenovan je Goran Šutalo, članovima Zdravko Jelčić, Luka Balenović, Mile Golić i Anto Bilobrk, dok je privremena ravnateljica Javne ustanove Ida Dumančić.
- Imamo desetak ljudi koji su zainteresirani za ulazak u Poduzetnički inkubator, od čega se polovica bavi proizvodnom djelatnošću. Sastav Upravnog vijeća nije ovakav bez razloga jer i na ovaj način šaljemo poruku ljudima u našem gradu koji žele raditi da ovdje sjede stručni ljudi koji znaju voditi posao. Želja nam je na prostoru iza inkubatora parcelizirati zemljišta te kvadrat zemlje ponuditi za 7 kuna, dok bi struja, voda, kanalizacija i ostala infrastruktura bila besplatna. – rekao je gradonačelnik Grada Požege Darko Puljašić.
Na dnevnom redu našlo se pet točaka - Konstituiranje Upravnog vijeća Javne ustanove Lokalna razvojna agencija Požega, prijedlog Poslovnika o radu Upravnog vijeća, prijedlog Statuta Javne ustanove, prijedlog Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu, te prijedlog Odluke o osnovici za obračun plaće radnika Javne ustanove.
Sukladno usvojenom Statutu, LO-RA Požega između ostaloga je zadužena za poticanje gospodarstva, turizma, poljoprivrede i organizacija civilnog društva, sudjelovanje u provedbi programa ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, kao i u programima financiranim iz nacionalnih ili EU sredstava, pružanje savjetodavne i tehničke pomoći u pripremi projekata, stvaranje lokalnih, prekograničnih i međunarodnih partnerstva, organizaciju sastanaka i poslovnih sajmova i dr.