KOORDINACIJSKA RADNA SKUPINA ZA PRIMJENU PROPISA IZ PODRUČJA ZAŠTITE ŽIVOTINJA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -
POŽEGA - U Velikoj vijećnici županije održan je sastanak Koordinacijske radne skupine za primjenu propisa iz područja zaštite životinja Požeško-slavonske županije. Sastanku su prisustvovali zamjenik župana Željko Jakopović, predsjednik Koordinacijske radne skupine, savjetnik ministra poljoprivrede i predsjednik udruge Prijatelji životinja Luka Oman, djelatnik Požeško-slavonske županije i osoba odgovorna za dobrobit životinja Branko Grgić, predstavnik veterinarske inspekcije Mario Šegota, predstavnik skloništa za životinje Siniša Horvat, predstavnik kinološke udruge Požega Danijel Gelenčir, predstavnik policijske uprave Dinko Šulc, predstavnica Udruge za zaštitu životinja Sirius Gordana Malbašić, Krešimir Klarić ispred općine Brestovac, Daniel Stipić ispred grada Pleternice, Zvonko Ciganović ispred grada Požege, Tomislav Luksetić ispred grada Pakraca, Vladimir Knatek ispred općine Čaglin, Stjepan Mindum ispred općine Velika, Nikolina Gazilj ispred općine Jakšić.
Uvodnim riječima sve prisutne je pozdravio zamjenik župana Željko Jakopović koji je istaknuo važnost današnjeg sastanka, da se novoformirana Koordinacijska skupina za zaštitu životinja upozna sa trenutnim problemima i da se uspostavi dobra suradnja između svih kako bi došlo do poboljšanja trenutne situacije brige o životinjama u županiji.
Savjetnik ministra Luka Oman detaljnije je predstavio zakon o zaštiti životinja i njegovu provedbu te koji je cilj Koordinacijske skupine.
- Najosnovnije je da Koordinacijska skupina okupi sve koji se aktivno bave zaštitom životinja, zbrinjavanjem, udomljavanjem i ostalo bez obzira radi li se o udrugama ili pojedincima, kako bi svi zajedno našli konkretna rješenja za uzroke problema. Možemo reći da su najveći uzroci problema vlasnici životinja koji ne vode brigu o redovnom cijepljenu, čipiranju, kastraciji i ostalim mjerama kako bi se spriječio veliki broj štenaca koji na kraju budu ostavljeni na brigu zajednici ili budu ubijeni. Primjeri iz prakse pokazuju da se može napraviti nešto i to daje nadu da može itekako biti bolje – izjavio je Luka Oman te nastavio o novostima u zakonu o zaštiti životinja.
- Novost u zakonu je kontrola mikročipiranja. Mikročipiranje kao obaveza označavanja pasa postoji još od 2004., no nažalost mnogi građani se nisu pridržavali te odredbe, veterinarska inspekcija nije uspjela kontrolirati dali je to zaista provedeno u praksi i 2013. je u Zakon uvedeno da provjeru obavljaju komunalni redari odnosno lokalne zajednice. 2017. je zadan rok do kojega treba biti odrađena provjera obilaska svakog kućanstva koje je dužno čipirati psa, neke lokalne zajednice su ozbiljno shvatile taj problem jer mi danas nemamo pse iz potrebe već zato što to želimo i uz to pravo moraju se snositi i sve obveze koje se provode po Zakonu i koje su potrebne za dobru brigu o toj životinji – naglasio je Luka Oman.
Cilj provedbe kontrole mikročipiranja jest u tome da se otkriju skrbnici koji nisu poštovali zakon te nisu mikročipirali pse, a takvih je u gotovo svim hrvatskim gradovima i općinama čak 20 do 30 posto. Novi Zakon o zaštiti životinja propisuje i veće kazne koje su od 10 do 50 i 100 tisuća kuna ovisno radi li se o fizičkoj ili pravnoj osobi.
Druga bitna smjernica novog Zakona je propisivanje i provedba obavezne trajne sterilizacije. Novi Zakon o zaštiti životinja zabranjuje ubijanje pasa u skloništima te daje mogućnost propisivanja trajne sterilizacije i druge alate kako bi se smanjio pritisak na skloništa.
- Problem popunjenih skloništa i napuštenih životinja već godinama je predmet rasprava jedinica lokalnih i regionalnih samouprava koje moraju izdvajati velika financijska sredstva za gradnju i rad skloništa te zbrinjavanje životinja koje su napuštene zbog neodgovornih vlasnika. Ljudi iz gradova i sela napuštaju pse po cestama i drugim mjestima, što dalje od kuće, kako se ne bi mogli vratiti natrag – rekao je Luka Oman
Ministarstvo poljoprivrede uvrstilo je u novi Zakon o zaštitu životinja, između ostalih, odredbu: „Jedinice lokalne samouprave mogu propisati trajnu sterilizaciju kao obvezan način kontrole razmnožavanja.’’ (čl. 62.) Zakonska mogućnost da jedinice lokalne samouprave mogu propisati mjeru trajne sterilizacije kao obavezan način kontrole razmnožavanja (uz jasne izuzetke) važan je način da se rasterete skloništa i dugoročno smanje troškovi jedinica lokalnih samouprava, a ujedno smanji patnja neželjenih životinja koje završavaju na ulici, uz mali broj njih za koje se može naći smještaj u skloništu.
Treća smjernica je bilo pitanje skloništa za životinje i njihova potreba lokalnim jedinicama samouprave.
- Najveći problem koji nastaje iz ne kastriranja životinja i napuštanja štenaca koji bivaju bačeni na ulicu je taj da nema dovoljno potrebnih smještajnih kapaciteta u skloništu koje je dostupno, a njihov broj je već sada znatno manji. Iako od naplaćenog iznosa ne pokrivaju ukupan trošak koji sklonište ima, budući da su skloništa određenog kapaciteta pasa i provode niz aktivnosti, projekata i programa. Postoje primjer kako su neprofitna i dobro organizirana skloništa i ekonomski održiva za gradove i općine jer su motivirana i imaju mogućnost financirati se, djelomično, ili iz drugih izvora: kroz projekte, suradnje, partnerstva, eu-fondove i slično, a još bolje s gradom ili općinom kao partnerom. Osim toga, neprofitna skloništa prepoznata od lokalne zajednice uvijek imaju podršku svojih sugrađana koji su spremni pomoći kada je potrebno - volontiranjem, doniranjem, udomljavanjem ili privremenim udomljavanjem. Neprofitna skloništa rade primarno i na korijenu problema i prevenciji - educiraju, informiraju, promiču udomljavanje i pozitivne vrijednosti, promiču volontiranje i aktivno građanstvo – rekao je Luka Oman.
Zaključak današnjeg prvog sastanka koordinacijske skupine je važnost međusobne suradnje između samouprave, veterinarskih stanica, udruga i pojedinaca kako bi se uspješno omogućila provedba novog Zakona o zaštiti životinja i samim time smanjio problem nezbrinutih životinja u Požeško-slavonskoj županiji.
