Danas Božić slave oni kršćani koji se u liturgiji drže julijanskog kalendara, a po tome je kalendaru 25. prosinca danas.
Božić označava rođenje Kristovo te je i za vjernike koji ga obilježavaju prema julijanskom kalendaru jedan od najradosniji kršćanskih blagdana. Za njega su vezani mnogi običaji koji vrijeme od nekoliko nedjelja oko Božića čine najsvečanijim periodom u cijeloj kalendarskoj godini.

Prema starim običajima, pravoslavni vjernici u ranim jutarnjim satima na Badnjak odlaze u šumu po badnjak (hrastova grana) koja se postavlja pred ulaz u dom. Na Badnjak se posti, a predvečer se u dvorištima crkva, uz molitvu, pali badnjak.

U ranim jutarnjim satima na sam Božić održava se jutarnja molitva koja se zove "jutrenje" i uz tradicionalan pozdrav "Mir Božji, Hristos se rodi".

Božić po julijanskom kalendaru slave i vjernici Srpske i Ruske pravoslavne Crkve, ali isto tako katolici Ukrajinske grkokatoličke Crkve.

Stoga svima koji slave želimo čestit i blagoslovljen Božić.

Mir Božji - Hristos se rodi!

Gregorijanski i julijanski kalendar

Po savjetu njemačkog astronoma Christophera Claviusa (1538. – 1612.) i napuljskog fizičara i astronoma Alojzija Liliusa (1520. – 1576.), papa Grgur XIII. (1502. – 1585.) je 24. veljače 1582. objavio reformu do tada postojećeg julijanskog kalendara papinskom bulom Inter Gravissimas nazvanom po prvim dvjema riječima teksta.

Ovaj novi kalendar, nazvan gregorijanski kalendar, svoje ime je dobio po papi Grguru.

Razlika između gregorijanskog i julijanskog kalendara je ta što gregorijanski ima 97 prijestupnih godina na svakih 400, a Julijanski 100. U gregorijanski kalendar uvedeno je takozvano sekularno pravilo – godine djeljive sa 100 (sekularne godine) su obične, osim ako su djeljive sa 400 (u tom su slučaju prijestupne).

To znači da su godine 1700, 1800, 1900, 2100. itd. prijestupne po julijanskom, a obične po gregorijanskom kalendaru. Danas razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara iznosi 13 dana, a nakon 2100. uvećat će se na 14 dana.

Uvođenjem gregorijanskog kalendara, kalendarska godina je približena tropskoj najviše do tada. Kada je papa Grgur 1582. godine uveo novi kalendar, njega su odmah prihvatile Italija, Poljska, Portugal i Španjolska, a ubrzo i ostale katoličke zemlje.

Zemlje Krune sv. Stjepana kojima je tada pripadao najveći dio Hrvatske prešle su na gregorijanski kalendar 1587. godine.

Protestantske zemlje prešle su na gregorijanski kalendar mnogo kasnije, dok su pravoslavne to učinile tek u 20. stoljeću, s tim da su do dan-danas već i neke pravoslavne crkve (Grčka, Rumunjska, Bugarska) prešle na ovaj kalendar, premda neke – kao što su Ruska i Srpska – i dalje ustraju na starom julijanskom kalendaru.

POŽEGA - Na svetkovinu Bogojavljenja i Dan Svetog Djetinjstva, 6. siječnja požeški biskup  Antun Škvorčević predvodio je euharistijsko slavlje u požeškoj Katedrali. Uvodeći u misno slavlje biskup je istaknuo kako je veliko otajstvo koje slavimo svetkovinom Bogojavljenja: Bog se nije objavio tek pojedincima, nego njegov silazak na zemlju ima značenje za svakog čovjeka i za čitav svemir. Voda koja je u predvečerje ove svetkovine blagoslovljena znak je da je sva priroda u utjelovljenju Božjeg Sina dobila novu kvalitetu postojanja. Kazao je kako navedenu istinu da se Bog objavio svim ljudima i svim narodima izražava i Dan Svetog Djetinjstva koji danas također slavimo, želeći našu pozornost usredotočiti na djecu diljem svijeta, napose u misijskim zemljama, koja žive u materijalnoj oskudici i lišena su mogućnosti da si kroz školovanje izgrade budućnost. Pozvao je sudionike slavlja da mole za njih, a na svršetku daruju svoj novčani prilog. Posebni pozdrav uputio je skupini vjeroučenika koji su pod vodstvom s. Karoline Mićanović prije početka misnog slavlja scenski uprizorili poklon mudraca novorođenom Isusu kralju i podsjetili na Dan Svetog Djetinjstva. Sve pak sudionike slavlja pozvao je da u svoje molitve uključe i one koji su pogođeni potresom u Petrinji, Sisku, Glini i okolici, i kojima je u našoj domovini dodijeljeno otajstvo patnje i trpljenja, sjedinjenosti s Isusom patnikom na križu.

Na svršetku misnog slavlja biskup je zahvalio vjeroučenicima što su nas svojim uprizorenjem podsjetili na mudrace koji su krenuli Božjim putem svjetla, a sudionike slavlja je pozvao da na izlasku iz Katedrale daruju svoj novčani prilog za siromašnu djecu.

POŽEGA - Komunalac Požega d.o.o. od četvrtka, 7. siječnja, kreće s organiziranim odvozom božićnih drvaca na području grada Požege. Odvoz će se obavljati do 15. siječnja 2021. godine.

Iz Komunalca mole građane da drvca iznesu na javnu površinu ispred svoje kuće ili ispred stambene zgrade kako bi ih njihovi djelatnici mogli uočiti i odvesti.

U srijedu 6. siječnja 2021. oko 0.25 sati u Pleternici u Vinogradskoj ulici, policijski službenici su prilikom kontrole prometa zaustavili osobni automobil, a kojim je pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,51 promil upravljao 19-godišnjak.

Istoga dana oko 19.30 sati u Požegi u Industrijskoj ulici u prometu je zatečen 44-godišnjak koji je pod utjecajem alkohola od 2,46 promila upravljao osobnim automobilom.

Oba počinitelja su smještena u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i protiv njih slijedi prekršajni nalog.

Prometna problematika

U srijedu 6. siječnja 2021. oko 17.40 sati u mjestu Brodski Drenovac, 39-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom marke „Seat“, slavonskobrodskih registarskih oznaka, prešla je vozilom na lijevu stranu kolnika te bočnim ogledalom udarila u lijevo bočno ogledalo osobnog automobila marke „Citroen“, slavonskobrodskih registarskih oznaka, a kojim je upravljala 57-godišnjakinja. 39-godišnjakinji je na mjestu događaja izdana potvrda o naplaćenoj novčanoj kazni zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

U utorak 5. siječnja 2021. na području Pakraca, anonimni građanin je policijskim službenicima predao 35 komada streljiva, 28 komada patrona i okvir za automatsku pušku.

Istoga dana na području Pleternice, 35-godišnjak je policijskim službenicima predao dvije ručne bombe i topničko streljivo.

Navedena sredstva su policijski službenici izuzeli i pohranili u prostorije policije do uništenja.

Apeliramo na sve građane koji još negdje u svojim domovima čuvaju ili skrivaju ilegalno oružje ili eksplozivna sredstva da pozivom na broj 192 učine prvi korak prema dragovoljnoj predaji oružja bez sankcija.

Foto: ilustracija

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 70-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Požege kojeg se sumnjiči da je dana 27. studenoga 2020. oko 17.30 sati u Požegi u Ulici Pavla Radića u trgovačkom centru, iskoristio nepažnju trgovaca te iz otključanog ormarića otuđio mobitel marke „Xiaomi“ i protiv njega slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u 2020. godini ostvareno 7,8 milijuna dolazaka (37 posto rezultata iz 2019.) i 54,4 milijuna noćenja (50 posto rezultata iz 2019.). Od toga su strani turisti ostvarili 43,1 milijun noćenja (45 posto rezultata iz 2019.), dok su domaći gosti ostvarili 11,3 milijuna noćenja (82 posto rezultata iz 2019.).

„Unatoč pandemiji i izazovima, možemo biti zadovoljni ostvarenim rezultatima u 2020. godini. Brojke od 54 milijuna noćenja dokaz su da se sektor turizma brzo i kvalitetno prilagodio novonastalim okolnostima. Važno je naglasiti da je Hrvatska zbog dobrih epidemioloških prilika bila prepoznata kao sigurna destinacija, a na tome moramo nastaviti raditi i u 2021., na produženju vršnog dijela turističke godine i osiguravanju otpornosti sektora turizma. Potrebno nam je daljnje povećanje kvalitete, razvoj novih turističkih proizvoda s dodanom vrijednošću te odgovorno i održivo upravljanje turističkim destinacijama i infrastrukturom. I ove godine jedan od glavnih motiva ili čak uvjeta putovanja jest sigurnost, stoga je naš fokus na kvalitetnim i ciljanim informativnim kampanja, koje će nam osigurati vidljivost na najvažnijim emitivnim tržištima. Vjerujem da u ovoj godini, uz cjepivo i pridržavanje epidemioloških mjera, ali i uz dosadašnje iskustvo, možemo očekivati željena turistička postignuća“, izjavila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

„Nakon vrlo izazovne i zahtjevne 2020. godine, u kojoj je, usprkos svemu, naša zemlja ostvarila jedan od najboljih turističkih rezultata na Mediteranu, pred nama je važno razdoblje u kojem ćemo provoditi aktivnosti sa svrhom daljnjeg pozicioniranja Hrvatske kao sigurne, dobro pripremljene i kvalitetne turističke destinacije. Podsjećam da je u tijeku provedba komunikacijske platforme Croatia Full of Magic koja na društvenim mrežama postiže iznimno dobre rezultate, a od sredine siječnja i tijekom veljače na najvažnijim europskim i svjetskim tržištima provodit ćemo novu on line kampanju Croatia Full of New Beginnings uz #CroatiaWishList2021 koja će za cilj imati skretanje pažnje na Hrvatsku kroz nove početke i nove lijepe i pozitivne želje u 2021. godini“, poručio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić, nadodavši kako će pozivne promotivne kampanje krenuti u ožujku odnosno na proljeće, kada se očekuje prva veća realizacija turističkog prometa sa ključnih europskih tržišta kojima su hrvatske destinacije lako dostupne i cestovnim pravcima.    

Tijekom 2020. godine najviše noćenja ostvareno je u Istri (13,5 milijuna) te na Kvarneru (11 milijuna noćenja), dok je u Zadarskoj županiji ostvareno 9,8 milijuna noćenja. U Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno je 9,3 milijuna noćenja, Šibensko-kninska županija zabilježila je 4 milijuna noćenja, Dubrovačko-neretvanska 2,9 milijuna noćenja, a Ličko-senjska županija 1,9 milijuna noćenja. Grad Zagreb je u 2020. godini zabilježio 807 tisuća noćenja, dok je na kontinentu u prošloj godini ostvareno 1,1 milijun noćenja, od čega je najviše noćenja realizirano u Karlovačkoj (213 tisuća noćenja), Krapinsko-zagorskoj (205 tisuća noćenja) i Osječko-baranjskoj županiji (119 tisuća noćenja).

Na nacionalnoj je razini u prošloj godini najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (12,7 milijuna noćenja), Slovenije (8,3 milijuna noćenja), Poljske (4,6 milijuna noćenja), Češke (3,5 milijuna noćenja) i Austrije (2,5 milijuna noćenja), a gledajući po segmentu smještaja najviše je noćenja ostvareno u objektima u domaćinstvu (22,3 milijuna noćenja), kampovima (8,8 milijuna noćenja) te hotelima (7 milijuna noćenja). Destinacije u 2020. godini s najviše ostvarenih noćenja su Vir, Rovinj, Medulin, Poreč, Mali Lošinj i Crikvenica.

Tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana u Hrvatskoj ostvareno više od 140 tisuća noćenja

U razdoblju od 24.12.2020. do 6.1.2021., odnosno tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana, u Hrvatskoj je ostvareno 33.924 dolazaka i 141.492 noćenja što predstavlja 17 posto dolazaka i 26 posto noćenja ostvarenih u istom razdoblju godinu ranije. Najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (58.978 noćenja) te hotelima (40.054 noćenja). Tijekom promatranog razdoblja domaći su turisti ostvarili najviše noćenja (64 posto od svih ukupnih noćenja u navedenom razdoblju), a zatim slijede turisti s tržišta Njemačke, SAD, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Gledajući po destinacijama, najviše noćenja u promatranom razdoblju ostvareno je u Zagrebu, Rovinju, Splitu, Opatiji i Poreču.

Jednom kada pravi borovi, jele i smreke uspješno odrade svoj posao najvažnijeg blagdanskog ukrasa, obično završe odbačeni na ulici, uz kontejner ili na nekom drugom mjestu predviđenom za njihovo bacanje.

Mnoge će obitelji drvce raskititi baš na današnji dan, a prije nego što ga odvučete na otpad, možda možete razmisliti o tome da ga cijelog ili barem neke njegove dijelove iskoristite za neku drugu svrhu.

U nastavku pročitajte nekoliko prijedloga o tome što napraviti s prirodnim drvcem jednom kada vam više ne treba:

Izradite podmetače i druge ukrase

Ovisno o širini stabla, božićno drvce možete iskoristiti i za izradu podmetača za čaše. Naravno, za jedan ovakav pothvat najbolje je imati garažu ili radionicu u kojoj ćete piliti uske kolutove. Na kraju ih premažite poliuretanskim lakom.

Osim podmetača, možete izraditi i druge ukrase za dom. Primjerice, možda u vašem domu postoji mjesto na kojem bi baš lijepo izgledao neki novi aranžman od borovih grančica.

Malč (pokrivač koji štiti i hrani biljke)

Napravite pokrov od usitnjenih grana i iglica koje se polako raspadaju i tako odlično čuvaju vlagu, štite biljke te sprječavaju rast korova.

Zaštita trajnica

Imate li vrt u kojem su zasađene trajnice, prekrijte ih borovim granama kako biste ih zaštitili od snijega i spriječili zamrzavanje tla.

Ako se na kraju ipak odlučite za bacanje bora, učinite to tako da ga odložite na najbližu zelenu površinu ili pored kontejnera gdje će ga pokupiti gradske komunalne službe. Prikupljeni odbačeni borovi pretvaraju se u kompost.

Do iduće godine pak razmislite o kupnji bora u tegli. Njega nakon blagdana možete primjerice zasaditi natrag u zemlju.

Izvor: zadovoljna.hr

Na današnji dan katolici obilježavaju blagdan Sveta tri kralja. Radi se o danu koji, između ostalog, predstavlja kraj božićnih blagdana.

Blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje jedan je od najstarijih katoličkih blagdana.
Prema događajima opisanim u evanđelju po Mateju, tri su kralja ili mudraca “s istoka”, prateći betlehemsku zvijezdu repaticu, došli u Jeruzalem pokloniti se novorođenom Isusu. Mage s Istoka, o kojima govori sv. Matej, ne spominjući im ni imena ni broja, kasnija je predaja pretvorila u kraljeve davši im i imena: Gašpar, Melkior i Baltazar. Pri tom su mu darovali tri simbolična dara – tamjan kao Bogu, zlato kao kralju na nebu i plemenitu mast (smirnu)kao čovjeku. Tri kralja su predstavnici poganskih naroda, koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo, time što im je javio rođenje Spasitelja i na taj način naznačuju da je on Spasitelj za sve ljude.

Po tradiciji, poslije smrti triju kraljeva njihove su relikvije odnesene u Carigrad, nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica, a odande su kasnije odnesene u Milano i napokon u Köln u najljepšu njemačku katedralu, gdje su i danas. Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, a Baltazar oboljelih od epilepsije.

Inače, na Sveta tri kralja ili Vodokršće u hrvatskim krajevima posebnu važnost ima blagoslov vode i soli u crkvama.

Blagoslov kuća počinje drugi dan iza Božića, a završava 6. siječnja. Kršćansko značenje blagoslova domova temelji se na božićnoj istini da se je Bog udomio na zemlji. Svećenik započinje blagoslovnu molitvu zazivom: “Mir kući ovoj i svima koji prebivaju u njoj!”. Blagoslov kuća stoga želi naglasiti da su naše kuće i stanovi obitavališta Božja i zazivlju da se Bog ne iseli iz naših domova. Stoga valja blagosloviti čovjeka, obitelj, da bi on sam, njegova obitelj i njegov svijet – bili dom Božji. Božićni krug običaja završava na Svijećnicu i blagoslovom grla na dan Svetog Blaža. Bez obzira na mnoštvo različitih običaja, s pravom se može reći da je Božić čisti obiteljski blagdan. U duhovnom svijetu Božić je mjera vrijednosti, mira, sloge, poštovanja doma, moralnih normi i obilja.

Prilikom blagoslova ranije su svećenici na nadvratnike kredom upisivali slova G+M+B, što su inicijali trojice kraljeva. Izvorno, ovi su se inicijali zapisivali na latinskom, pa je umjesto “G” stajalo “C” (Casparus), tako da su inicijali kraljeva ujedno označavali i akronim za Christus mansionem benedicat ( u prijevodu: Krist prebivalište blagoslivlja).

Bogojavljenje je u neku ruku drugi Božić. Razlika je u tome što Božić naglašuje poniznost i skrivenost otajstva rođenja Gospodnjega, dok Bogojavljenje želi biti razglašenje po cijelom svijetu toga Božanskog otajstva od strane Triju Kraljeva koji su došli sa istoka da vide Sina Božjega i da mu se poklone. Stoga možemo reći da Bogojavljenje raširuje i produbljuje teološki smisao Božića: ono malo Dijete Marije iz Nazareta kojem se pastiri i Kraljevi klanjaju priznajući ga kao Sina Božjega jest očekivani Spasitelj ne samo Izraela već svih naroda.

LIPIK - Prva beba s područja Lipika rođena u 2021. godini je Emili Savi. Ona je rođena u ponedjeljak, 4. siječnja u 3:55h, a nakon poroda je imala 3500 g i 48 cm. Ova djevojčica, nakon kćerkice Ume, drugo je dijete u obitelji Krešimira i Ivone.

S obzirom na to da je malena Emili prvo dijete s područja Grada Lipika rođeno u novoj 2021. godini, uvažavajući sve epidemiološke mjere, oca Krešimira i sestricu Umu prilikom njihova dolaska po bebu i majku, pred pakračkom bolnicom danas je dočekao lipički gradonačelnik Vinko Kasana u pratnji Đurđice Stokić, glavne sestre bolnice i pomoćnice ravnateljice za sestrinstvo te dežurnog tima pakračkog rodilišta.

Tom je prigodom gradonačelnik uputio iskrene čestitke sretnom ocu te mu uručio cvijeće za majku Ivonu i prikladni poklon u vidu financijske podrške za prvo novorođeno dijete s područja Lipika.

Tijekom razgovora istaknuto je kako je od 1. siječnja ove nove godine u pakračkoj bolnici rođeno osam beba. U rodilištu je tijekom 2019. godine rođeno 455 beba, dok je u 2020. godini rođeno 42 bebe više u odnosu na prethodnu godinu, njih 497, od čega je 110 beba bilo s područja Lipika i Pakraca.

Pronatalitetne mjere Grada Lipika

Ovim putem valja naglasiti i to da Grad Lipik u sklopu pronatalitetnih mjera izdvaja naknade za novorođenu djecu (za prvo dijete 1.000 kn, drugo dijete 2.000 kn i treće dijete 3.000 kn), a svaka novorođena beba prilikom podnošenja zahtjeva za jednokratnu pomoć dobiva deset paketa pelena i poklon s odjevnim predmetima.

Izvor: compas.com.hr