Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata i Grad Požega i ove su se godine aktivno uključili u obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara sudjelovanjem u Koloni sjećanja za Vukovar koja će se i ove godine održati 18. studenoga u Vukovaru.

Grad je organizirao prijevoz autobusima na dan obilježavanja s polaskom u 6,30 sati s Trga Svetog Trojstva (ispred kavane Boba i Pizza Bolte Lounge Bara) te se ovim putem pozivaju svi zainteresirani građani za put u Vukovar da pravovremeno rezerviraju svoje mjesto u autobusima prijavom na broj telefona 091/515-0343 UDVDR PSŽ ili 091/273-6640 HVIDR-a Požega ili na adresi Trg Sv. Trojstva 1 (UDVDR PSŽ) ili Matije Gupca 6 (HVIDR-a Požega).

Organizirani prijevoz do Vukovara autobusom je besplatan.

U srijedu 13. studenoga oko 18.30 sati u Požegi u Ulici bana Josipa Jelačića, 54-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom marke „Volkswagen“, požeških registarskih oznaka, uslijed neprilagođene brzine izgubila je nadzor nad vozilom, prešla na suprotnu prometnu traku i sletjela u putni kanal. Protiv vozačice slijedi prekršajni nalog zbog neprilagođene brzine i izazivanja prometne nesreće.

U četvrtak 14. studenoga oko 0.20 sati na državnoj cesti D-38 u blizini mjesta Brestovac, 29-godišnji vozač koji je upravljao teretnim automobilom marke „Fiat“, zagrebačkih registarskih oznaka, udario je u divljač koja je istrčala na kolnik.

Upozoravamo vozače da budu maksimalno oprezni na cestama pogotovo u jutarnjim i kasno poslijepodnevnim satima te da prilagode brzinu kretanja stanju i uvjetima na kolniku. Također, upozoravamo vozače da obrate pozornost na cestama izvan naselja na neočekivanu pojavu divljači, posebice na dionicama ceste na kojima je vidno postavljena prometna signalizacija koja upozorava vozače na pojavu divljači.

Napominjemo da vozač vozila koji sudjeluje u naletu na životinju na cesti, odgovara sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, ako se utvrdi da je do naleta došlo zbog kršenja prometnih propisa, odnosno ako je vozio neprilagođenom brzinom.

POŽEGA - U Velikoj vijećnici Požeško-slavonske županije održan je prijem učenika i nastavnika koji sudjeluju na projektu „Together in Environmental Solutions Learning Activities“, projekt obuhvaća 4 škole koje sudjeluju u mobilnosti, škole iz Hrvatske, Estonije, Rumunjske i Austrije. Učenike i nastavnike ugostio je zamjenik župana Vedran Neferović koji im je čestitao na ostvarenom projektu te poželio uspjeh u provedbi projekta. Također im je ispričao povijest i značaj Požeško-slavonske županije, a gosti iz stranih zemalja su izrazili svoje divljenje infrastrukturi grada i stare jezgre, kao i stare Županijske vijećnice.

„Posebno mi je drago što se projekt odnosi na energiju, odnosno izvore energije, što jednim djelom znači da mladi ljudi poput vas već sada razmišljaju o budućnosti i važnosti te energije za daljnji razvoj. Od velike je važnosti proučavati različite izvore energije i pronaći najefikasniji način za razvoj i uštedu, da to bude ona zelena energija koja ne šteti našem planetu.“ – naglasio je Vedran Neferović.

Agencija za mobilnost i programe Europske unije odobrila je Tehničkoj školi dva Erasmus+ KA2 projekta školskog partnerstva, jedan od tih projekata je „Together in Environmental Solutions Learning Activities (TESLA)“. Projekt obuhvaća 4 mobilnosti (Hrvatska, Estonija, Rumunjska i Austrija) u kojima će uz učenike i nastavnike partnerskih škola sudjelovati po 6 učenika i dva nastavnika iz Tehničke škole.

Projekt potiče svijest učenika o održivom razvoju korištenjem obnovljivih izvora energije i savjesnoj uporabi energije. Pruža pregled energetskih resursa, njihove upotrebe i ograničenja. Dio projekta posvećen je znanstveniku Nikoli Tesli, njegovom životu, radu i izumima. Kroz projekt povezuju se sadržaji fizike, energetike, elektrotehnike i ekologije. Osnažuje se suradnja srednjih škola i institucija važnih za energiju i ekologiju te razmjena dobre prakse na europskoj razini.

U projektu sudjeluju škole iz četiri zemlje: Tehnička škola iz Požege koja je ujedno i koordinator, škola iz Austrije Bundeshandelsakademie und Bundeshandelsschule Linz, škola iz Estonije Kanepi Gümnaasium te škola iz Rumunjske Liceul Teoretic Coriolan Brediceanu. Ukupni proračun projekta je 97.771,00 eura, od čega je Tehničkoj školi kao koordinatoru dodijeljeno 28.840,00 eura.

POŽEGA - Zbog izvođenja radova na zgradi Gradske knjižnice i čitaonice u četvrtak 14 studenoga 2019., od 9 do 17 sati, doći će do privremenog zatvaranja prometa u Ulici Antuna Kanižlića.

Projekt Ruksak (pun) kulture jedinstveni je kulturno-edukativni program na državnoj razini koji su zajedno pokrenuli Ministarstvo kulture RH i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta kao dopunski program potpore kurikulumu u vrtićima, osnovnim i srednjim školama. Program Ruksak (pun) kulture omogućava dostupnost, približavanje umjetnosti i kulture djeci i mladima, razvijanje njihove estetske kulture, općenito senzibilizira djecu i mlade za područje umjetnosti i kulture. Namjera programa je da umjetnost i kultura budu jednako dostupne svoj djeci na području RH. Potpora ide i iz fondova Europske unije. OŠ Dobriša Cesarić na sudjelovanje u programima projekta prijavila je Blanka Đimoti Zima, profesorica hrvatskog jezika i književnosti.

Vrijednost i potencijal projekta Ruksak (pun) kulture prepoznata je i na natječajima za europske fondove na kojima je ovaj projekt već ostvario potporu za provođenje programa u iznosu od 2 milijuna eura. Ušao je u planove Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali u okviru kojeg će se, kroz shemu Garancija za mlade financirati projekt, namijenjenog približavanju kulturnih i umjetničkih sadržaja mladima srednjoškolskog uzrasta, posebno onima koji žive i školuju se u manje razvijenim područjima.

Ruksak (pun) kulture stigao je u OŠ Dobriša Cesarić 7. listopada s radionicom „Upoznajmo makete“. Radionicu su vodili voditelj radionice Gordan Ilenić iz Hrvatskoga kluba ljubitelja uskotračnih željeznica i Janka Fučić predstavnica HŽ Infrastrukture, stručna suradnica Hrvatskog željezničkog muzeja.

U uvodnome, edukativnome dijelu radionice učenici su mogli razgledali željezničku maketu. Postavljali su pitanja i usput iznosili svoje doživljaje prilikom vožnje vlakom. Potom su saznali mnoge podatke o vrstama vlakova, radu kolodvora i njegovih zaposlenika, ali i o tome kako se treba kretati uz prugu i na što treba paziti.
U školu je stigla i prava željeznička maketa veličine 190 x 95 mm s dvije jureće kompozicije vlaka: teretnim i električnim. Jedan je vlak vukla parna lokomotiva, a drugi električna. Uz vlakove i prugu na maketi su se nalazili tunel, brijeg, kućice, kolodvor, spremišta, ljudi i životinje. Potom je počeo kreativni dio: svaki učenik dobio je pločicu stirodura veličine 30 x 20 mm s pričvršćenim segmentom tračnice. Dobili su upute kako da iz te ploče izrade dioramu. U tu svrhu podijeljene su im šablone od papira za izradu kućica, posip za izradu kolosiječnoga zastora, trave, drveća i žbunja, ljepilo i drugo. Svatko je radio za sebe, no nisu izostali međusobna pomoć i druženje. Dok su izrađivali diorame, rastao je interes i razvijala se mašta. Uz pomoć iskusnoga maketara rješavali su se problemi. Na kraju učenici su svoje uratke mogli ponijeti kući.

Osmišljen kao nacionalni dopunski program podrške kurikulumu u osnovnim i srednjim školama, Ruksak (pun) kulture vezan je uz umjetnost i kulturu, a u hrvatskim ga školama provode stručnjaci (književnici, likovni i kazališni, glazbeni i plesni umjetnici). S obzirom na to da je program Ruksak (pun) kulture dopuna Nacionalnog kurikuluma, predloženi programi i radionice trebaju biti komplementarni redovitim planovima i programima koji se provode u vrtićima i školama. Izlaznom evaluacijom, provedenom s učenicima procjenjivalo se zadovoljstvo sudionika programom i radionicama, ispunjenost očekivanja sudionika, te nova iskustva koja su sudionici stekli u edukativnom programu i radionici. Učenici koji su sudjelovali u evaluaciji pozitivno su ocijenili program Ruksaka (punog) kulture.

- Provođenjem programa želi se omogućiti dostupnost, približavanje umjetnosti i kulture djeci i mladima, poduprijeti razvijanje njihove estetske kulture, općenito senzibilizirati djecu i mlade za područje umjetnosti i kulture. Sudjelujući na programu Ruksaka učenici stječu pozitivan pristup svim vrstama umjetnosti i kulture. Namjera je programa da umjetnost i kultura budu jednako dostupne svoj djeci na području Republike Hrvatske. Izuzetno smo ponosni što je i naša škola dio ovog projekta - istaknula je prof. Blanka Đimoti Zima.

Prijavio prijevaru

U utorak 12. studenoga 2019. godine, policijskim službenicima je prijavio 59-godišnjak s područja Pleternice da je u rujnu ove godine dogovorio građevinske radove s 45-godišnjakom s područja Požege prilikom čega je dao akontaciju od 8.000,00 kuna s dogovorenim završetkom radova do 10. listopada. Budući da radovi nisu obavljeni, niti mu je vraćen novac smatra se prevarenim i slijedi daljnje kriminalističko istraživanje i utvrđivanje svih okolnosti navedene prijave.

Krađa mobitela

U utorak 12. studenoga 2019. u poslijepodnevnim satima u mjestu Poljana u Ulici Ljudevita Gaja u trgovini, nepoznati počinitelj (ili više njih) je iskoristio nepažnju i otuđio mobitel marke „Samsung“ u vlasništvu 41-godišnjakinje. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Prometne nesreće tijekom protekla 24 sata

U utorak 12. studenoga 2019. oko 22.10 sati na županijskoj cesti ŽC-4116 u blizini mjesta Vetovo, 55-godišnji vozač koji je prije stjecanja prava na upravljanje i bez zaštitne kacige upravljao neregistriranim i neosiguranim mopedom iz zasada neutvrđenih razloga izgubio je nadzor nad mopedom i tom prilikom se lakše ozlijedio. Protiv 55-godišnjaka slijedi prekršajni nalog zbog upravljanja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje, upravljanja vozilom koje nije registrirano, nenošenja kacige, upravljanja vozilom koje nije osigurano i izazivanja prometne nesreće s ozlijeđenim osobama.

Tijekom jučerašnjeg dana na području PU požeško-slavonske dogodile su se i dvije prometne nesreće s materijalnom štetom, u Požegi u Primorskoj ulici i u Badljevini u Ulici Tome Lujanca.

VESELO OBILJEŽILI MARTINJE I PROSLAVILI MLADO VINO U VINARIJI KRAUHAKER -

KUTJEVO – Vinske svečanosti i blagdani i u Vinariji Vlade Krauthakera su događaji za pamćenje, poznati po puno pjesme, puno satire, jer je se i ovoga puta odazvao veliki broj ljudi iz show biznisa, od pjevača, tamburaša, opernih pjevača, glumaca, voditelja, umjetnika. Već su to i nadaleko poznate večeri po odlično izvedenim skečevima i stand up komedijama koje Krauthakerovi prijatelji prirede za njega o Martinju i Vincelovu. Sjećamo se još nedavno izvedenog orezivanja „Svi smo mi Vlado Krauthaker“ kada su se njegovi prijatelji prerušili u Vladu, naravno koristeći njegove karakteristike i obvezne naočale.

Teško je i samo nabrojiti tko su sve bili poznati gosti na Martinju kod Krauthakera, no moramo naglasiti da su se tamburaši Rubata odlično uklopili u takvo društvo i mogli uspješno pratiti neke od poznatih opernih pjevača koji su svaki otpjevali nekoliko uspješnica, ali i dalmatinske klape. Tako su nam od početka okupljanja ispred vinarije pjevali Mate Grgat, Ivo Rajić, Klapa Nostalgija, Mirko Švenda Žiga, Klapa Novi Vinodolski, posebno svoj pjevački šou sa starim evergrinima imao je Boris Ćiro Gašparac Požeški, Klapa Bonaca, a bili su tu i glumac Vedran Mlikota i voditelj i show man Davor Dretar Drele. Među posjetiteljima bilo je puno poznatih ugostitelja, najviše s Jadrana i iz Zagreba, velikih kupaca kvalitetnih vina kuće Krauthaker.

Odlične dionice slavonskih pjesama otpjevao je naš vinski kardinal Vladimir Bauer, uz svoje ministrante Borisa Grgurića i Voljena Grbca iz Rijeke. Bio je to sraz tri tenora u kojemu su svi posjetitelji i gosti mogli samo uživati. Naravno da je martinjski ceremonijal kao i mnogo često do sada odradio vinski kardinal, jedini u Hrvata, Vladimir Bauer, koji se prisjetio da su na početku vinske priče Krauthakera, prije 21 godinu upravo na ovom mjestu ulaza u vinski podrum održali prvo Martinje. Očito da je ovo prvo krštenje mošta bilo uspješno budući da znamo kako se uspješno razvijala vinska priča Krauthakera i uspjesi koje ej postigao sa svojim nadaleko poznatim vinima. Vinski kum ove godine bio je Andrija Mikičić iz Donjeg Miholjca, poduzetnik iz građevinske scene, poznatiji kao vrsni ljubitelj Krauthakerovih vina. Pehar upravo krštenog mladog vina zaista je popio na iskap, pa je stekao titulu „posebno žednog kuma“, ali i vrijedne darove Vinari za svoje kumstvo. Kako i bivši kumovi dobivaju nagrade, jedan od bivših kumova, Drele svoj poklon namijenio je za nezbrinute alkoholičare Krapinsko-zagorske županije.

Još veći show Drele je priredio nakon svečane večere, priredivši za Vladu Krauthakera stolicu za ljuljanje, budući da je otišao u mirovinu, a i za ubuduće, što slijedi inače svim hrvatskim umirovljenicima, čaj od kamilice. Kako mu je i mirovina u hrvatskom prosjeku, dovoljno velika samo za čaj, to će ga i očekivati ubuduće. Kako smo mi država s rekordnim brojem umirovljenika u odnosu na broj stanovnika, a još gore u odnosu na broj radnika, zaista smo posebna država s posebnim umirovljenicima. Zaista s tako malim mirovinama, zaključuje Drele, oni se ne mogu niti hraniti dobro i puno, pa zato i žive tako dugo jer se „zdravo i malo hrane“ pa ih ništa ne može niti udariti.

Uz brojne delicije za dobru podlogu, kasnije su se pila samo odabrana vina koje je Vlado Krauthaker pripremio za sve svoje martinjske goste.

ISTOVREMENO HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA ODRŽALA TISKOVNE U SVIM ŽUPANIJAMA HRVATSKE -

POŽEGA – Hrvatska stranka umirovljenika održala je istovremeno tiskovne konferencije u svih županijama Hrvatske želeći skrenuti pažnju na prijedlog koji su uputili na raspravu oko podizanja prihodovnog cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje kojima svake godine tisuće umirovljenika gube pravo na to osiguranje. Kako njihov prijedlog kojega je uputio saborski zastupnik Silvano Hrelja nikako ne dolazi na raspravu i pozitivno rješavanje ovog pitanja cenzusa, koji se nije mijenjao punih 15 godina, najavljuju i potpisivanje peticije na štandovima u cijeloj Hrvatskoj, ali i oštrije akcije.

- Kod svakog usklađivanja mirovima desetci tisuća umirovljenika zbog prekoračenja prihodovnog cenzusa gube pravo na oslobođenje od plaćanja police dopunskog zdravstvenog osiguranja. Taj cenzus postavljen je da socijalno ugroženi građani ne bi izgubili ustavno i ljudsko pravo na dostupnost zdravstvene zaštite. Davne 2004. godine cenzus je za samca postavljen na 1.939 kn, a za člana kućanstva na 1.516 kn. Punih 15 godina, u kojima su itekako porasli troškovi života, cenzus se nije mijenjao iako se obećavalo. Obećanje izgovoreno od raznih političara i ministara zapravo je priznanje da problem postoji, a kasnije negiranje tog obećanja dokaz je nebrige i političke neodgovornosti - istakao je predsjednik ŽO HSU Ivan Delić te dodao da nakon redovitog usklađivanja mirovina, umirovljenici prelaze cenzus za 10, 20 ili 30 kuna i pri tome kreću plaćati polici dopunskog osiguranja u iznosu od 70 kuna mjesečno. Njima tada mirovina nije povećana nego smanjena dodatnim troškovima.

- Samo ove godine, zbog minimalnog povećanja mirovine, pravo na dopunsko osiguranje izgubilo je 10 tisuća umirovljenika, a od 2012. godine više od 260 tisuća umirovljenika. Ovdje govorimo o starim i siromašnim ljudima koji, što zbog godina, što zbog životnih uvjeta češće trebaju liječničku pomoć. Ostaju pitanja: koliko je njih nakon prekoračenja te magične brojke postavljene prije 15 godina ostalo bez ikakvog osiguranja? Koliko ih je ugrozilo vlastito zdravlje jer nisu mogli redoviti plaćati policu dopunskog zdravstvenog osiguranja? Koliko ih je umjesto dostupne zdravstvene zaštite dobilo još jedan financijski teret, za njih neizdrživ – pita predsjednik Delić, koji iznosi i prijedlog koji HSU predlaže.

Da se prihodovni cenzus temeljem kojeg osigurane osobe ostvaruju pravo na plaćanje premije iz sredstava državnog proračuna poveća na 1.830 kuna mjesečno za člana kućanstva i na 2.340 kuna mjesečno za samca. Da se tako utvrđeni prihodovni cenzusi usklađuju 1. siječnja svake godine.

HSU se zalaže za solidarnost koja omogućuje nisku jedinstvenu cijenu police od 70 kuna jer su u početku provođenja dopunskog zdravstvenog osiguranja umirovljenici plaćali policu po cijeni od 60 kuna, a svi zaposleni ljudi 130 kuna. Iako je kasnije uvođenje jedinstvene cijene od 70 kuna išlo na štetu umirovljenika, pristali su na izjednačavanje s osobama u radnom odnosu.

Ukoliko se ne usvoji prijedlog HSU svom prijedlogu će priložiti i potpise građane koje namjeravaju prikupljati na javnim mjestima od 15. studenog, a uz traženje povećanja cenzusa nakon 15 godina tražit će i prikupljati potpise Protiv poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja koje ej najavio ministar zdravstva Kujundžić, koji je i odbio prijedlog HSU uz opasku da je to populizam i podilaženje. HSU ističe da je to briga za najugroženiju populaciju u hrvatskom društvu, za umirovljenike sa malim mirovinama.

TRADICIONALNA I VELIKA PROSLAVA MARTINJA UVIJEK BUDE U HRNJEVCU KOD VINARA IVE ENJINGIJA -

HRNJEVAC – Vinski hram našeg najpoznatijeg vinara Ive Enjingija u Hrnjevcu uvijek je mjesto okupljanja prijatelja vina, poslova oko vina i brojnih vinoljubaca. Jedan od razloga je i Martinje, krštenje mošta i mladog vina, koje tradicionalno bude najveća proslava ovog vinskog blagdana u jednoj vinariji. I ove godine okupilo se nekoliko stotina uzvanika i posjetitelja u vinskom podrumu u Hrnjevcu, gdje je Ivo Enjingi upriličio obilazak podruma, a kasnije nezaboravnu feštu u velikoj dvorani. Veliki broj gostiju došao je iz Dalmacije i Istre, tradicionalno najboljih kupaca vina za turističku sezonu, no nije manjkalo niti onih cjelogodišnjih kupaca iz Zagreba i s kontinenta, a najviše naravno bilo ih je iz šireg okruga Slavonije. Svima njima zajedničko je što slave i vjerno kušaju ponajbolja vina kuće Enjingi, koja su se dokazala na brojnim europskim i svjetskim natjecanjima. Prve medalje s prestižnog Decantera dobila su upravo vina Ive Enjingija, a onda je uslijedio Pariz i ostale europske prijestolnice, sve do Amerike.

Sve goste Enjingi je podsjetio da proslavu Martinja posvećuje svom djedu Martinu, koji je na današnji dan slavio rođendan i imendan, a od kojega je i naučio sve što zna o vinovoj lozi i vinu.

– Ovim događajem mi nastavljamo našu tradiciju, a čuvajmo tu tradiciju da ostavimo nešto i za pokoljenja koja dolaze iza nas. Ja u svojim vinogradima nastavljam tradiciju ekološkog uzgoja vinove loze, a i u podrumu pri njegovanju vina ne upotrebljavamo nikakvu kemiju. Sve ovo dar je naše prirode, a ja darujem vama na uživanje. I ova vinogradarska godina je bila teška, vremenske prilike nisu bile naklonjene vinogradarima. Grožđa je znatno manje, no ovogodišnje grožđe je odlične kvalitete. Već sada vidljiva je kvaliteta mladih vina koje će tek pokazati sve svoje vrline u slijedećim mjesecima njihovog dozrijevanja – naglasio je Ivo Enjingi, dodavši da ima za prijatelje vinske kuće Enjingi dovoljno odličnih vina iz prethodnih godina, te da se svi opuste uz čašicu, specijalitete i pjesmu.

Kod Enjingija se uvijek na stolu nađu specijaliteti od crvenog kanadskog Red Angus goveda kojih nekoliko stotina uzgaja također u ekološkom uzgoju. Posebna je tako juha i kuhano meso sa hrenom i sosom. Na kraju pečeni odojak bude samo kruna svega. Uvijek se kod Enjingija služe ponajbolja vina, a za zabavu bude zaduženo nekoliko glazbenih sastava, ove godine to je bio tamburaški sastav Srce bećarsko, a zapjevala je i dalmatinska klapa iz Šibenika.

Kulminacija večeri svakako je tradicionalna ceremonija krštenja mošta po starim statutima. - Nijedne godine mošt nije postao vino bez ovog obreda - počinje stari ceremonijal kojega vodi, jedini u Hrvata, vinski kardinal Vladimir Bauer, ove godine uz pomoć ministranata Željka Pejkovića i Uroša Svitlice. Biser vinski kum ove godine bio je Branko Šutalo iz Požege, vlasnik prijevozničke i građevinske tvrtke. Vinski kum se morao svečano obvezati da će godinu dana voditi obvezu čuvanja novorođenca, a sve to morao je potvrditi ispijanjem povećeg pehara mladog vina. Za to je dobio i pohvale vinskog kardinala, kao posebno i rijetko viđeno „žedan kum“, što je pohvala za kuma koji bez prekida, gotovo naiskap popije pehar koji sadrži bar pola litre vina. Da je sve popio mora pehar okrenuti naopako iznad glave, pa ako je „manje popio“ ostalo mu se istrese po glavi. Branko Šutalo je i tu bio „biser kum“ jer mu na glavu nije pala niti kapljica vina.

Dugogodišnji običaj kod Enjingija je da se okupe i svi dosadašnji vinski kumovi, koji uz zdravicu otpjevaju po koju pjesmu. Tako je uz vinskog kardinala Baure koji je poznati i osvjedočeni bariton i odličan pjevač slavonskih pjesama, zapjevao i prije nekoliko godina vinski kum Goran Šutalo, ali i kuma Anka Šutalo umjesto kuma Branka, kojemu samo pola litre vina nije još dalo pjevački dar.

Nakon obreda krštenja uslijedile su degustacije vina iz vinske arhive Ive Enjingija i uživanje u vinima vinskog umjetnika.

Isplata predujma u okviru izravnih plaćanja za proizvodnu 2019. godinu započela je danas, 12. studenog 2019. godine.

Potporu će primiti više od 100.000 poljoprivrednih gospodarstava koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu u 2019. godini i koji su prošli kontrole Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Za isplatu predujma poljoprivrednicima je osiguran iznos od 1,3 milijarde kuna, što je 200 milijuna kuna više nego prošle godine. Sredstva se isplaćuju za potporu po površini, odnosno za osnovno, zeleno i preraspodijeljeno plaćanje.

Podsjetimo, za osnovno plaćanje po površini prihvatljive su samo obrađene poljoprivredne površine, trajni travnjaci i trajni nasadi na kojima se obavlja poljoprivredna aktivnost i koje su upisane u evidenciju korištenja poljoprivrednog zemljišta – ARKOD. Preraspodijeljeno plaćanje dodjeljuje se za prvih 20 hektara koja poljoprivredna gospodarstva obrađuju, svim korisnicima koji zadovoljavaju uvjete za osnovno plaćanje. Zeleno plaćanje je plaćanje za provođenje praksi korisnih za klimu i okoliš, a isplaćuje se kao postotak ukupne vrijednosti osnovnog plaćanja. Poljoprivrednici koji se bave klasičnom proizvodnjom trebaju provoditi zelene prakse da bi ostvarili pravo na zeleno plaćanje, dok površine pod ekološkom proizvodnjom automatski ostvaruju uvjete za zelena plaćanja. Zelene prakse uključuju raznolikost usjeva, ekološki značajne površine i očuvanje trajnih travnjaka.