
Vanja
Mošt krstio vinski biskup Fio uz pomoć fratra Kitokreta
UDRUGA VINSKE CESTE KUTJEVAČKOG VINOGORJA OBILJEŽILA MARTINJE -
KUTJEVO – Pravu pučku veselicu organizirali su članovi Udruge vinske ceste kutjevačkog vinogorja za svoje članove, brojne Kutjevčane i već dan ranije prispjele planinare u Kutjevo. Ovaj stari martinjski ceremonijal održan je u ugostiteljskom objektu na „picinom otoku“, poznatom i starom okupljalištu Kutjevčana.
Na krštenju mošta po „starim štatutima“ malo dometnutim kutjevačkim folklorom sudjelovali su uz vinskog biskupa Fia, ministranti, mali ministrant i fratar Kitokret. Oni su uz puno satire, sa malo bockanja pojedinih „znamenitih“ Kutjevčana obavili ovaj obred baš „pošteno“.
Vrlo često je prekidan sa zdravicama i zalijevanjem suhog jezika, a na kraju je dominirala pjesma „al me ljulja“. Naravno da su brojni gosti bili oduševljeni te zajedno sa vinskom svitom zalijevali i nazdravljali odličnim kutjevačkim vinima.
Svečanom skupštinom obilježili 60. godišnjicu rada i postojanja društva
DRUŠTVO ARHITEKATA GRAĐEVINSKIH INŽENJERA I TEHNIČARA - DAGIT POŽEGA -
KUTJEVO – U restoranu Vinarije Galić Društvo arhitekata, građevinskih inženjera i tehničara – DAGIT Požega održalo je svoju Svečanu skupštinu društva kojom su obilježili 60. godišnjicu postojanja i uspješnog rada društva. Sve goste i uzvanike, posebno iz susjednih DAGIT-a, te središnjeg iz Zagreba, članove požeškog društva pozdravio je predsjednik Matej Šarić. On je ujedno uručio i posebna priznanja svim zaslužnim organizacijama i članovima koji su sudjelovali u radu i pomagali DAGIT Požega u njegovih prošlih 60 godina. Priznanja su primili Doroteja Kostić, Mladenko Soldo, Zoran Fumić i Dragutin Dragojlović.
Dosadašnji predsjednik Zoran Fumić iznio je i povijesni presjek rada od 1959. godine kada je skupina inicijatora osnovala društvo, tada Društvo građevinskih inžinjera i tehničara DGIT u Požegi. Kasnije su u društvo dodani i arhitekti kao članovi pa se društvo naziva DAGIT Požega. - Današnji DAGIT Požega osnovan je u srijedu 01. srpnja 1959. godine kao podružnica DGIT-a za tadašnju Slavonsku Požegu. Točni datum i akteri osnivanja zabilježeni su u članku u Požeškom listu od 09. srpnja 1959. godine u kojem novinar sa inicijalom „Z“ izvještava o tom događaju. U članku kaže „Nakon upoznavanja s pravilima Društva građevinskih inženjera i tehničara NRH ing. Franjo Fumić pročitao je i zaključke godišnje skupštine centrale DGITA u Zagrebu. Skupština je jednoglasno donijela zaključak o osnivanju požeške podružnice. Istodobno je za predsjednika podružnice izabran građevinski tehničar Mladen Skrčević.“
Rad tada osnovane podružnice uglavnom nije poznat niti su o njemu pronađeni odgovarajući dokumenti. Poznato nam je da je u to vrijeme jedan od predsjednika društva bio Dragutin Dragojlović, a značajnu ulogu u radu DAGIT-a imale su kolegice Ankica Vuković i Jelica Antunović – istakao je Fumić te nastavio o povijesti i obnovi rada društva nakon Domovinskog rata. - Obnova rada DAGIT-a Požega bila je nakon domovinskog rata, u studenom 2003. godine kada je Inicijativni odbor s Mihaelom Polakom na čelu pokrenuo obnovu rada društva. Već 04. prosinca iste godine sazvana je 1. Izborna skupština DAGIT-a na kojoj su izabrana sva radna tijela, a prvi predsjednik je bio Mihael Polak. Gosti na skupštini u ime HSGI-a bili su Dragutin Mihelčić, tadašnji predsjednik HSGI-a i Ružica Drmić, članica predsjedništva HSGI-a koji su pozdravili skup.
U predsjedništvo su izabrani Erna Gavrilović, Dragutin Dragojlović, Doroteja Kostić, Ivica Vulić i Mihael Polak; u nadzorni odbor: Boris Gerbec, Ružica Lukačević, Mladenko Soldo, a u sud časti: mr. sc. Miroslav Taborski, Jadranka Devčić i Damir Krejčir. Skupština je održana u županijskoj vijećnici.
Organizirana su putovanja u Munchen 2004. na BAUMU i 2005. na BAU te niz drugih aktivnosti.
Nakon skupštine svi članovi i gosti obišli su Vinariju Galić, proces proizvodnje mošta, prostore za fermentaciju i zrenje vina, te vinski podrum u kojemu vino dozrijeva u drvenih bačvama francuskog hrasta uz 24-satnu klasičnu glazbu.
„Okusi jeseni“ u Požegu donijeli domaće proizvode i tradicionalnu ceremoniju krštenja mošta
TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA POŽEGE ORGANIZIRALA JESENSKI SAJAM I OBILJEŽAVANJE MARTINJA -
POŽEGA - Požeška manifestacija „Okusi jeseni“ u organizaciji TZ Požege i pokroviteljstvom grada Požege okupila je veliki broj Požežana u dopodnevnim satima u šetališnoj zoni. Brojni su tu bili štandovi OPG-a i malih proizvođača hrane, od sireva, meda, pekmeza, aronije, lavande, lješnjaka, vina, kolača i suvenira, igračaka, zlatoveza, rukotvorina i dr. Posebno treba istaći i štandove Učeničkih zadruga osnovnih škola s predmetima koje su izradili sami učenici uz pomoć svojih učitelja i mentora, te brojne slastice koje su ponudili Požežanima.
Malo je drugačiji bio ovogodišnji martinjski ceremonijal, jer su neke uloge ovaj puta bile zamijenjene. Kako smo navukli da uvijek ceremoniju krštenja mošta vodi vinski kardinal, jedini u Hrvata, Vlado Bauer, bilo je iznenađenje kada je on kao i jedan od najstarijih požeških vinogradara zauzeo mjesto vinskog kuma. No odlično je to odradio ovog puta vinski biskup Boris Benčić, a moramo pohvaliti da se vinski kum držao dostojanstveno, da je bio posebno produhovljen u odgovorima držeći svoje kumče, a moramo zapaziti i da je kum bio posebno „žedan“ i iskapio poveći pehar mladog vina. Nakon njega zdravicu s vinom od „vinskog kuma“ podigli su u zrak i ostali sudionici krštenja mošta.
Ovogodišnje Okuse jeseni i svečanost krštenja mošta otvorio je požeški gradonačelnik Darko Puljašić: - Mi sve radimo pod našim geslom “Brda i doline”, a danas nudimo okuse jeseni. Ovdje je preko 50 izlagača s OPG-ova, to su vrijedni ljudi koji sami proizvode kvalitetne i zdrave proizvode. Veseli gužva, naše Požežanke i Požežani i njihovi gosti kupuju i uživaju. Potvrda je to kako tržište traži domaće proizvode, a ovo je jedan od načina kako pomoći proizvođačima – kupujući njihove proizvode pomažemo i sebi. Tako razvijamo domaću proizvodnju, ali i obogaćujemo ponudu kvalitetom jer ovo je uistinu zdrava hrana i izvrsno vino. Kada postignemo taj spoj kvalitete, ponude i ekonomskog učinka grad Požega može još dugo ostati zdravi grad u kojem žive zdravi i zadovoljni ljudi, ljudi koji znaju što je dobar život - rekao je gradonačelnik Puljašić.
Posebnu prezentaciju meda i mednih proizvoda pripremili su i brojni pčelari, a na manifestaciji su i dodijeljena priznanja najboljim pčelarima s 10. Županijskog natjecanja u kvaliteti meda.
Šampionsku titulu za najbolji med osvojio je Damir Martić iz Vidovaca, nekoliko godina vrijedni pčelar, koji je već tri godine u vrhu na ocjenjivanju kvalitete meda. Posebne nagrade dobili su još i pčelari Tomislav Prpić za najbolji med od kestena i Davorin Krakar za najbolji cvjetni med.
Sve goste na „Okusima jeseni“ zabavljali su tamburaši „Zlatne doline“ a nagrađeni monolog izveo je učenik „Luka Capan“ iz OŠ fra Kaje Adžića iz Pleternice na temu seoskog života i dječaka sa njegovim promišljanjima. Pomalo jesenska, a više nego dosadna kiša polako je zatvorila ovogodišnje „jesenske okuse“.
Veleučilišno Martinje uz vinskog kardinala i kuma iz Champagne
NA VINSKOJ KLIJETI VELEUČILIŠTA U POŽEGI OBILJEŽILI MARTINJE I PRETVARANJE MOŠTA U VINO -
PODGORJE – Sve više poznata Vinska klijet Veleučiliša u Požegi, ponovno je bilo središte jednog događanja, proslavi Martinja, vinskog blagdana koji obilježavaju svi koji se bave vinom i do vina drže kao do vrhunske kapljice. Veleučilište je poznato po kvalitetnim vinima, posebno po studentskim vinima, jer studenti Studija vinogradarstva, vinarstva i voćarstva obrađuju svaki svoj dio vinograda, brinu se za grožđe, ali i svatko u svojoj bačvi odgaja i njeguje vino, kao studentski zadatak kroz nastavu. Tako su kao sve cjenjenija vinska kuća obilježili Martinje, proslavili pretvaranje mošta u vino te ujedno u Požeštini održali prvu Martinjsku feštu.
Kako je upravo najinteresantnija upravo ceremonija krštenja mošta na Veleučilištu su se pobrinuli da sve bude odrađeno po „vinskim statutima“. Stoga su tu ceremoniju povjerili jedinom vinskom kardinalu u Hrvata, Vladi Baueru, kojemu su asistirali ministranti iz redova studenata, pa i jedan ministrant iz dalekog Japana. No da bi „prvorođenac bio čestit“ u ceremoniji mora postojati i vinski kum, koji drži „krštenika“ u velikom peharu, a vinski kum je ovaj puta bio Jean Luckros iz Francuske, direktor Vinskog kampusa u kojemu djeluju vinska srednja i visoka škola, obrazovanje odraslih, proizvodnja grožđa i vinskog podruma iz najpoznatije svjetske vinske pokrajine Champagne. Studenti i profesori Veleučilišta održavaju razmjenu s Champagnom i obrnuto te tako dijele iskustva i stvaraju nova znanja o vinogradarstvu i vinarstvu.
Nakon obreda krštenja, vinski kum Jean je na iskap popio pehar vina, ponosno ga iznad glave okrenuo i ostao „suh“, a dobio je ocjenu i od vinskog kardinala, kao rijetko viđeni „žedni vinski kum“. Nakon nekoliko zdravica s mladim vinom Veleučilišta u Požegi, koje su potakli prodekan za razvoj, doc. dr. sc. Berislav Andrlić i voditelj Vinske klijeti, mr. sc. Josip Mesić, nije zaista bilo malo pohvala za vino koje dolazi iz ovogodišnjeg uroda.
- Godina je bila izuzetna, vinogradarski zahtjevna godina sa puno potrebnih tretmana nakon obilnih kiša, a na kraju dobra godina upravo po jako kvalitetnom grožđu. Već sada prve fermentacije pokazuju veliki potencijal, da će biti i vrlo kvalitetno vino nakon dozrijevanja i odležavanja. Danas smo kušali već fermentirane i lagano izbistrene pinote, graševine, chardonay. Obzirom da smo krenuli s berbom od kraja kolovoza, imamo nekoliko varijanti pokusa i od svake berbe po nekoliko vina iz pojedine sorte. Ovo toplo i sušno razdoblje kada se približila berba pogodovalo je grožđu i dobili smo dobru kvalitetu, koja će se sada u podrumu tek dokazati. Mi svake godine reduciramo urod na oko kilogram grožđa po trsu, upravo zbog kvalitete grožđa – naglasio je Josip Mesić.
Martinje na Veleučilištu podržali su i naši najbolji vinari Vladimir Krauthaker, Ivo Enjingi, te predstavnici vinskih udruga, Vino-kap Kaptol Ferdinand Novak i Kutjevačkih vinara Vera Soldo Čamak. Na kraju su uz martinjski meni, buncek, kiseli kupus i zapečeni grah te vinogradarski ćevap na ražnju, sve dodatno začinili tamburaši odličnom svirkom.
Iz policijske bilježnice
Dovršeno kriminalističko istraživanje
Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje i utvrdili da je dana 31. kolovoza 2019. oko 23 sata, u Pleternici, Trg bećarca, 54-godišnjakinja verbalno i tjelesno napala 48-godišnjakinju i protiv nje slijedi optužni prijedlog zbog prekršaja iz čl. 13. (tuča, vika i galama) iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
Pronašao bombu
U srijedu 6. studenoga 2019. u mjestu Radovanci, 26-godišnjak je prilikom čišćenja vikendice pronašao jednu ručnu bombu koju je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i pohranio u prostorije policije do uništenja.
Prometna problematika
U srijedu 6. studenoga 2019. oko 7.45 sati u mjestu Antunovac (kod Lipika) u Ulici Poljanska, 48-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom marke „Ford“, kutinskih registarskih oznaka, uslijed neprilagođene brzine izgubila je nadzor nad vozilom i prešla na suprotnu prometnu traku te prednjim dijelom vozila udarila u prednji lijevi dio autobusa marke „MAN“, požeških registarskih oznaka, a kojim je iz suprotnog smjera upravljao 40-godišnjak.
Uslijed udara osobni automobil je odbačen na istočnu prometnu traku, dok je autobus sletio s kolnika u putni kanal. Protiv vozačice slijedi prekršajni nalog zbog neprilagođene brzine.
U vremenu od 8.15 do 9.30 sati za sav promet je bila zatvorena županijska cesta ŽC 3168 i promet se odvijao alternativnim pravcima.
Promocija Monografije i Kuharice kulturne rute bećarca i gange
HRVATSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA PLETERNICA -
PLETERNICA – U sklopu projekta financiranog sredstvima EU kao projektni zadatak bio je izdavanje Monografije i Kuharice kulturne rute bećarca i gange, sa ciljem sačuvati od zaborava bećarac i gangu, zaštićenu nematerijalnu kulturnu baštinu. Upravo te dvije knjige promovirane su u Hrvatskoj knjižnici i čitaonici Pleternica uz kulturno umjetnički program u kojemu su sudjelovali KUD Orljava iz Pleternice i Zavičajno društvo KUD Rama Pleternica.
U promociju su nas uveli ravnatelj knjižnice Franjo Novak i pleternička gradonačelnica Antonija Jozić, a knjige su predstavili povjesničarka umjetnosti Dragana Lucija Ratković Aydemir, urednica oba izdanja, gastrokritičar Radovan Marčić, autor tekstova u kuharici, etnologinja Maja Žebčević Matić iz Gradskog muzeja u Požegi.
Kuharica sa dvije naslovne strane donosi po dvadesetak starih i možemo reći autohtonih recepata iz pleterničkog kraja i s druge strane dvadesetak recepata iz duvanjskog kraja. Recepte su uglavnom bilježile i sačuvale naše bake. Za potrebe same knjige po receptima su pripremljena jela i slastice u pleterničkim obiteljima i napravljene fotografije jela. U kuharici se nalaze izvorni recepti s fotografijom jela.
Da mi imamo zaista fantastičnu kuhinju, potvrdio je gastrokritičar Radovan Marčić, no istakavši da smo mi svi u svojim kuhinjama malo svojatali i tuđe recepte, ali smo ih malo preuredili na naše. – Naša prednost je to da smo mi bili europejci prije Europske zajednice u koju smo sada ušli. Toliko je tih kuhinja ušlo u naše kuhinje, mađarske, turske, austrijske, mediteranske. To je naša prednost, jer mi i kad kažemo da je to naše autohtono jelo, zapravo mislimo da je to interpretacija nekog autohtonog jela s kojim se mi možemo dičiti. Ne možemo reći da je naš burek, kad znamo da je on iz Irana i preko Turske došao do naših krajeva. Godinama sam mislio da su štrukle naše autohtone, no nisu, imaju drugo porijeklo. To su fenomeni koje moramo poštivati i imamo fantastičnu kuhinju. Ovo što smo jeli u Pleternici je „živa“ kuhinja, jeli smo sve što se pripremilo. To je fantastično dobro, jer još uvijek postoje dobre kuharice koje imaju vremena dobro kuhati. Oko dobre kuhinje uvijek se okuplja obitelj i to je garancija opstanka obitelji.
To je jedan kult jedenja, ovdje kod vas malo masnog i ne tako zdravog. Ja bih izdvojio ova siromašna jela, koja zapravo nisu bogata i nastala su iz siromaštva. Griz ili palenta s masti i čvarcima. To je nastalo iz jako velikog siromaštva, iz ekonomičnosti, iz nemogućnosti spremanja namirnica na duže vrijeme jer nije bilo frižidera. To ekonomiziranje i sezonsko vrijeme nekih namirnica su kreirali naše kuhinje.
Pred nama je zadatak da od te tradicije napravimo moderno jelo, moderniju varijantu, primijeniti nove tehnologije na starom receptu. Većina njih se može na novi tehnološki način osuvremeniti i imamo nevjerojatne šanse da imamo svoju hrvatsku kuhinju – istakao je Maričić, koji se nada da će nova Strategija hrvatske gastronomije donijeti upravo to, ali i školovanje kuhara koje je još jedino ostalo valjda po onom iz škole učenika u privredi. Kuhanje je sada in, to je zanimanje koje se traži i kuhari su zvijezde.
Ove dvije knjige će svakako zbližiti ova dva kraja, ali i čitateljima dati dodatne podatke i upoznati ih sa ovim krajevima, ljudima, kulturama, istakla je gradonačelnica Antonija Jozić. - Ono što je najvažnije jest to da projekt ne završava s nekim datumom kada on formalno završava u administrativnom smislu, nego bi on trebao živjeti i u nekom budućem vremenu pa ja vjerujem da će i ove dvije knjige, koje su na neki način jedna turističko-gastronomska promocija i pleterničkog i duvanjskog kraja, naći svoje čitatelje, da će zaintrigirati ljude koji će ih uzeti u ruku pa će se oni možda malo više početi zanimati za ova dva prekogranična područja i u konačnici, što je i cilj svega, i posjetiti ih. I Pleternicu i Tomislavgrad. Pa evo, ovo je moj poziv svima onima koji nisu upoznali ova dva grada, neka dođu, to su dvije destinacije koje vrijedi istražiti. I ne samo Pleternicu nego prirodne ljepote i kulturu koje pruža naša Požeško-slavonska županija.
Za subotu najavljeni „Okusi jeseni u Požegi“
TZ PRIPREMA I MARTINJE S CEREMONIJALOM KRŠTENJA MOŠTA -
POŽEGA – Turistička zajednica grada Požege pod pokroviteljstvom grada Požege i ove godine priprema manifestaciju „Okusi jeseni“ uz koju Požežane očekuje i proslava blagdana Martinja i ceremonijal krštenja mošta. Manifestacija će se održati u subotu, 09. studenog od 10 satu i pješačkoj zoni grada Požega, u Cehovskoj ulici i Dragutina Lermana.
- Za sve naše Požežane i drage goste ove subote pripremamo našu tradicionalnu manifestaciju u kojoj mogu uživati u bogatstvu jeseni u bogatstvu Slavonije. Imamo puno događanja, a posebno ovu subotu u šetališnoj zoni. Pozovimo i svoje prijatelje da zajedno sa nama uživaju u vinima, u brojnim štandovima autohtone hrane i proizvoda OPG-a. Pomognimo i njima da prodaju svoje proizvode, našim ljudima i njihovim OPG-ovima koji proizvode da to mogu ovdje i prodati. Osim bogate ponude delicija uživajmo u okusima jeseni i u gardu Požegi – pozvao je odmah na početku, požeški gradonačelnik Darko Puljašić.
Požežane i njihove goste pozvala je i direktorica TU grada Požega, Silvija Podoljak i najavila protokol događanja za subotu, 9. studenog. – Uz pedesetak štandova izlagača na štandovima s domaćim proizvodima, sve posjetitelje očekuje i stari obred krštenja mošta u vino, kojem će voditi vinski biskup Boris Benčić. Na prijedlog Udruge vinogradara vinara Stjepan Koydl iz Požega kum ovogodišnjeg vina je dugogodišnji vinar i vinski kardinal Vlado Bauer. Kako udruga ove godine slavi i visoku obljetnicu postojanja, preko 50 godina, poziva sve Požežane i njihove goste u petak 8. studenog od 19 sati u njihov podrum u Kanižlićevoj 3 od na degustaciju mladih vina požeških vinogradara.
Nakon 10 sati Udruga vodiča grada Požege organizira besplatan razgled grada za sve zainteresirane, a Udruga pčelara Zlatna dolina organizira podjelu priznanja sa 10. Županijskog pčelarskog natjecanja.
Dušni dan u požeškoj Katedrali
Na Spomen svih vjernih mrtvih, 2. studenog u požeškoj Katedrali biskup Antun Škvorčević slavio je večernju svetu misu za vjerne mrtve u zajedništvu s kanonicima Stolnog kaptola, svećenicima na službi u Župi Sv. Terezije Avilske i iz središnjih biskupijskih ustanova.
Na slavlju su bili nazočni požeški gradonačelnik Darko Puljašić i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević sa suradnicima, predstavnici Hrvatske vojske i policije, udruga proizašlih iz Domovinskog rata, katoličkih i građanskih udruga te drugi vjernici. Pozdravljajući na početku slavlja sve sudionike, biskup je rekao da se Katolička Crkva po svem svijetu danas spominje krštenih članova Crkve koji su preminuli, i upravlja za njih svoju molitvu.
Pozvao ih je da u tu molitvu uključe svoje preminule koje vole, te da ih u ovoj svetoj misi povjere Isusu Kristu i njegovoj ljubavi s križa. Također ih je pozvao da mu povjere sav preminuli grad Požegu, s onima koji su ga vodili kao gradonačelnici, ili u njemu stolovali kao župani, te sa svima onima koji su na različite načine pridonosili boljitku života u gradu Požegi.
Rekao je da se u ovom slavlju spominjemo svih svećenika, redovnika i redovnica koji su služili duši ovog Grada, među kojima su i dvojica preminulih kanonika, kao i svih onih koji su tijekom 18. i 19. stoljeća bili pokopani u kripti Katedrale.
Potaknuo je okupljene vjernike da u svoje molitve uključe i dvojicu mladića koji su poginuli u prometnoj nesreći u predvečerje Svih svetih u Dragovcima, župa Nova Kapela, kao i druga dva mladića koji su u toj nesreći teško povrijeđeni, od kojih se jedan bori za život.
Pozvao ih je da u ovoj misnoj žrtvi na poseban način Isusu Kristu prikažu sve poginule i preminule hrvatske branitelje, kao i preminule članove braniteljskih udruga. Spomenuvši u homiliji kako tijekom godine slavimo različite dane, kao što su dan oružanih snaga, dan života, dan borbe protiv raka i sl., biskup je ustvrdio da Dušni dan, koji danas slavimo, nije «dan smrti», nego dan preminulih, odnosno Spomendan svih vjernih mrtvih. Kazao je kako je dobro što ne postoji «dan smrti», jer mi ne znamo govoriti o smrti, koja ostaje najdublji i najteži misterij našeg postojanja, nego se rado spominjemo naših preminulih. To činimo na različite načine – odlazimo na njihove grobove, polažemo cvijeće, palimo svijeće – ustvrdivši da je sveta misa najbolji spomen na njih. Istaknuo je kako nam je Božja riječ naviještena u čitanjima današnjeg spomendana svih vjernih mrtvih svjedoči zašto je upravo sveta misa najizvrsniji način našeg razmišljanja, govora i spomena na preminule.
Rekao je kako prvo čitanje sadrži ulomak u kojem starozavjetni patnik Job, koji nevin trpi neviđene patnje, a k tome još njegovi ga tobožnji prijatelji dodatno muče krivim prosudbama i savjetima, izgovara riječi najdublje vjere i pouzdanja u Boga: «Ja znadem dobro: moj Izbavitelj živi i posljednji će on nad zemljom ustati. A kad se probudim, k sebi će me dići: iz svoje ću puti tad vidjeti Boga. Njega ja ću kao svojega gledati». Mi obično Knjigu o Jobu smatramo govorom o zlu koje je snašlo jednog čovjeka, nastavio je biskup. No, navedena tvrdnja svjedoči kako njegovo teško životno stanje nije bilo povodom za pobunu protiv Boga i lom zajedništva s njime, nego upravo obrnuto, ono ga potiče da sebe stavi u još čvršći odnos s Bogom, da ga pročisti i obnovi. Job je usred zla, patnje i prijetnje smrti uzor čvrste vjere i pouzdanja u Boga, ustvrdio je biskup. On je uvjeren da će Bog na svoj božanski način preobraziti njegovo smrtno tijelo, uskrisiti ga na vječni život, gdje će ga izbliza gledati kao svojega, te je želio da se to upamti, upiše u kamen, izlije u bronci. Biskup je pripomenuo kako nas s tim istim uvjerenjem apostol Pavao u ulomku drugog čitanja iz Poslanice Rimljanima potiče da svoju prolaznost i smrtnost stavimo u odnos s Isusom Kristom, jer se on jedini svojom bezgraničnom ljubavlju, upravo zbog naše grješnosti i smrtnosti založio svojom smrću za nas, opravdao nas i pomirio s Bogom.
Još je dodao kako nas sv. Pavao uvjerava da je ta Božja ljubav s križa Isusova razlivena u našim srcima po Duhu Svetom koji nam je darovan u svetom krštenju i u drugim sakramentima, i koji je zalog i jamstvo da zadnju riječ u našem život neće imati smrt, nego moćna Božja pobjeda. Biskup je pozvao sudionike slavlje da o svojim preminulima razmišljaju s polazišta Božje strategije pred smrću, te da se poput Joba i sv. Pavla i oni vjerom i pouzdanjem otvore onoj ljubavi kojom je Bog u Isusu Kristu pobijedio smrt. Na temelju evanđeoskog ulomka, u kojem nas Isus uvjerava da nikoga neće izbaciti tko dođe k njemu jer je volja Oca nebeskoga da nikoga ne izgubi od onih koje mu je dao, nego uskrisi u posljednji dan, biskup je ustvrdio da nitko nije unaprijed isključen iz Božje ljubavi koja daruje vječni život a da je vjera pristup u taj Božji životni dinamizam. Kazao je da je uskrsnuće stvarnost koja ne pripada ovozemaljskom poretku, ali da o njemu možemo imati određene predodžbe.
Citirao je riječi koje je o uskrsnuću zapisao njemu dragi teolog Ladislav Boros: «Uskrsnućem za čovjeka sve postaje neposredno. Ljubav se rascvjetava, znanje postaje uvidom, poimanje našeg razuma osjetom, shvaćanje slušanjem. Iščezavaju prepreke prostora: ljudska će osoba moći neposredno biti ondje gdje joj je ljubav, ondje gdje joj je želja i sreća. U uskrslom Isusu Kristu sve je postalo neposredno, iščezle su sve zemaljske pregrade i zapreke. On je prodro u beskonačnost života, prostore, vremena, snage i osjetila».
Biskup je zamolio Gospodina Isusa da sve naše preminule prenese u Božje uskrsne visine i dubine, da i nas žive pridigne te ne ostanemo prikovani za ono što je ovdje na zemlji malo, sitno, bezosjećajno, površno, ravnodušno, promašeno ili propalo. Nakon popričesne molitve biskup i svećenici zaustavili su se pred velikim križem, postavljenim na ulazu u svetište, gdje su predstavnici pojedinih slojeva građana Požege uputili molitvu i položili svijeće za sve preminule svećenike, redovnike, nositelje vlasti, članove crkvenih i građanskih udruga i društava, napose za poginule u Domovinskom ratu te sve one koji su pokopani u kripti Katedrale. Na svršetku misnog slavlja biskup Antun je zahvalio svim sudionicima što su se molitveno spomenuli svojih preminulih sugrađana.
Izvor: pozeska-biskupija.hr
Na šest društvenih domova odvijaju se radovi energetske obnove
Na području Grada Lipika trenutno se provodi čak šest projekata energetske obnove na društvenim domovima - u Poljani, Antunovcu, Brekinskoj, Marinom Selu, Brezinama i Filipovcu.
Neke od tih radova je 30. listopada obišao i lipički gradonačelnik Vinko Kasana sa suradnicima. Tom je prilikom istaknuto kako svrha svih ovih projekata nije samo postizanje energetskih ušteda, nego i unapređenje radnih uvjeta korisnika ovih objekata, uglavnom raznih lokalnih udruga. Naime, upravo su ovi objekti svojevrsni centri društvenog života svakog naselja u kojem se nalaze, a brojnim udrugama, bilo da se radi o udrugama žena, udrugama mladih ili nekim drugim udruženjima građana, ovi prostori služe za obavljanje niza aktivnosti kojima se bave. Isto tako, ovi se prostori koriste i za održavanje čitavog niza značajnih obljetnica i manifestacija.
Što se tiče svih ovih zahvata rekonstrukcije, oni se uglavnom odnose na radove na pročeljima, odnosno izradi fasade, izmjenama stolarije i vrata unutar fasadnog platna, radove na pojačanju toplinskih izolacija stropa ispod negrijanih tavana, ugradnju novog sustava grijanja te zamjenu postojeće rasvjete.
Nakon energetske obnove, Grad Lipik, kao jedinica lokalne samouprave i nositelj projekata, nastavit će voditi brigu o daljnjem uvođenju mjera energetske učinkovitosti kao i o implementaciji obnovljivih izvora energije.
Piše:Matija Kulhavi/compas.com.hr
Sedamdesetak studenata sa 30 fakulteta prezentiralo maturantima mogućnosti studiranja
ODRŽANI 20. SUSRETI STUDENATA I MATURANATA POŽEŠKE GIMNAZIJE -
POŽEGA – Po 20. puta održani su, ove godine veći nego ikada, Susreti studenata i maturanata Gimnazije u Požegi. Ove godine okupilo se preko 70 studenata, koji su bivši učenici Gimnazije u Požegi, a danas studiraju na 30-tak fakulteta u Hrvatskoj i o generaciji maturanata Gimnazije u Požegi 2019/2020. godine koja će slijedeće godine maturirati i krenuti put fakulteta.
- Radi se o već tradicionalnim susretima u kojima okupljamo naše bivše i sadašnje učenike kako bi bivši gimnazijalci mlađim generacijama prenijeli svoja iskustva s polaganja državne mature, upisa na željene fakultete, studiranju i općenito o načinu života u gradovima diljem Hrvatske gdje pohađaju studij. Ovo su 20. susreti, najuspješniji do sada s najvećim brojem, kako studenata, bivših naših učenika, tako i samih maturanata koji će dogodine krenuti na maturu i put studija. Ove godine je iznimno veliki i broj fakulteta koji će biti predstavljeni našim maturantima kroz razgovor studenata i maturanata - rekao je prof. geografije Dragan Siluković, koordinator ovih susreta.
Moderator susreta prof. Ivo Žanetić pozdravio je sve učesnike Susreta kao moderator i istakao svoje zadovoljstvo ovako velikim brojem nazočnih. – Kako 20 godina nije malo, posebno za Gimnaziju koja ima 320 godina dugu povijest i tradiciju, to zaista nešto vrijedi. meni je to ujedno velika čast i obveza da to što bolje provedemo, da vas sve potaknemo na neki bolji i budući uspjeh. Jedne na upis onoga što žele, a vas studente da što više i češće navratite u našu i vašu školu. Susret ćemo nakon ovog upoznavanja i postavljenih pitanja od općeg interesa, kasnije nastaviti po grupama u kojima će se diskutirati o pojedinim fakultetima i vašem interesu. Tu trebate saznati kako se prilagoditi na novi život, fakultet, život u novoj sredini i većem gardu, kako iskoristiti vrijeme studiranja, što sve trebate znati da budete što bolji studenti ali i kvalitetniji ljudi koje će iskoristiti vrijeme studija i za širenje sposobnosti i kompetencija ne samo u okviru studijskog programa, nego i šire. Ovaj susret je razmjena podataka o studiranju ali i kulturnim i drugim aktivnostima za koje vam se otvaraju mogućnosti.
Sve učesnike pozdravila je i ravnateljica Gimnazije, dr. sc. Vesna Vlašić koja je također bila oduševljena ovako velikim odazivom. – Dragi naši, zaista sam odmah pomislila kako vas je ove godine puno više. Vi ste svi krema ove naše škole, jer i vi koji ste otišli ostavili ste ovdje svoj trag, a vi maturanti imate još samo jednu stepenicu pred sobom. Kako smo u godini jubileja naše škole koja obilježava 320 godina rada i ovaj jubilej od 20 godina Susreta studenta i maturanata za nas sve je također važan. Sve u našem geslu „Napredujemo i u ovom pogledu“. Važno je da se svi družimo i da ovim našim maturantima prenesete svoja najbolja iskustva koja ste stekli kao studenti.