NOGOMET KUP POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE - 4. kolo -

U prvom susretu kupa sastale su se ekipe BSK Buka i Lipik 1925. Igrači županijskog prvoligaša BSK Buka bili su bolji od igrača Lipika i imali su terensku premoć no u devedeset minuta nisu uspjeli to rezultatski materijalizirati, najviše zbog toga što su gosti na vratima imali vrlo raspoloženog Antunovića. Nakon kaznenih udaraca ipak je BSK Buk ostvario pobjedu i plasirao se u slijedeće kolo. U Kuzmici u drugom susretu kupa sastale su se prvoplasirana i drugoplasirana ekipa prve ŽNL, Sloga iz Trenkova i domaćin Tim osvježenje. Utakmica je obilovala s dosta prilika za pogotke, a gosti su bili spretniji i sretniji te realizirali jednu i zasluženo pobijedili, te se tako plasirali u 5. kolo kupa.

BSK BUK – LIPIK 1925 (0:0) 5:3 penali
BUK – Igralište Hrvatskinja. Gledatelja 100 Suda Banović (Trenkovo)
STRIJELCI: A. Hel, D. Hel Petković, M. Jelić i A. Leist za Bsk Buk, Podunavac, Garač, Andričić za Lipik.
BSK BUK: A. Leist, Mikšik, Dravec, D. Hel, Zelić, Petković, A. Hel, M. Jelić, T. Tvrdy, Arežina, Jakovljević (od 58. Karmišević). Trener Branko Leist.
LIPIK: Antunović, Matošević, Pleša, Podunavac, Brisinello, Markanović (od 64. Šahinović), Briševac, Osmanović, Galko, Garača, Andričić. Trener nema.

TIM OSVJEŽENJE – SLOGA 0:1
KUZMICA – Igralište Park. Gledatelja 100. Sudac Mamić (Požega).
STRIJELAC: 0:1 – Golić (77).
TIM OSVJEŽENJE: Klasić, Andričić, Brnčić, Sesar, J. Banožić, M. Banožić (od 80. Larma), M. Papak (od 85. Maljković), B. Banožić, I. Papak (od 79. Vidović), Rotim, Šporčić. Trener Zadravko Novak.
SLOGA: Buturac, Antolović (od 31. Pilić), Hojsak, Šubara, J. Šipura, Kaurić (od 57. Zaler), Golić, Hervaćanin, Jozić, Zelenika, Pandža. Trener Bernard Raguž.

Tekst: J. Neferović Foto: sportalo.hr

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST SABORSKOG ZASTUPNIKA ZDRAVKA RONKA O AKTUALNOJ TEMI ZDRAVSTVA -

U svezi izjave župana Alojza Tomaševića od 11. travnja 2016. godine i njegovom razgovoru sa ministrom zdravlja o dugovima koji su „veći nego što su bili kad je požeška bolnica otišla pod stečaj i koji iznose više od 30 milijuna kuna“, molim da se objavi slijedeće: - Od stvaranja Hrvatske države zdravstvo je prošlo kroz brojne reforme i sanacije ( 12 + 8 ) i niti jedna nije donijela ništa, za razliku od reforme Vlade Zorana Milanovića iz studenog mjeseca 2012. koja je donijela rezultate ali je možda upravo zato i nasilno prekinuta.

Moram ipak priznati da su vijećnici SDP u Skupštini Požeško-slavonske bili skeptični prema predaji požeške bolnice u sanaciju i glasali su protiv donošenja takve Odluke, no većina ostali vijećnika predvođena vijećnicima HDZ-a opredijelila se „za“, i 18. travnja 2013. godine izglasala Odluku o sanaciji Opće županijske bolnice u Požegi.

Prilikom primopredaje, dugovanja požeške bolnice iznosila su 21.188.940 kuna, što je vidljivo iz Odluke o sanaciji, čemu je prilikom pripajanja Opće bolnice Pakrac pridodan i njezin dug od 7.282.053 kuna, te su tako na dan 31. prosinca 2012. godine sveukupna dugovanja iznosila 29.311.862 kune.

U tom razdoblju bolnica je dobro radila i pacijentima davala kvalitetnu uslugu, te se intenzivno razvijala ( OHBP u Požegi i Pakracu, novi MR, najbolji u Hrvatskoj, hemodijaliza u Požegi i Pakracu, novi RTG u Požegi, jedinica za moždani udar i kirurške sale u Požegi, nova parkirališta u Požegi i Pakracu, nekoliko novih suvremenih UVZ uređaja u Požegi i Pakracu, renoviranje i klimatiziranje nekoliko bolničkih odjela ) tako da je u iste uloženo preko 40 milijuna kuna.

Posebno treba istaći kako kroz te, nešto manje od tri godine velikim trudom svih zaposlenika obje bolnice, Sanacijskog vijeća i svih koji su imali prilike pomoći, gdje bez lažne skromnosti svrstavam i sebe, bolnička zdravstvena zaštita u našoj županiji je izvrsno funkcionirala.

Poznato je da je u tom periodu požeška bolnica proglašena i najboljom bolnicom u Hrvatskoj, te sam zbog svih gore naznačenih uspjeha kao i visoke obljetnice – 180 godina od osnivanja bolnice u Požegi i 80 godina od rada suvremene bolnice na današnjoj lokaciji Opću županijsku bolnicu predložio kako za Godišnju nagradu Grada Požege tako i za Godišnju nagradu Požeško-slavonske županije, a što je i usvojeno.

Do nasilnog prekida sanacije u ožujku mjesecu 2016. godine nije bilo stvaranja novih i većih dugovanja, te posebno ističem kako su na dan 31. prosinca 2015. godine ukupna dugovanja pakračke i požeške zajedno iznosila 26.761.778 kuna.

I upravo kod tog momenta treba posebno naglasiti i jasno reći kako nedospjele obveze prema zaposlenima koje se spominju u iznosu od 10 milijuna (kako bi dug izgledao veći) nisu spominjanje u Odluci o sanaciji niti su u iznosu ukupnih dugovanja 2012. godine (iako su i tad bili toliki). Moglo je i bez te zločestoće!

Usput, iz Odluke Vlade RH o prestanku postupka sanacije vidljivo je da su na isti dan dugovanja ostalih županijskih bolnica slijedeće: Vukovar 56 milijuna, Koprivnica 59 milijuna, Vinkovci 68 milijuna, Virovitica 69 milijuna, Zadar 71 milijun, Sisak 89 milijuna, Dubrovnik 96 milijuna, Varaždin 108 milijuna, Slav. Brod 123 milijuna, Pula 151 milijun. Treba li tu što dodati ?

Bili su to zvjezdani trenutci zdravstva i pacijenata Požeško-slavonske županije za razliku od onoga što nam sad slijedi: 30-postotnog povećanje dopunskog osiguranja, 50-postotnog povećanja limita za one bez dopunskog osiguranja, penalizacije po hitnim prijemima, uvođenje nadstandarda – bolje reći nadstatusa u odnosu siromašnog, dakle usvajanje jednog nedopustivog elitističkog zdravstva.

Ujedno koristim priliku svim žiteljima Požeško-slavonske županije uputiti najiskrenije čestitke povodom Dana županije, stoji u priopćenju koje potpisuje zastupnik u Saboru RH, Zdravko Ronko.

Narušavao javni red i mir i omalovažavao policijske službenike

U četvrtak, 14. travnja, oko 15.50 sati, u Pakracu, Trg bana Josipa Jelačića, u ugostiteljskom objektu i ispred njega, 63-godišnji muškarac je pod vidnim utjecajem alkohola (odbio alkotest) vikao i galamio na vlasnika lokala, a prilikom dolaska policijskih službenika omalovažavao ih i vrijeđao. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 63-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi optužni prijedlog.

Zbog ne poštivanja prednosti prolaska došlo do sudara

U četvrtak, 14. travnja, oko 17.50 sati, u Pleternici, na raskrižju ulica Prilaz i Vinogradska, 26-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom marke „Škoda“, požeških registarskih oznaka, dolaskom do raskrižja nije propustio osobni automobil marke „Mazda“, požeških registarskih oznaka kojim je upravljala 44-godišnjakinja prilikom čega je došlo do udara prednjeg dijela osobnog automobila „Mazda“ u bočnu stranu „Škode“. Protiv 26-godišnjaka slijedi prekršajni nalog.

Tekst: Alen Protić Foto: ilustrativna fotografija

ODRŽANA SVEČANA SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

POŽEGA – Svečanom sjednicom Skupštine Požeško-slavonske županije u Gradskom kazalištu obilježen je Dan županije i obilježena 806. godina postojanja županije na ovim prostorima. Na svečanoj sjednici nazočili su brojni visoki gosti i izaslanici, izaslanica predsjednice Republike Hrvatske, ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović, izaslanik prvog potpredsjednika Vlade RH, brodsko-posavski župan Danijel Marušić, zamjenik ministra poljoprivrede Tugomir Majdak, saborski zastupnici Ružica Vuković i Franjo Lucić, general pukovnik Josip Lucić, general pukovnik Slavko Barić, general pukovnik Josip Čuletić, general bojnik Marinko Krešić, general bojnik Josip Štimac, general bojnik Ivan Kapular, general bojnik Vinko Vrbanac, brigadni general Zvonko Peternel, brigadni general Mladen Mikolčić, županica Virovitičko-podravske županije  Sanja Bošnjak, župan Karlovačke županije Ivan Vučić, župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić, gradonačelnik grada Požega Vedran Neferović, te delegacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, gospodarstvenici, poljoprivrednici, gradonačelnici i načelnici, predstavnici policije i pravosuđa, vojske, crkve, državne uprave, zdravstva, školstva, udruga, medija, vijećnici Skupštine županije i ostali.

Nakon himne RH koju je izveo Mješoviti zbor Glazbene škole Požega po vodstvom  prof. Branke Horvat, skupu se obratio predsjednik Skupštine županije Marijan Aladrović. On je istakao da županija radi u teškim uvjetima ali da opstaje, no naglasio da stranačka prepucavanja oko vrlo značajnih projekata za županiju ne smiju kočiti razvoj od zajedničkog interesa.

Presjek rada u protekloj godini, kao i planove za županiju u svom obraćanju iznio je Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, a sve nazočne podsjetio je da se treba prisjetiti svih povijesnih događaja i osoba koje su svoj životni i radni vijek provele na prostorima Požeško-slavonske županije koja se spominje još od davne 1210. godine i prošla je je kroz brojna turbulentna razdoblja svoje povijesti te da unatoč toga ogromni potencijali i mogućnosti za razvoj od poljoprivrede, drvne i metalne industrije do turizma.

 - Uz sve poteškoće koje smo imali u prošlosti, Domovinski rat, porušene i uništene tvornice, nerazumijevanje bivše Vlade RH za naše probleme uspjeli smo opstati, raditi i živjeti na ovim prostorima. Zato se odmah na početku s ovoga mjesta zahvaljujem vama, dragi gospodarstvenici, koji ste unatoč svemu ostali, otvarali nova radna mjesta i ulagali u razvoj svoga, našega kraja i naše županije. U nama, kao jedinici regionalne samouprave, uvijek ćete imati partnera i sve što je potrebno kako bi se nesmetano razvijali. Dragi poljoprivrednici, obrtnici, radnici, vi koji svoj posao živite, vi ste naša budućnost. Vaš rad i trud naša su obveza kako bi vam na što bolji način uzvratili sve dobro što dajete svome kraju.

Župan Tomašević je naglasio i kako je pripremljeno ili su u pripremi projekti u vrijednosti preko 6 milijardi kuna koja se ulaganja ponajviše odnose na uređenje sustava vodoopskrbe i odvodnje. - Tu ubrajamo i uređenje toka Orljave i njenih pritoka, aglomeracije Lipik-Pakrac, aglomeracije Požega i aglomeracije Pleternica vrijednosti preko 300 milijuna kuna, akumulacije Kamenska i Šumetlica, te kako upravljati sustavima odnosno kako akumulirati 40 milijuna kubika vode  za navodnjavanje. Prije dvije godine dogodile su nam se velike poplave, prošle godine katastrofalne suše koje su nanijele štete u iznosu od preko 280 milijuna kuna, a izgradnja akumulacije Kamenska koja bi sve to spriječila je investicija od 70 milijuna kuna. Kako bi se riješio problem obrane od poplava Požeštine Hrvatskim vodama  podnesen je zahtjev za izradom projektne dokumentacije i izgradnjom akumulacije Kamenska kao višenamjenske akumulacije koja bi uz zaštitu od voda bila i u funkciji daljnjeg razvoja županije na području poljoprivrede, turizma te energetike. Završeni su radovi na izgradnji sustava navodnjavanja Ramanovci-Bektež na 365 hektara i radovi na izmuljavanju akumulacije Kuštrevac.

Što se tiče programa potpora poljoprivredi i na tome intenzivno radi Požeško-slavonska županija za što je izrađen program za razdoblje od 2016. do 2020. godine. - Razvoj županije nije ostvariv bez povezivanja znanosti i gospodarstva i na tome se intenzivno radi. Požeško-slavonska županija kao osnivač srednjih škola radi na novom modelu Poljoprivredno-prehrambene i Obrtničke škole u Požegi prema kojemu će učenici koji završe svoje srednjoškolsko obrazovanje biti spremni za vođenje svojih obiteljskih gospodarstava i obrtničkih zanimanja. Upravo ta Poljoprivredno-prehrambena škola Požega prije nekoliko dana obilježila je 130 godina svoga postojanja. Vidjeli smo kakva je bila nekada, znamo kakva je sada, i znamo kakva želimo da bude u budućnosti. Težimo tome da bude mjesto kompetencije u poljoprivredi sa izgradnjom farme i hladnjače kako bi učenike pripremili za vođenje svojih obiteljskih gospodarstava. Nedavno smo u Poljoprivrednoj školi otvorili laboratorij za kemiju i analizu hrane, na Tehničkoj školi promijenili smo stolariju i ulaganja u škole, odnosno školstvo i obrazovanje neće stati na tome.

Pripremljeno je i prijavljeno 15 europskih projekata ukupne vrijednosti 40 milijuna kuna i 2 nacionalna projekta ukupne vrijednosti oko milijun kuna. - U fazi su pripreme i tri velika projekta, Kuća graševine, ukupne vrijednosti 52,5 milijuna kuna, Regionalni centar kompetencija u poljoprivredi, ukupne vrijednosti 25 milijuna kuna te obnova i revitalizacija povijesnih građevina Kursalon, Wandelbahn i Perivoj u Lipiku, ukupne vrijednosti 70 milijuna  kuna. U svemu tome nismo zanemarili ni turizam kao jednu od razvojnih grana naše županije. Turistička zajednica Požeško-slavonske županije odradila je nekoliko značajnih projekata, a dobra suradnja sa Lovačkim savezom županije rezultirala je nedavnim predstavljanjem lovstva u Zlatnoj dolini njemačkom tržištu.

Radilo se i na cestovnoj infrastrukturi potvrda je aktivnosti koje je odradila Županijska uprava za ceste koja je izvršavala radove redovitog održavanja na 103 županijskih i lokalnih cesta ukupne duljine 470 kilometara. - Unatoč svim poteškoćama, u gradovima i općinama naše županije Županijska uprava za ceste brine se kako bi sve prometnice bile u punoj funkciji na dobrobit stanovnika tih mjesta. Za razvoj ovoga kraja bitno je riješiti prometnu povezanost i izoliranost naše županije. Izlaz na autocestu je ključ razvoja, glavni projekt je u pripremi i već iduće godine planiramo početak radova. Pokrenuo sam inicijativu sa četiri slavonska župana i imamo dogovor o zajedničkoj izradi masterplana prometne povezanosti Slavonije. Požeško-slavonska županija pokrenula je proces izrade nove Županijske razvojne strategije Požeško-slavonske županije za razdoblje od 2014. do 2020. godine u kojoj će biti definirani konkretni projekti i aktivnosti koje će pridonositi ostvarenju strateških ciljeva, prioriteta i mjera.

Župan Tomašević izrazio je svoju zabrinutost zbog iseljavanja mladih ljudi. - Moramo raditi da zaustavimo iseljavanje i pružiti mladim ljudima mogućnost da svoju budućnost grade tamo gdje im je sigurno najljepše, u svom rodnom kraju. Županija trenutno stipendira 69 mladih ljudi koji će se nakon završenog školovanja, najiskrenije se nadam, vratiti u svoju županiju i svoje stečeno znanje iskoristiti na najbolji mogući način. Požeško-slavonska županija je uistinu jedna od najljepših županija čije su ljepote i bogatstvo kulture i tradicije kroz povijest bile ugrožavane, ali nikada ugašene. I u današnje vrijeme često možemo čuti kako županije treba ukinuti, kako su nepotrebne, a ja sa ovoga mjesta odgovorno tvrdim kako su županije, odnosno jedinice lokalne i regionalne samouprave neophodne za razvoj i njih prije svega treba ojačati, a ne gasiti. Županije brinu o obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj skrbi, razvoju gospodarstva, obrta, unapređenju poljoprivrede, prostornom i urbanističkom planiranju, prometu i prometnoj infrastrukturi, održavanju javnih cesta i još puno toga da ne nabrajam. Kao župan, sa ovoga mjesta, obećavam vam da se nikada neću prestati boriti za dobrobit naše županije, Slavonije i Domovine. Gotovo svakodnevno održavam radne sastanke sa svojim suradnicima, pokrećem inicijative za mijenjanje tromosti i ne učinkovitosti državnih i javnih službi – zaključio je župan Alojz Tomašević.

Na Svečanoj sjednici napore i projekte županije pohvalio je u ime prvog potpredsjednika Vlade RH i u ime Brodsko-posavske županije, župan Danijel Marušić, čestitajući županu Tomaševiću na uspjesima. Kao izaslanica predsjednice RH, ministrica Dubravka Jurlina Alibegović istakla je neka negativna kretanja, posebno demografska i gospodarska u Požeško-slavonskoj županiji. Napomenula je da uskoro kreće s prijedlozima o reorganizaciji regionalne samouprave i lokalne uprave, bolje rečeno reorganizacije općina, gradova i županija u Hrvatskoj. Bit će do jeseni ponuđeno nekoliko modela a od široke javne rasprave očekuje izbor najboljeg modela za Hrvatsku.

Na kraju Svečane sjednice dodijeljene su godišnje nagrade županije pojedincima i kolektivima, te nagrada za životno djelo.

Godišnju nagradu dobio je Stjepan Katić iz Pleternice. „Stjepan Katić rođen je u Šumanovcima 1955. godine gdje je proveo djetinjstvo te stekao temelje koje je u dugogodišnjoj ljubavi prema Slavoniji,  proširio i prenosio mlađim generacijama. Dugi niz godina vodio je konjogojstvenu udrugu i konjički klub Pleternica i kao natjecatelj ostvario zapažene rezultate, osvajač je nekoliko hrvatskih kupova. Vizionar kakav je, prepoznao je važnost suvremenog konjarstva, tako je začetnik i inicijator onoga što je danas poznato kao jednini hrvatski međunarodni konjički turnir , koji se zahvaljujući njemu održava u Pleternici. Također je začetnik i tradicijskog Pokladnog jahanja župe Bučje. Trud i rad koji je uložio prihvatio je i njegov najmlađi sin Vinko koji je višestruki juniorski prvak Hrvatske u vožnji dvoprega“.

Godišnju nagradu dobila i tvrtka Alles d.o.o. Požega. „Društvo Alles d.o.o. osnovano je 01. lipnja 1994. godine u stopostotnom privatnom vlasništvu Thomasa i Vlaste Pandžić. Osnovna djelatnost je trgovina na veliko i malo elektro materijalom. Prilikom osnivanja u trgovačkom društvu bili su zaposleni samo vlasnici, dok je danas zaposleno 84 djelatnika. Od osnivanja trgovačko društvo Alles d.o.o. imalo je nekoliko faza proširivanja u smislu povećanja prodajnog i skladišnog prostora, proširivanja asortimana i zapošljavanja novih stručnih djelatnika. Osim navedenog, zadnjih pet godina proširuju djelatnost u turističko ugostiteljskim uslugama,  za koje su javno dobili niz priznanja i pohvala od uglednih turističkih institucija, medijskih ustanova i organizacija.“ Nagradu je preuzeo Thomas Heinza Pandžić, direktor i vlasnik tvrtke.

Godišnja nagrada dodijeljena  je i Općoj županijskoj bolnici Požega. „Opća županijska bolnica Požega ima dugu povijest i tradiciju, koja datira još iz davne 1836. godine. Ove godine obilježava se 180 godina od osnivanja bolnice i 80 godina od rada suvremene bolnice na današnjoj lokaciji. Posebnu ulogu bolnica je imala u Domovinskom ratu kada je uz materijalno, tehničko i kadrovsko opremanje postrojbi hrvatske vojske i policije, uspješno liječila preko tisuću ranjenika i veliki broj izbjeglih i prognanih. Nakon Domovinskog rata slijedi intenzivan razvoj bolnice u svakom smislu. Na temelju pokazatelja koji se prate u Hrvatskoj rangirane su bolnice prema kvaliteti usluga i uspješnosti poslovanja, a Opća županijska bolnica Požega proglašena ja najboljom hrvatskom bolnicom“. Nagradu je primio ravnatelja bolnice prof. dr. sc. Željko Glavić.

Nagradu za životno djelo dobio je doktor znanosti Ivan De Zan iz Pakraca. „Dr. sc. Ivan De Zan rođen je 24. listopada 1937. godine u Filipovcu. Osnovnu i učiteljsku školu završio je u Pakracu, a višu pedagošku školu i Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu. Bio je zaposlen kao učitelj, nastavnik biologije i kemije, profesor biologije, prosvjetni savjetnik u Zavodu za školstvo Ministarstva prosvjete i sporta Republike Hrvatske. Od 1987. godine radio je kao predavač, zatim kao docent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. godine do 1998. Bio je prodekan, a od 1998. Dekan Učiteljske akademije Sveučilišta u Zagrebu. U znanstveno istraživačkom radu aktivno je sudjelovao u unapređivanju odgoja i obrazovanja od 1972. godine. Sudjelovao je u tri znanstvena projekta koje je financiralo Ministarstvo znanosti republike Hrvatske. Do sada je objavio 14 znanstvenih radova, 9 priopćenja na kongresima, 32 udžbenika i ostalog didaktičkog materijala za osnovnu i srednju školu, 15 stručnih radova te 37 ostalih radova. Autor je monografije Istraživačka nastava biologije i sveučilišnog udžbenika Metodika nastave prirode i društva. Za doprinos unapređivanju pedagoške teorije i prakse višestruko je nagrađivan.“ Dr. sc. Ivana De Zana se nakon preuzimanja nagrade zahvalio u ime svih laureata. 

Foto i tekst: Vladimir Protić

RAZGOVOR S POVODOM: sa županom Alojzom Tomaševićem povodom obilježavanja Dana Požeško-slavonske županije -

ŽUPANIJE TREBAJU OSTATI ALI IH TREBA OJAČATI, DATI IM VIŠE I OVLASTI I FINANCIJSKIH SREDSTAVA

Nepune tri godine je od kako ste na funkciji župana, što je to što bi okarakteriziralo te tri godine, ono čime ste zadovoljni u vašem radu?
- Puno je toga za što sam se borio te onog s čim sam se borio kako bih ostvario nešto za budućnost na ovom prostoru. Mislim da nisu vidljivi rezultati u onom materijalnom smislu, zapošljavanja, otvaranja poduzeća i slično. Druge stvari su se drugačije posložile jer od prvog dana želim jednu dobru suradnju s gospodarstvom. I u tom kontekstu, Županiju i sve službe otvorio sam od prvog dana za građane, za gospodarstvenike za sve njihove potrebe. I moja su vrata otvorena i uvjeren sam da su to i naši gospodarstvenici primijetili. Nekada je bilo ono “uredovno vrijeme za stranke”. Takvi termini više ne postoje, uredovno je svako radno vrijeme, pa ako treba i više od toga. Svi djelatnici županije su na usluzi građanima. Tako će biti i u buduće. Brojne probleme možemo riješiti kroz jedan model tripartitne suradnje, a to je lokalna i regionalna politika – gospodarstvo – znanost. Ta tri elementa moraju se nadopunjavati,ali nikako isključivati. Sada kada radimo na velikom dokumentu Strategije razvoja županije pozivam i javnost i gospodarstvenike neka budu sudionici stvaranja te strategije jer ona je temelj za privlačenje fondova i novih investicija.

Uvijek ste isticali najveću važnost gospodarstva i poljoprivrede?
- Bez gospodarstva i gospodarstvenika koji imaju svoju viziju mi ne možemo funkcionirati, bila to poljoprivreda, obrtništvo, industrija. Treba vratiti trend otvaranja novih obrta, a taj dio možemo ostvariti ako uključimo znanost i obrazovanje kako se ne bi stvarali mladi kadrovi za zavod za zapošljavanje već prema potrebama gospodarstva i tržišta rada. I od novih ministara očekujem da na taj način promišljaju u svojim resorima. Sustav se mora presložiti, promijeniti razmišljanja pa i koristiti iskustva drugih zemalja jer nije potrebno izmišljati “toplu vodu”. Osobno, uvijek želim biti afirmativan i razmišljati pozitivno jer jedino tako se možemo pokrenuti i nešto učiniti. Tako radim i sa svojim suradnicima jer tako možemo stvari pokrenuti i probleme rješavati. Teško mi je kada ljudi dolaze i traže radno mjesto, a ja mu ne mogu pomoći. To ostavlja gorčinu, ali naše probleme nitko neće riješiti osim nas samih.

Da li vaši suradnici uspijevaju pratiti taj ritam?
- Uvijek afirmativno govorim i imam dobru suradnju s djelatnicima u Županiji, s načelnicima, gradonačelnicima, ravnateljima škola kojima je Županija osnivač. No prostora za napredak ima. Imam puno energije i od svojih pročelnika i djelatnika očekujem da sve bude energično, učinkovito i s puno konstruktivnih prijedloga. To vrijedi i za ravnatelje škola i institucija, oni nisu zaduženi samo dobiti plaću i biti osam sati na radnom mjestu već moraju biti vješti menadžeri, promišljati kako upravljati sustavom prema kojem imaju odgovornost. U Županiji radi 39 djelatnika i četiri dužnosnika, znači 43 osobe. Nekome puno, nekome malo. Imamo slobodnih radnih mjesta ali ih ne mogu popunjavati jer nam to ne dopuštaju fiskalni kapaciteti. Imamo paradoks i paralelnih sustava, primjerice u županiji je Odjel za školstvo, a odjel za školstvo postoji i u Uredu državne uprave. Moramo definirati što želimo i smatram da županije moraju ojačati kao jedinice lokalne samouprave jer mi možemo dati brže i jednostavnije odgovore prema našim građanima.

Zastupate da županije moraju ostati, ali ih treba ojačati, a nova ministrica uprave smatra da ih treba ukidati?
- Možda se malo previše raspravlja o ukidanju i pomalo to liči na “hajku” na županije. Naša županija bilježi 806. obljetnicu i ne može se stalno nešto ukidati pa osnivati. Moramo očuvati kontinuitet i poboljšavati sustav. Ministrica je jedna od suradnika u hrvatskoj Vladi i može imati svoj stav, ja osobno zastupam potpuno drugu tezu – županije trebaju ostati. I potpuno je nebitno tko će biti župan, ne govorim ovo u svoje ime. I dok sam bio u vojsci zalagao sam se da uredimo sustav koji će biti funkcionalan i nikada nisam stvarao ustroj prema čovjeku već smo stvarali ljude prema ustroju. Tako vrijedi i danas ovdje. U regionalnoj i lokalnoj samoupravi moramo ustrojiti sustav koji će biti funkcionalan i neće biti priče o ukidanju.

Uvijek istaknete da ministar poljoprivrede i ministar turizma zbog Slavonije trebaju biti najbolji prijatelji?
- Bez ta dva resora nema razvoja. Godišnje nam treba određena količina, tone ili milijuni komada svinjetine, ako znamo što se točno u našim hotelima troši, pije, jede a Slavonija to može proizvesti, računica je jasna. Ako podupiremo nekoga, dajemo subvencije onda država treba reći – gospodo ovo što se kod nas proizvede mora se i potrošiti. Država mora biti ta koja će reći „u hrvatskim hotelima mora prioritetno biti hrvatska roba“. Moramo početi štiti našu proizvodnju. Slavonija može proizvesti gotovo sve potrebno za turističku sezonu. Naša plodna zemlja zapuštena je jer naš se seljak bori ne samo kako proizvesti već i kako proizvedeno prodati i polako u toj borbi posustaje.

Hoće li ova nova Vlada napokon prepoznati da je Slavonija dio Hrvatske, što ste često isticali?
- Nova Vlada još se traži, a ja sam obavio nekoliko sastanaka u ovih dva mjeseca, više i jednostavnije nego u zadnje tri godine prošle vlade. Primjerice, ministar graditeljstva zahvalio mi je na prijedlozima vezanim uz Agenciju za legalizaciju. Rekao sam ministru, u gradu Zagrebu zaposleno je u tu agenciju 217 ljudi i to za grad Zagreb ništa ne znači. Ali ako ta sredstva raspodijelite po županijama, na bazi broja predmeta, mi imamo 16 704 predmeta u županiji, dozvolite meni sedam djelatnika pet u Požegi i dva u Pakracu i to će nama puno značiti. Mi smo zaposlili ljude, dobili smo sredstva, riješili predmete. Pitanje je i kako kohezijske fondove koristiti, indekse razvijenosti. Ne možemo razmišljati po sistemu – tko vam je kriv što ste mali, što ste imali “grijeh struktura” iz prošlosti. Nemam ništa protiv, primjerice Istre, ali Istra nije ratovala gospodo draga! Naš Pakrac je razrušen, a kažu, zašto ne primate turiste. Pokušavamo se povezivati, ali to je teško ako ne pomogne Vlada. Moramo strateški promišljati, od nacionalne strategije na niže i tu sam optimističan. Vjerujem da će biti sluha za Požeško-slavonsku županiju i za Slavoniju.

Tekst/foto: Vladimir Protić

POVODOM DANA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE BROJNE DELEGACIJE POLOŽILE VIJENCE NA TRGU 123. BRIGADE -

POŽEGA – Požeško-slavonska županija obilježava Dan županije i 806. obljetnicu prvog pisanog postojanja županije na ovim prostorima. Tim povodom brojne delegacije položile su vijence kod spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu 123. brigade u Požegi u sjećanje na branitelje koji su svoje živote ugradili u temelje neovisne i slobodne Hrvatske.

Vijence i svijeće položile su delegacije udruga roditelja, žena i djece poginulih branitelja, delegacije udruga branitelja proisteklih iz Domovinskog rata, delegacija Požeško-slavonske županije, župan Alojz Tomašević i zamjenici Ferdinand Troga i Željko Jakopović, predsjednik Skupštine Marijan Aladrović i saborski zastupnik Franjo Lucić, delegacija Generalskog zbora, delegacija grada Požega, gradonačelnik Vedran Neferović, zamjenik Mario Pilon, delegacija grada Pleternice s dogradonačelnikom Domagojem Katićem, delegacija grada Pakraca s gradonačelnicom Anamarijom Blažević, delegacija grada Lipika s gradonačelnikom Vinkom Kasana, delegacija grada Kutjeva s gradonačelnikom Josipom Budimirom, delegacija općine Jakšić s načelnikom Ivicom Kovačevićem, delegacija općine Velika s donačelnikom Ivicom Potočancem, delegacija općine Kaptol s načelnikom Milom Pavičićem, delegacija općine Brestovac s načelnikom Zdravkom Mandićem, delegacija općine Čaglin s načelnikom Daliborom Bardač, delegacija Ureda državne uprave u Požeško-slavonskoj županiji, delegacija vojarne 123. brigade, delegacija Policijske uprave, delegacija Izviđačkog odreda Jozo Koutni Požega.

Nakon položenih vijenaca održana je Sveta misa u katedrali sv. Terezije Avilske.

Tekst/foto: Vladimir Protić

OBILJEŽAVANJE 806. DANA POŽEŠKO SLAVONSKE ŽUPANIJE ZAPOČELO OKRUGLIM STOLOM S TEMOM DOMOVINSKOG RATA -

POŽEGA – Požeško-slavonska županija kao jedna od najstarijih hrvatskih županija ove godine obilježava 806 godina postojanja, a u sklopu obilježavanja Dana županije organiziran je okrugli stol na temu “Vojna operacija oslobađanja Zapadne Slavonije 1991. godine”. Domaćin skupu je bio požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, general HV u Velikoj vijećnici županije, moderator na temu je bio dr. sc. Natko Martinčić Jerčić, a kao gosti nazočili su članovi Generalskog zbora i drugi visoki časnici HV. Posebno je pozdravio generala zbora Josipa Lucića, general pukovnika Slavka Barića, general bojnika Marinka Krešića, brigadnog generala Zvonka Peternela, general pukovnika Josipa Čuletića, stožernog brigadira Kornelija Brkića, brigadire Željka Samardžiju, Zdravka Andabaka, Zdenka Farkaša, Željka Kalića, Krešimira Pavelića i Ivana Bobetka, te pomoćnika ministra Davora Hušku i saborskog zastupnika Franju Lucića. Sa skupa je poslan posebni pozdrav general pukovniku Miljenku Crnjcu koji zbog zdravstvenog stanja nije mogao nazočiti ovom skupu, kojemu se u drugom dijelu pridružio i ministar branitelja Tomo Medved.

O samim operacijama i borbama u Zapadnoj Slavoniji te njihovu važnost za budući tijek ratovanja i oslobađanja Hrvatske govorio je moderator Natko Martinić Jerčić, djelatnik Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra. - To su važne operacije koje nisu dovoljno obrađene ni u javnosti ni u publicistici, tako da je svaka tema, svaki okrugli stol, svako stručno izlaganje o Domovinskom ratu u Zapadnoj Slavoniji od velikog značaja kako bi se što bolje moglo vrednovati to razdoblje hrvatske povijesti i te operacije. Važnost tih operacija je da je te 1991. godine jedino na ovom području napravljen tako veliki pomak, toliko veliko područje je oslobođeno, da je Hrvatska dobila svojevrsnu moralnu potporu kada se na svim stranama vodio obrambeni rat a tu su se vodile pobjedničke operacije.

- Vrlo je važno prisjećati se tih teških trenutaka kada je jedna veliki dio Zapadne Slavonije bio pod okupacijom. Kroz okrugli stol želimo istaknuti napor cijele Zapadne Slavonije i svih postrojbi Hrvatske vojske koje su sudjelovale u procesu obrane, a potom i u procesima oslobađanja kroz Bljesak koji je bio nagovještaj potpunog oslobođenja Hrvatske i na kraju Oluje. Želimo isto tako istaknuti kako je Zapadna Slavonija bila jedno od prvih ratišta i jedno od izuzetno teških ratišta s velikim žrtvama hrvatskih vojnika tijekom zime 1991. godine i mislim kako je sazrelo vrijeme da bi se oblikovala medalja Zapadna Slavonija. To je ideja s kojom će se krenuti i prema predsjednici RH i vrhovnoj zapovjednici. Važno je isticati težinu Domovinskog rata i količinu nesreće koju je taj rat ostavio, ali uvijek je važno istaknuti tko je bio agresor, agresor je bila Republika Srbija s JNA gdje se Hrvatska morala braniti i to je bio početak rata kada hrvatska vojska nije bila opremljena. Zapadna Slavonija je ostala malo ratište, jedno od manjih, ali jedno od najtežih ratišta - istakao je general zbora, bivši načelnik Glavnog stožera HV-a Josip Lucić.

- Ovo je hvalevrijedan događaj iz jednostavnog razloga što, nakon 25 godina, nakon svih događaja koji su prethodili slavnim operacijama koje svi slavimo, Bljesak i Oluja, mislim da je dobro napraviti jednu raščlambu samih početaka 1990. do 91. Pogotovo s jednog aspekta koji se inače izučava, a to je pitanje stvaranja oružanih snaga i stvaranja i narastanja sposobnosti snaga koje su bile spremne suprotstaviti se jednog organiziranoj vojsci. Važno je također operacije koje su se vodile 1991. godine stvarno postaviti na toj hijerarhijskoj ljestvici vrednovanja događaja na ono mjesto koje im pripada. Potrebno je prije svega vrednovati vrijeme i okolnosti organiziranja civila i ljudi koji nisu bili profesionalni vojnici, a bili su spremni organizirati se i suprotstaviti jednoj vojnoj organizaciji. Mislim da je ovo početak nove raščlambe događaja od 1991. pa sve do 1996. godine - rekao je general pukovnik Slavko Barić, zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta.

Ministar branitelja Tomo Medved pohvalio je inicijative koje su došle s ovoga Okruglog stola i ovih prostora, te od Generalskog zbora. Sve inicijative on će svakako podržati u provedbi.

Tekst/foto: Vladimir Protić

POŽEGA – Na Igralištu s umjetnom travom Požeškog Sportsko - rekreacijskog centra odigrane su dvije zaostale utakmice Malonogometne lige veterana Požega. U prvoj utakmici Standard je rezultatom 5:2 bio bolji od Prvog hrvatskog redarstvenika. Pogotke za Standard postigli su Danijel Rađenović (2) i Kristijan Kovačević (2) uz jedan autogol njihovih protivnika. Za PHR strijelci su bili Zlatko Matanović i Željko Soldo. U drugoj utakmici Bećari su rezultatom 6:2 svladali Vallis Aureu. Pogotke za Bećare postigli su Ivo Papak (2), Davor Karan (2), Tomislav Peharda i Vlado Karan. Za Vallis Aureu strijelci su bili Gojko Soldo i Zdenko Šarić.

Redovno, 17. kolo igra se u nedjelju, 17. travnja od 8,00 do 12,00 sati u Sportskoj dvorani Tomislav Pirc. Sastaju se Kelvin - Euromodul Rijeka (8,00) Alabama – Rampa Spin Valis, (8,50), Pilana Blatančić - Vallis Aurea (9,40), Hvidra – Prvi hrvatski redarstvenik (10,30) i Bećari – Standard (11,20).

Tekst/foto: Jurica Bešlić

Požar na otvorenom u šumi kod Velike

U srijedu, 13. travnja, oko 5.30 sati, u šumskom predjelu u blizini mjesta Velika došlo je do požara prilikom čega je gorjelo suho raslinje.

Provala u dvorišnu prostoriju, ukradeni dijelovi radnog alata

U razdoblju od 9. do 13. travnja, u mjestu Badljevina, u Ulici Kralja Tomislava, nepoznati počinitelj (ili više njih) je provalio u dvorišnu prostoriju u vlasništvu 55-godišnjaka prilikom čega je otuđio dijelove radnog alata. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Pronašli neeksplodirana eksplozivna sredstva u Kusonjama i Pakracu

U srijedu, 13. travnja, 44-godišnjak je u šumu u blizini mjesta Kusonje pronašao tromblonsku minu za koju je utvrđeno da je zaostala iz Domovinskog rata.

Istoga dana, u Pakracu, u Planinskoj ulici, 59-godišnjak je prilikom čišćenja zemljišta pronašao tromblonsku minu, dvije ručne bombe i streljivo za koje je utvrđeno da su zaostali iz Domovinskog rata. Eksplozivna sredstva je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i ona će biti pohranjena u prostorije policije do uništenja.

Tekst: A. Protić Foto: DVD Velika

REDOVNA TROMJESEČNA KONFERENCIJA ZA NOVINARE U POLICIJSKOJ UPRAVI -

POŽEGA – Policijska uprava Požeško-slavonska održala je redovnu konferenciju za novinare na kojoj je glasnogovornica Ivana Radić prezentirala sigurnosne pokazatelje za prvo tromjesečje 2016. godine.

- Dolaskom ljepšeg vremena sve više motociklista je u prometu, a oni su najosjetljiviji sudionici u prometu jer je njihov pad najopasniji. Zbog velikih brzina, nestabilnosti na dva kotača i nedostatka karoserije koja bi ih zaštitila, nesreće na motociklu vrlo često završavaju s teškim ozljedama i smrtnim ishodom. Isto tako naglašene su najčešće greške vozača motocikala i mopeda zbog kojih stradavaju, najčešće greške vozača automobila u odnosu na motoriste - rekla je Ivana Radić te dodaje da je do sada na području PU zabilježeno 12 požara na otvorenom prostoru te da se takvi požari zbog nedovoljne pozornosti mogu proširiti na šume, stambene i gospodarske objekte te ugroziti ljudske živote.

Prije paljenja vatre na otvorenom prostoru potrebno je poduzeti odgovarajuće preventivne mjere da se vatra ne proširi na druge površine ili objekte: - obavljati spaljivanje suhog raslinja tijekom dana i po mirnom vremenu, tvari koje se spaljuju pomaknuti na dovoljnu udaljenost od vodova električne energije, šuma, javnih cesta, voćnjaka, vinograda i trajnih nasada, željezničkih pruga, industrijskih postrojenja, stambenih, građevinskih i drugih objekata koje bi vatra i dim mogli ugroziti, oko mjesta paljenja očistiti sigurnosni pojas u krugu od najmanje tri metra, ovisno o količini tvari i veličine površine koja se spaljuje osigurati nazočnost dovoljnog broja osoba sposobnih za početno gašenje požara, uz mjesto osigurati priručna sredstva za gašenje (lopata, grablje, voda i dr.), nakon spaljivanja mjesto spaljivanja temeljito pregledati, a ostatak vatre i žara u potpunosti pogasiti.

Zakonom o zaštiti od požara za izazivanje požara iz nehaja predviđena novčana kazna je od dvije do 15 tisuća kuna, a za namjerno izazivanje požara predviđena je kazna od 15 do 150 tisuća kuna ili kazna zatvora do 60 dana.

Tekst/foto: Vanja Protić