Prikazujem sadržaj po oznakama: proizvodnja
Utorak, 04 Lipanj 2013 08:51
Najavljeni poslovi vrijedni 30 milijuna eura
RADNICI LIPIK GLASA U KOLOVOZU ODLAZE NA ČEKANJE KAKO BI OSTVARILI POTREBNE UŠTEDE -
LIPIK - Zbog otkazivanja jednog projekta u autoindustriji i smanjenju još nekih narudžbi, od 1. ožujka su radnici Lipik glasa počeli naizmjenično u skupinama odlaziti 'na čekanje' no, prema novom planu Uprave s tom praksom se prekida a u kolovozu će svi radnici biti 'na čekanju' uz naknadu od 1.100 kuna. - Pokazalo se da je po prvobitnom planu vrlo teško organizirati proizvodnju pa smo ocijenili kako je jednostavnije da jedan mjesec nitko ne radi i da na taj način ostvarimo planirane uštede. Te će nam uštede omogućiti da do kraj godine možemo redovito isplaćivati plaće te uplaćivati doprinose – objasnio je direktor Danijel Zadjelović.
Zbog opće krize a posebno u autoindustriji za koju je namijenjeno čak 60 posto proizvoda lipičke staklane, ta se tvrtka posljednjih godina suočava s velikim problemima. Za dio radnika ugovori nisu produženi a nekima su i otkazani. Broj zaposlenih se zaustavio trenutno na 158. Štedjelo se i na druge načine tako da je Lipik glas prošlu poslovnu godinu završio s 3 milijuna kuna dobitka. - Projekt koji je za ovu godinu bio otkazan, ići će u realizaciju iduće godine a počele su nam stizati i ponude za slijedeće tri godine. Riječ je o poslovima ukupne vrijednosti 30 milijuna eura tako da se procjenjuje kako bismo ubuduće imali dovoljno posla za 150 do 160 radnika. U ovim uvjetima poslovanja to je naš optimum a da li će se i kada taj broj povećavati, ovisit će o kretanjima na tržištu – dodao je direktor Zadjelović.
Osim za autoindustriju (Aston Martin, Bentley, McLaren) Lipik glas proizvodi stakla i za željezničku industriju kao i blindirana stakla. Novina u njihovim poslovima jest proizvodnja za domaću malu brodogradnju. Naime, nakon što je u stečaj otišla tvrtka S.L.S. Staklo iz Pakraca, Lipik glas je kupio dio njihovih strojeva i počeo proizvoditi stakla za jahte što u ukupnoj proizvodnji ove tvrtke sada iznosi između 5 i 10 posto.
Objavljeno u
Gospodarstvo
Označeno u
Subota, 08 Rujan 2012 00:24
Budućnost hrvatske proizvodnje duhana u navodnjavanju
ODRŽAN DAN POLJA HRVATSKIH DUHANA -
S visokim prinosima uz sustave za navodnjavanje i korištenje drvne biomase u sušnicama značajno se smanjuju troškovi proizvodnje duhana i osigurava njegova profitabilnost i konkurentnost
Obilaskom duhanskih polja u Podravini više od 30 domaćih i stranih poslovnih partnera Hrvatskih duhana iz Bosne i Hercegovine, Bugarske, Italije, Mađarske, Makedonije, Nizozemske, Njemačke, Poljske, SAD – a, Singapura i Srbije, proizvođača duhana sa sirovinskog područja Hrvatskih duhana u Podravini i Slavoniji te predstavnika domaće i strane agronomske znanosti i struke od duhana proteklog tjedna održani su ovogodišnji dvodnevni Dani polja duhana, što ih je po trinaesti put organizirala virovitička tvrtka Hrvatski duhani iz sastava rovinjske Adris grupe.
Sudionici Dana polja duhana na duhanskim poljima u Podravini upoznali su se s rezultatima proizvodnje i novim dostignućima u oplemenjivanju sorata duhana, tehnologiji proizvodnje s navodnjavanjem kap po kap i sušenju duhana s energentom drvne biomase.
Na navodnjavanim proizvodnim površinama u Podravini bit će ostvareni visoki prinosi 3,5 do 4 tone duhana po hektaru
U ovogodišnjoj proizvodnji duhana, kako je istaknuo dipl. ing. Mirko Boić, predsjednik Uprave Hrvatskih duhana, bilo je planirano proizvesti 10.500 tona duhana na proizvodnim površinama od 4.578 hektara. Međutim, zbog ekstremne suše na pjeskovitim tlima u Podravini urod bi mogao biti manji i do 30 posto ukoliko se sušno razdoblje nastaviti i rujnu. Stoga su agronomski stručnjaci za duhan iz Hrvatskih duhana pozvali svoje proizvođače da navodnjavaju duhanska polja i izbjegnu rizik od suše uz povećanje uroda od 3,5 do 4 tone po hektaru duhana. Ove godine od ukupnih proizvodnih površina pod duhanom navodnjava se sustavom kap na kap tek 55 hektara. Sudeći prema interesima proizvođača duhana u što skorije vrijeme, prvenstveno u Podravini, moglo bi se navodnjavati i oko 1.000 hektara pod duhanom. Uz zamjenu skupih fosilnih goriva u sušnicama za duhan, što sada primjenjuju 43 proizvođača od njih oko 1.000, znatno jeftinijim i obnovljivim energentom drvnom biomasom jedino je moguće osigurati konkurentnost i daljnju budućnost hrvatske primarne proizvodnje duhana, poruka je ovogodišnjih Dana polja duhana.
Tekst i snimak: M. B.
Zbog posljedica suše ovogodišnji urod duhana bit će značajno manji na pjeskovitim tlima ukoliko ne bude kiše tijekom rujna
- Ovo je ekstremno sušna godina, ali još postoji nada ukoliko padnu kiše u rujnu, jer duhan je čudesna višegodišnja biljka koja će tada krenuti u retrovegetaciju kako bi nadoknadila ono što je izgubila u sušnom razdoblju. Ne znam niti jednu zemlju na svijetu koja je napravila takav napredak u proizvodnji duhana kao što je to napravila Hrvatska. Najveći napredak ostvaren je u navodnjavanju duhana, što donosi veliko povećanje prinosa i poboljšanje kvalitete duhana. Veći prinosi će dugoročno značajno utjecati na smanjenje troškova proizvodnje, jer kad uđete danas u vaša navodnjavanja polja duhana morate dobro paziti da se ne izgubite u njima. Smanjenju troškova proizvodnje značajno će doprinijeti i uporaba drvne biomase u sušnicama za duhan, jer to za jednu trećinu smanjuje troškove sušenja u usporedbi s fosilnim gorivima. Sve su to značajne investicije, ali one osiguravaju konkurentnost i budućnost hrvatskoj proizvodnji duhana. Vrlo blizu ste i ostvarivanja cilja nove kvalitete duhana, odnosno njegove proizvodnje bez ostataka pesticida, jer ćete kako biti konkurentni u odnosu na ostale proizvođače duhana u Europi, a uz sve to sada već morate razmišljati i o stvaranu preduvjeta za mehaniziranu berbu duhana u polju, kako biste smanjili trošak ljudskog rada u berbi duhana - rekao je hrvatskim proizvođačima duhana jedan od najvećih svjetskih znanstvenih autoriteta u proizvodnji duhana prof. dr. Wiliam K. Collins s američkog Državnog sveučilišta Sjeverna Karolina, s kojim već niz godina uspješno surađuje vodeći hrvatski znanstvenih u oplemenjivanju sorata duhana prof. dr. Vinko Kozumplik sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.
S visokim prinosima uz sustave za navodnjavanje i korištenje drvne biomase u sušnicama značajno se smanjuju troškovi proizvodnje duhana i osigurava njegova profitabilnost i konkurentnost
Obilaskom duhanskih polja u Podravini više od 30 domaćih i stranih poslovnih partnera Hrvatskih duhana iz Bosne i Hercegovine, Bugarske, Italije, Mađarske, Makedonije, Nizozemske, Njemačke, Poljske, SAD – a, Singapura i Srbije, proizvođača duhana sa sirovinskog područja Hrvatskih duhana u Podravini i Slavoniji te predstavnika domaće i strane agronomske znanosti i struke od duhana proteklog tjedna održani su ovogodišnji dvodnevni Dani polja duhana, što ih je po trinaesti put organizirala virovitička tvrtka Hrvatski duhani iz sastava rovinjske Adris grupe. Sudionici Dana polja duhana na duhanskim poljima u Podravini upoznali su se s rezultatima proizvodnje i novim dostignućima u oplemenjivanju sorata duhana, tehnologiji proizvodnje s navodnjavanjem kap po kap i sušenju duhana s energentom drvne biomase.Na navodnjavanim proizvodnim površinama u Podravini bit će ostvareni visoki prinosi 3,5 do 4 tone duhana po hektaruU ovogodišnjoj proizvodnji duhana, kako je istaknuo dipl. ing. Mirko Boić, predsjednik Uprave Hrvatskih duhana, bilo je planirano proizvesti 10.500 tona duhana na proizvodnim površinama od 4.578 hektara. Međutim, zbog ekstremne suše na pjeskovitim tlima u Podravini urod bi mogao biti manji i do 30 posto ukoliko se sušno razdoblje nastaviti i rujnu. Stoga su agronomski stručnjaci za duhan iz Hrvatskih duhana pozvali svoje proizvođače da navodnjavaju duhanska polja i izbjegnu rizik od suše uz povećanje uroda od 3,5 do 4 tone po hektaru duhana. Ove godine od ukupnih proizvodnih površina pod duhanom navodnjava se sustavom kap na kap tek 55 hektara. Sudeći prema interesima proizvođača duhana u što skorije vrijeme, prvenstveno u Podravini, moglo bi se navodnjavati i oko 1.000 hektara pod duhanom. Uz zamjenu skupih fosilnih goriva u sušnicama za duhan, što sada primjenjuju 43 proizvođača od njih oko 1.000, znatno jeftinijim i obnovljivim energentom drvnom biomasom jedino je moguće osigurati konkurentnost i daljnju budućnost hrvatske primarne proizvodnje duhana, poruka je ovogodišnjih Dana polja duhana.Tekst i snimak: M. B.
Zbog posljedica suše ovogodišnji urod duhana bit će značajno manji na pjeskovitim tlima ukoliko ne bude kiše tijekom rujna
- Ovo je ekstremno sušna godina, ali još postoji nada ukoliko padnu kiše u rujnu, jer duhan je čudesna višegodišnja biljka koja će tada krenuti u retrovegetaciju kako bi nadoknadila ono što je izgubila u sušnom razdoblju. Ne znam niti jednu zemlju na svijetu koja je napravila takav napredak u proizvodnji duhana kao što je to napravila Hrvatska. Najveći napredak ostvaren je u navodnjavanju duhana, što donosi veliko povećanje prinosa i poboljšanje kvalitete duhana. Veći prinosi će dugoročno značajno utjecati na smanjenje troškova proizvodnje, jer kad uđete danas u vaša navodnjavanja polja duhana morate dobro paziti da se ne izgubite u njima. Smanjenju troškova proizvodnje značajno će doprinijeti i uporaba drvne biomase u sušnicama za duhan, jer to za jednu trećinu smanjuje troškove sušenja u usporedbi s fosilnim gorivima. Sve su to značajne investicije, ali one osiguravaju konkurentnost i budućnost hrvatskoj proizvodnji duhana. Vrlo blizu ste i ostvarivanja cilja nove kvalitete duhana, odnosno njegove proizvodnje bez ostataka pesticida, jer ćete kako biti konkurentni u odnosu na ostale proizvođače duhana u Europi, a uz sve to sada već morate razmišljati i o stvaranu preduvjeta za mehaniziranu berbu duhana u polju, kako biste smanjili trošak ljudskog rada u berbi duhana - rekao je hrvatskim proizvođačima duhana jedan od najvećih svjetskih znanstvenih autoriteta u proizvodnji duhana prof. dr. Wiliam K. Collins s američkog Državnog sveučilišta Sjeverna Karolina, s kojim već niz godina uspješno surađuje vodeći hrvatski znanstvenih u oplemenjivanju sorata duhana prof. dr. Vinko Kozumplik sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.
Objavljeno u
Gospodarstvo
Označeno u