Prikazujem sadržaj po oznakama: predstavljanje knjige

U GRADSKOJ KNJIŽNICI I ČITAONICI POŽEGA -

POŽEGA - U 120-oj obljetnici postojanja Društva, pročelnica Sekcije "Zagreb" HPD-a „Sokolovac“ Požega, Ivana Šljerić organizirala je predstavljanje knjige „Himalajski dnevnik“ autora Hrvoja Rupčića, u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Požegi.

U prepunoj knjižnici Hrvoje je prisutnim članovima planinarskih društava i ljubitelja prirode, od kojih su neki došli iz Našica, govorio o ekspediciji „Vlaji na Himalaji“, i o usponu na 6.476 metara visoki Mera Peak.

U sklopu predavanja Hrvoje je prisutnim pokazao i pregršt lijepih fotografija te prepričao neka zanimljivosti.

Na pripremnom izletu na Triglav cepin mu je posudio legendarni hrvatski visokogorac Stipe Božić, a jedna od zanimljivosti koja ga je fascinirala je da se i na visinama između 4.500 i 5.000 metara može vidjeti zelenilo i cvijeće, a već par stotina metara dalje nailazi se na krš i golet.

Kako je bilo na predavanju može se vidjeti i po slikama koje u ovom slučaju govore i više od tisuću riječi, a koliko su prisutni bili zadovoljni predavanjem vidjelo se po dugom i gromoglasnom pljesku.

Nakon predavanja prisutni su mogli kupiti knjigu „Himalajski dnevnik“ po promotivnoj cijeni, i pitati Hrvoja što ih je zanimalo.

Tekst: Kronika požeško-slavonska Foto: H. Rupčić, HPD Sokolovac Požega

VLADIMIR ŠEKS PREDSTAVIO KNJIGU PAKRAČANIMA -

PAKRAC - U Gradskoj vijećnici Pakrac, svoju knjigu „1991. – moja sjećanja na stvaranje Hrvatske i Domovinski rat“, predstavio je hrvatski političar, zastupnik u svim sazivima Hrvatskog sabora Vladimir Šeks. Riječ je o dva dijela od kojih jedan govori o razdoblju od 1. siječnja 1990. do 13. kolovoza 1991., dok drugi dio prenosi razdoblje od 13. kolovoza 1991. do 31. prosinca 1991. Kako je istakao autor, nakana je bila skrenuti pozornost na “kovače lažnoga novca”, krivotvoritelje hrvatske povijesti, falsifikatore i lažne proroke, koji su danas stvarna prijetnja nacionalnom jedinstvu.

– Nastoji se zamagliti stvarna bit povijesnih događaja i osoba iz 1991. godine, u hrvatskoj modernoj povijesti, o danima kada se radilo o biti ili ne biti, kada se radilo o stvaranju hrvatske države – rekao je autor knjige Vladimir Šeks. Šeks dodaje kako njegova sjećanja nisu rezultat osobnih promišljanja nego se isključivo i jedino temelje na činjenicama, na dokumentima koji do sada nisu izašli u javnost, a kojima se nastoji rasvijetliti jedan dio moderne hrvatske povijesti i pokazati kako je hrvatski narod protiv volje svih i bez saveznika, uspio stvoriti svoju državu. Temeljni dio knjige odnosi se na optužbe da je u ljeto 1991. Šeks bio glavni protivnik Tuđmana i njegove politike. Šeks je optužen da je bio na čelu skupine urotnika koji su željeli maknuti Tuđmana i Hrvatskoj dati ustaški karakter. O tome se godinama spekuliralo, sudionici vremena iznosili su kratke informacije, a Vladimir Šeks se odlučio za drugačiji pristup. Knjigu su, uz autora, predstavili Vice Vukojević, koji je jedno vrijeme u početku bio pomoćnik ministra unutrašnjih poslova, dr. sc. Ivica Miškulin i profesor Dinko Čutura iz nakladničke kuće AGM. Prigodnim riječima se skupu obratili gradonačelnica Anamarija Blažević i Davor Huška pomoćnik ministrice Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Promociju su uljepšale svojim nastupom „Gazdarice“ – tamburaški zbor Glazbene škole Pakrac.

Tekst/foto: G. Vukić

POŽEŠKA PJESNIKINJA LANA DERKAČ U MAROKU -

TETOUANU - Požeška pjesnikinja i književnica Lana Derkač zajedno s književnikom Davorom Šalatom predstavljala je našu zemlju na Međunarodnom pjesničkom festivalu održanom u Tetouanu u Maroku krajem ožujka ove godine. Ovaj eminentni mediteranski susret poezije organizirali su Marokansko društvo pisaca i Kulturna udruga iz Mdiqa, i na njemu je osim pisaca iz mediteranskih zemalja sudjelovala i jedna meksička pjesnikinja, koja je svojim privremenim boravcima u Španjolskoj također vezana za prostor Mediterana. Sam festival je uključivo okrugle stolove i čitanje poezije, od autora je zatraženo da svoje pjesme čitaju na materinjem jeziku, dok su ih domaćini čitali na arapskom. Književno stvaralaštvo naše sugrađanke dobro je predstavljeno tamošnjoj javnosti, kao i ostalim mediteranskim pjesnicima, jer je predstavljena i njena knjiga prevedena na arapski jezik. Davoru Šalatu preveden je ciklus pjesama koji će naknadno biti objavljen u marokanskom tisku.

- Na festivalu sam upoznala marokansku tradiciju, uživala sam u izletima u obližnja mjesta, posebno onom u Chefchaouen na koji smo otišli s portugalskim pjesnikom i meksičkom pjesnikinjom kada smo imali slobodno dopodne. A i hrana im je izvrsna, vrlo su vješti u upotrebi začina. Na toliku gostoljubivost još ni u jednoj zemlji nisam naišla, bojala sam se reći da mi se nešto sviđa ili se o nečemu raspitivati kako mi domaćini ono što sam spomenula odmah ne bi donosili i poklanjali, bilo da je riječ o tradicionalnoj arapskoj odjeći, atraktivnom berberskom nakitu, posuđu za čaj ili receptima. Što se pak tiče same književnosti, voljela bih nastaviti suradnju s marokanskim piscima, a upoznala sam i nekoliko zanimljivih pjesnika iz drugih zemalja. Osim novih prijateljstava, nije isključena i buduća književna suradnja s njima – rekla nam je puna dojmova Lana Derkač nakon povratka iz Maroka.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Lana Derkač

LIČKO ZAVIČAJNO DRUŠTVO VILA VELEBITA POŽEGA -

 POŽEGA – Ponovno su Požežani zahvaljujući vrlo aktivnom Ličkom zavičajnom društvu Vila Velebita mogli nazočiti promociji jedne knjige, koja osim značaja i ponosa za Ličane ima i vrlo veliko mjesto za hrvatsku riječ i tiskano slovo. Predstavljena je u  Gradskoj knjižnici i čitaonici knjiga Ivana Mancea "Kosinj - izvorište hrvatske tiskane riječi“ koja je obradila postojanje i značaj prve hrvatske tiskare koja je osnovana i radila u Kosinju.

Uz domaćina prof. dr. sc. Josipa Fajdića, o knjizi su govorili autor mr. sc. Ivan Mance, prof. dr. sc. Darko Žubrinić, prof. dr. sc. Ante Bežen, Milan Bošnjak, prof. i moderator predstavljanja Tomislav Radonić, prof. Prvi dio knjige analizira znanstveno i na osnovu poznatih činjenica, ali i različitosti podataka o mjestu prve hrvatske tiskare. Knjiga na kraju nije potvrdila potpuno tezu da je tiskara ipak bila u Kosinju, nego se kao lokacije moguće prve hrvatske tiskare spominju i Roč, Modruš i Senj, ali i Izola i Venecija. Jedan od dokaza je misal kneza Novaka, koji je prva hrvatska tiskana knjiga iz 1483. godine i postoji mogućnost da je tiskan upravo u Kosinju, u Lici kao tadašnjem glagoljičkom središtu Hrvatske, prije osmanlijskog osvajanja. Autor i završava s tezom da treba tvrditi da je ipak prva hrvatska tiskara bila smještena u Kosinju.  Drugi dio knjige donosi do sada najopsežniju kartografsku analizu Kosinja i cijelog kosinjskog kraja sa ukupno 48 geografskih karata od 16. do 20. stoljeća.

„Ivan Mance nije ni povjesničar ni filolog ni kroatist, ali je istražujući i prikupljajući materijale šest godina napravio odlično književno djelo »Kosinj - izvorište hrvatske tiskane riječi«. Njegova knjiga koja je zbog otužnog stanja hrvatske kulture danas objavljena bez recenzije i lekture, kaže Mance za to jednostavno nisam imao novaca, premijerno je predstavljena u Gospiću. No zbog stalne, gotovo polustoljetne priče o gradnji još jednog hidroenergetskog sustava u Kosinju, a onda i iseljenja stanovništva i potapanja dijela povijesno bogate Kosinjske doline ovo predstavljanje knjige o Kosinju kao izvorištu tiskane riječi u Hrvata postaje i alat za uzvik protiv gradnje ovoga sustava ili u suprotnom vapaj da se konačno krene s mrtve točke pa da se ovom povijesno iznimno važnom mjestu ponudi prilika za novi život i uz novi hidroenergetski sustav. Kada se radi o samoj temi Manceove knjige, treba reći da nakon što je Gutenberg izumio tiskarski stroj, tiskarstvo se proširilo po Europi, a postoje i teze da je Kosinj mjesto prve hrvatske tiskane knjige. Mance je u prvom dijelu knjige analizirao sve što je objavljeno o temi Kosinj - prva hrvatska tiskara, dok drugi dio knjige donosi kartografsku analizu Kosinja“ - piše riječki Novi list povodom prve promocije knjige u Gospiću.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Vladimir Protić