Prikazujem sadržaj po oznakama: ličko zavičajno društvo

LIČKO ZAVIČAJNO DRUŠTVO „VILA VELEBITA“ POŽEGA -

POŽEGA – Jedna od aktivnijih udruga, posebno kada se tiče područja kulture, od organizacije koncerata, promocija knjiga, likovne kolonije i izložbi slika, svakako je Ličko zavičajno društvo „Vila Velebita“ Požega koje je u Gradskom muzeju Požega postavilo Kolektivnu izložbu slika svih sudionika njihove treće po redu, Likovne kolonije koja je za temu imala grad Požegu. Sve goste na otvorenju uz uvod o nastanku kolonije i radu društva Vila Velebita pozdravio je prof. dr. sc. Josip Fajdić, predsjednik društva. - Kao tema dominiraju gradske vedute, Trg Sv. Trojstva kao nepresušna inspiracija, vječna barokna arhitektura. Drugi dio izložbe je onaj pejsažni koji je također podijeljen na dva dijela, jedan se dio odnosi na one slike koje su nastale kao pogled s požeških brda, panoramske skice Požege, a drugi dio je nizinski krajobraz u kojem je svatko pronašao nešto za sebe. Tehnike su ulje na platnu i akvarel.

O izložbi, radovima i umjetnicima govorili su, zadužena za postav izložbe Lidija Ivančević Španiček, muzejska savjetnica i prof. Branimir Pešut, autor uvodnika u Katalogu izložbe, koji je uz design i pripremu Lane Protić Malbašić otiskan u tiskari Agencije za marketing i izdavaštvo Kruna iz Požege.

- Likovna kolonija u Požegi koja se već treću godinu odvija i organizira od strane Ličke zavičajne udruge “Vila Velebita” ne pripada nekakvom posebnom problemskom projektu kojemu je cilj pomaknuti granice ili doći do novih umjetničkih spoznaja, već želji da se likovni izričaj koji koliko god bio heterogen postavi u okvire koji na suvremenoj umjetničkoj sceni nekome mogu izgledati tradicionalnim i arhaičnim. Ona je otvorena za sve koji vjeruju u spretnost i vještinu ruku i oblike koje ruke na platnu ili papiru stvaraju. Doticaj materije i čovjeka u trenutku rađanja jednog drugog svijeta trenutak je čarolije. Vrijeme dakako definira svakoga od nas, pa tako i umjetnike koji vlastito vrijeme ne mogu nadrasti jer nose njegove specifične osobine i značajke koje leže u njihovu djelu. To vrijeme dio je duge tradicije ljudskog stvaranja. Neprestani diktat suvremenosti i mode negira upravo okvire tradicije i želi njeno dokidanje. Tradicija, međutim, premda je mnogi vide u neprestanom odlasku, nikako da ode. Čime zamijeniti kist i štafelaj!? Koju novu vrijednost staviti na mjesto one koja je nestala ili je izgubljena!?

Slikarstvo je sudbonosni podsticaj koji pokreće stvaralački duh i nećemo reći ništa nova ako kažemo da je svaki likovni rad odraz kreativnosti ljudskog duha. Potvrda živosti duha i potvrda njegove neiscrpne snage leži u činjenici da pored ogromnog broja likovnih djela koja su se milenijima stvarala, čovjek se nije doista nagledao svijeta koji ga okružuje već ga uporno želi bilježiti u jednoj drugoj paralelnoj dimenziji, onoj medijskoj. Svaka slika je rezultat spoja čovjeka i medija bilo da je mehanička učinjena strojem ili rukom stvorena. Slike u prirodi same po sebi ne postoje. One se bez čovjeka, umjetnika stvoriti ne mogu. Ova je izložba upravo skup umjetnika koji nisu isključivi i doživljavaju umjetnost na svoj način koji polazi od premise tradicionalnoga. Ona prije svega znači priznati dugu povijest koja svima nama prethodi, potrebne zanatske vještine , osobnu viziju i maštovitost. Za početak da bi se umjetnost stvarala, sasvim dovoljno

Ova izložba dvadeset i osam autora pored ostaloga ima i formu informativnog karaktera, jer daje uvid u trenutnu produkciju i interes autora koji su na koloniju pozvani i istovremeno upućuje na činjenicu da likovnost u kontekstu obnove tradicionalnih medija potvrđuje njihov kontinuirani vitalitet. Nikada u povijesti nije interes za stvaranjem likovnih tragova na platnu ili papiru bio veći kao i broj likovnjaka. Potreba za ostavljenim likovnim znakom odraz je neotuđive želje da se sklonost estetici ne dovede u pitanje ili prekine. U konačnici, svako izlaganje djela pred očima javnosti znači da je djelo izloženo i ostavljeno za prosudbu bilo kritike ili publike. Upravo ti izazovi izlaska pred publiku, pored umjetnikove intime, mogu biti pokretači stvaralačkog duha ali i umjetnosti koji čine značajnu komponentu u stvaralačkoj odiseji. No strahu mjestu nema…sve je umjetnost.

Klasično djelo Henri Focillona „Pohvala ruci“, o naravi likovnog stvaranja još će dugo imati svojih čitatelja ali i umjetnika/praktičara koji će naći poticaja u rečenicama ovoga klasičnog djela. Jer kako Focillon kaže“ruke su tu i premda se ne pokazuju, one vode sve – istakao je Branimir Pešut, prof. na otvorenju izložbe.

Sudionici Likovne kolonije čije slike se nalaze na izložbi su kako kaže predsjednik Fajdić akademskim umjetnici ili slikari koji su završili neku od slikarskih škola: Galić Jadranka, Majstorović Jadranka, Pisac Mato, Bošnjaković Zdenka, Karežić Josip, Šimić Josip, Perković Željka, Jovanović Darko, Katić Ivan, Majić Josip, Džanko Vladimir, Špiranović Siniša, Pešut Branimir, Jurković Mato, Petanović Zvonko, Jurković Vanda, Špikić Božidar, Četvei Marija, Trbojević Siniša, Mekić-Delić Snježana, Erdelji Žana, Žilić Davor, Šarčević Ivan, Mucko Željko, Kesegy Imre, Četvei Hary, Polleto Dominik i Radmirović Željko.

- Vila Velebita jedna je od najaktivnijih udruga u gradu koja pokriva širok kulturološki spektar, od glazbe do tradicije i likovnosti. Grad Požega pratit će udrugu u svim njihovim akcijama jer obogaćuju sebe, ali i nas, svoje sugrađane, i sve ljude dobre volje koji žele doći vidjeti i uživati u plodovima njihovog rada. Nadam se kako će i ova likovna kolonija trajati i rasti te da će još puno godina okupljati umjetnike u ovom i širem sastavu, na užitak svih nas - istakao je požeški gradonačelnik Darko Puljašić koji je izložbu i otvorio.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

GODIŠNJA IZVJEŠTAJNA SKUPŠTINA LIČKOG ZAVIČAJNOG DRUŠTVA „VILA VELEBITA“ IZ POŽEGE -

SKENDEROVCI – Požeško Ličko zavičajno društvo „Vila Velebita“ koje je u cijeloj Požeštini, pa i šire poznato po brojnim kulturnim i izdavačkim aktivnostima, organizaciji izložbi, književnih večeri i koncerata, održalo je Godišnju izvještajnu skupštinu u ljetnikovcu Boić u Skenderovcima. Na skupštini su prihvaćena sva izvješća i plan rada za naredno razdoblje.

- Organizirali smo u rujnu 2. Likovnu koloniju sa 23 umjetnika, promovirana je knjiga „Požeški zapisi“ uključujući i u Gospiću, zatim smo organizirali smotru mješovitih pjevačkih skupina, imali koncerte našeg zbora, koji je nastupio na snimanju popularne HTV emisije „Lijepom našom“, upriličena je izložba radova sa kolonije, zbor je nastupio u Cerniku i Karlovcu gdje je dobio srebrnu plaketu, a u travnju je bila tradicionalna godišnja priredba „Lička večer“ sa gotovo 400 posjetitelja - istakao je u izvješću o radu „Vile Velebita“ njen predsjednik Josip Fajdić koji je najavio aktivnosti do kraja godine kao što su gostovanje zbora u Mađarskoj, koncerti, promocija knjige „Posebnosti Like“ u Zagrebu, Gospiću i po Slavoniji, organizacija likovne kolonije i drugo.

Entuzijazam članova pohvalio je u raspravi Nino Smolčić, a Marijan Pilon aktivnosti pjevačkog zbora ovog društva.

- Vaša izdavačka djelatnost nam je ponos jer ima veliki utjecaj na kulturni život grada i ove sredine - kazao je u pozdravnoj riječi zamjenik gradonačelnika Požege Ferdinand Troha.

Predsjednik Fajdić na kraju skupštine, a uz jubilarnu 20-obljetnicu osnivanja „Vile Velebite“ uručio je priznanja osnivačima zahvalivši im se na dugogodišnjem radu i dobroj suradnji. Zabavni dio skupštine upotpunili su glazbenici „Nehajski bećari“ ličkim i slavonskim skladbama.

Tekst/foto: Vladimir Protić

LIČKO ZAVIČAJNO DRUŠTVO „VILA VELEBITA“ POŽEGA  -

POŽEGA – Jedno od društava koje obogaćuje kulturnu scenu grada Požege svakako je Ličko zavičajno društvo Vila Velebita, koje je na otvorenju izložbe slika pohvalio požeški gradonačelnik Zdravko Ronko, za gotovo stotinjak kulturnih događanja koja su organizirali. Ovaj puta oni su Požežanima u gradskom muzeju predstavili slikaricu Žanu Erdelji, rođenu u Ukrajini, a koja danas živi i stvara u Slavoniji. – Žana slika okom i dušom, slika istinu svijeta oko sebe, koju je pronašla u drugoj domovini. Inspiraciju nalazi u svemu što je okružuje, u obitelji, domu, Slavoniji – istakao je Josip Fajdić, predsjednik Vile Velebita, koji je predstavio slikaricu i njena djela.

- Lička zavičajna udruga Vila Velebita u Požegi prepoznala je vrijednost ove vrste slikarstva Žane Erdelji, koji je blizak isto tako i mnogim ličkim slikarima u čijim djelima dominira u svakom pogledu bliskost s prirodom i čovjekom, te je ovu izložbu uvrstila u svoj program - kaže Lidija Ivančević Španiček, savjetnica Gradskog muzeja. Povodom izložbe izdan je i prigodni katalog.

MJESEC HRVATSKE KNJIGE POŽEŠKOJ ČITAONICI -

POŽEGA – Povodom mjeseca hrvatske knjige u Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega Ličko zavičajno društvo Vila Velebita priredilo je promociju zbirke pjesama Vere Matovina Biondić – „Lika u srcu“. Autoricu i društvo predstavila je ravnateljica knjižnice Jasenka Bešlić ističući njenu otvorenost prema različitosti, prema drugačijima, prema drugačijim tradicijama. O samoj autorici i njenim motivima da piše pjesme s motivima svojih ličkih korijena govorio je Josip Fajdić, predsjednik Vile Velebita. Promociji su prisutvovali uz požeškog gradonačelnika Zdravka Ronka, i zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik i član Upravnog vijeća knjižnice Ivan Čolak.

Recenziju zbirke pjesama napisala je prof. Dijana Klarić koja je o pjesnikinji i njenim pjesmama rekla. – To je zbirka koja se sastoji od pejsažnih i ljubavnih pjesma, pjesma s posvetom koje uglavnom za temu imaju Liku i Slavoniju. Budući da je autorica rođena u Slavoniji a porijeklom je Ličanka. Zbirka je podijeljena na četiri dijela, zavičajne pjesme u kojima je tema Lika i Ličani te stari običaji, pejsažne u kojima slavonskim minimalizmom opisuje prirodne pojave, ljubavne pjesme.

Vera Matovina Biondić u zbirci opisuje svoja dva doma, današnji Levinovac i dom svojih predaka Saborsko. Za Liku nije puno znala u mladim danima, a kasnije se budi interes za svoje korijene, a posebno za stare i tradicijske običaje koji i tamo polako nestaju.

Stihove iz knjige Lika u srcu čitala je učenica gimnazije Maja Gjajić.