Prikazujem sadržaj po oznakama: GRBIĆ DOO

POŽEŠKI PODUZETNICI POSJETILI MAĐARSKI GRAD BAJU I POKRENULI SURADNJU -

BAJA - Nakon što je početkom ožujka na inicijativu požeškog gradonačelnika Vedrana Neferovića i generalne konzulice RH u Pečuhu Vesne Haluge u Požegi održan prvi susret hrvatskih i mađarskih poduzetnika proteklog su se tjedna u Baji okupili predstavnici požeških tvrtki kako bi nastavili započetu suradnju. Tako su se mađarskim poduzetnicima predstavile tvrtke Alles d.o.o., Agronom d.o.o., Spin Valis d.d. i Grbić d.o.o. i iskazale interes za ostvarivanje nove suradnje. Tržište Mađarske pokazalo se interesantno poduzetnicima iz Požege, posebno zbog blizine, ali i veličine tržišta.

- Očekujemo da će se kontakti koji su danas uspostavljeni u budućnosti intenzivirati. Novi termini za razgovore i konkretnu gospodarsku suradnju su već dogovoreni. Uz gospodarsku djelatnosti, sigurna je suradnja s Bajom i na drugim poljima, prvenstveno jer udaljenost između dva grada nije velika. Poveznica su nam Hrvati koji žive u ovom dijelu Mađarske i koji također na kulturnoj osnovi povezuju dvije sredine. Povezivanjem naših klubova i udruga mogu se napraviti veliki koraci i osobno ću pokušati u Požegi stvoriti jedan interes i vjerujem da je ovo početak jedne lijepe dobrosusjedske suradnje u svim područjima – rekao je prilikom posjeta gradonačelnik Vedran Neferović.

U sklopu susreta potpisan je i Sporazum o bratimljenju između Grada Požege i Grada Baje čime je zaokružena započeta suradnja dvaju gradova, a bila je to prilika i za posjet poznatoj mađarskoj tvrtki Mogyi.

U Baji koja se nalazi na jugoistoku Mađarske, u Bačko – kiškunskoj županiji, živi oko 40 tisuća stanovnika, od kojih je 1,3% Hrvata. Baja je središte bačkih Hrvata i u njoj se nalazi jedinica hrvatske manjinske samouprave. Baja je poznata po svojoj ribi i manifestaciji nazvanoj Bajska fišijada koja okuplja nekoliko tisuća natjecatelja.

Tekst/foto: Grad Požega

EDUKATIVNA RADIONICA O NAČINIMA BOLJE PREHRANE I KORIŠTENJU NAMIRNICA KOJE UTJEČU NA ZDRAVLJE ORGANIZMA „PREHRANA I VAŠE ZDRAVLJE“ -

POŽEGA – Nastavljajući ciklus edukativnih predavanja i radionica „Prehrana i vaše zdravlje“ koje okuplja požeška tvrtka Grbić, a svi zainteresirani građani okupljaju se na radionicama u njihovom izložbenom prostoru. Radionice svakog drugog tjedna raspravljaju i educiraju polaznike o načinima bolje prehrane, korištenju namirnica koje utječu na zdravlje organizma, potrebnim količinama i lošem djelovanju prevelike upotrebe određenih namirnica, začina, i dr.

Najnovija tema koju su obrađivali je sol, vrste soli, bitnost soli za organizam, količine koje su dostatne za organizam na dnevnim količinama, i namirnice gdje nas vrebaju velike količine soli koje na taj način loše i pogubno djeluju na čovjeka. Predavanje, diskusiju i radionicu vodila je dipl. inž. prehrambene tehnologije Andrea Drkulec, nutricionista, koja je i zorno na brojnim primjerima namirnica, ali i našeg svakidašnjeg načina života prikazala sol, način korištenja, prikrivenu sol u svakodnevnoj hrani. Iako je sol vrlo važna za naš život jer u organizmu potiče transport tvari i vode, izmjenu tvari kroz membrane, regulira količine tjelesnih tekućina, regulira održavanje stalnih životnih uvjeta u tijelu, a natrij i kalij imaju značajnu fiziološku funkciju u održanju osmolarnosti u organizmu i održanju homeostaze, neophodna je u ljudskoj i životinjskoj prehrani, ne smijemo zaboraviti da su dnevne potrebe za čovjeka oko 5 gr. Veće količine soli nisu preporučljive, a često ih konzumiramo više kroz raznu hranu.

- Poznato je da se nitratne soli upotrebljavaju u mesnim industrijama, zbog toga da nam meso bude podatnije, dobiva ljepša boja, ne stvaraju se oksidativne promjene na mesu, jedna korisna strana soli koja održava prehrambene proizvode kao jedan konzervans. No veća količina te nitratne soli može stvarati kancerogene spojeve koji mogu u našem želucu stvarati probleme s hemoglobinom. To je samo jedan tipični primjer gdje jedna korisna stvar može preći u fazu kada nije korisna za naš organizam zbog većih količina. Unošenje elektrolita u naše tijelo u količinama koje nama nisu potrebne, količine veće od 5 gr., a sadrže ih ukiseljeni proizvodi, pekarski proizvodi, razni preljevi i dresinzi za salate, dehidrirane juhe, donose na nepotrebne količine soli. Naše tijelo će ih homeostazom vratiti, izlučiti soli, osjećat ćemo žeđ i kod zdravog čovjeka samo tijelo će izbalansirati te količine, no kod već bolesnog čovjeka to će stvarati dodatne probleme – istakla je Andrea Drkulec, te dodala da je u novije popularna himalajska sol, kao najčišća sol, kopana u vrlo čistim ekološkim uvjetima, u sastavu ima čak 84 minerala. No veće količine i te soli neće donijeti zdravlje, neće pomoći, te treba prelaziti količine od 5 do 7 gr. soli ni himalajske.

Veliki unos soli vršimo svakodnevno putem pekarski proizvoda, stoga je i nacionalni interes da se smanji količina soli u pekarskim proizvodima za 20%, jer te količine naše osjetila neće zamijetiti, pekarski proizvodi neće nam biti manje ukusni, a ipak ćemo svaki dan unositi 20% manje soli tim putem. Količina soli koja se potroši u pekarskoj industriji nije nezanemariva, a to je proizvod koji gotovo svi koristima svaki dan, pa je to smanjenje na dugoročnoj osnovi. Podsjetila je da se još od starih latina kaže, „solite sa zrnom soli“, a ne kako nam je danas dostupno, sa šakom soli.

Za radionicu 1. ožujka najavljena je tema povrće.

Tekst/foto: Vladimir Protić

KRENULO UGOVARANJE PROIZVODNJE BUČE GOLICE U SLAVONIJI ZA POŽEŠKU ULJARU -

POŽEGA – Nizom skupova zainteresiranih poljoprivrednika za uzgoj buče golice i kooperaciju krenula je tvrtka „Grbić“ na području Požeštine, ali i širem dijelu Slavonije, te sisačkom području. Edukacijama i savjetima starim ali i novim kooperantima prezentiraju kako postići dobre prinose i ostvariti dobar dohodak. Prva je to i jedina uljara u Požeštini koja ove godine planira povećati kapacitete za trećinu, što za sobom povlači i ugovaranje dodatnih površina pod bučom golicom. – Uz svoje i kooperantske površine iz 2013. godine za ovu očekujemo povećanje za 60 ha, što će biti oko 220 ha pod bućom golicom. Proizvodnja se širi sve istočnije, pa ćemo otvoriti još jedan punkt na području Vukovara. Ovdje imamo ljude iz okolice Osijeka slijedeći tjedan ovakvo predavanje imam u Tovarniku, jer su ljudi pokazali interes. Nastojimo okrupniti na svakom tom punktu bar do 30 ha da nas se isplati otići za strojevima za berbu buće – kaže Ivo Grbić iz tvrtke Grbić, koji ističe da su im se ovakvi manji skupovi do dvadesetak kooperanata pokazali učinkovitijim, jer ljudima se mogu više posvetiti, oni postaviti više pitanja i riješiti sve nepoznanice oko proizvodnje. Ove godine interes su pokazali poljoprivrednici oko Ivanić Grada i Rugvice, gdje je postavljena i sušara za sjemenke.
Po prvi puta na sadnju buće odlučio se i Blagoje Kuntić iz Nemetina. – Za sada sve ovo zvuči pozitivno, no vidjet ćemo kako će ići u praksi. Odlučio sam posijati 5 ha buće za početak. Obrađujem 70 ha zemlje a sadim žitarice, kukuruz, suncokret, uljanu repicu.
Vladimir Englman je već kooperant 7 godina, i odlučio je ponovno na nekoliko ha od svojih 30 posaditi buću. Prvih godina rezultati su bili dobri, sada nekoliko zadnjih godina uz velike suše prinosi su bili slabiji od očekivanih. - Iskustva su različita i ovise o vremenskim prilikama. Sadio sam od 5-6 ha, a ove godine zbog kontinuiteta jer teško je stalno ići na nešto novo, sadit ću buću ponovno. Buća ima svoje mjesto, jer za ostalim kulturama je slaba potražnja, stočarstvo nam izumire. Moramo se preorijentirati na neke druge kulture. Nekoliko godina buća je bila dosta dohodovna, zadnje tri zbog suše manje, a nadam se većem prinosu.
- Pokazala nam se potreba za većom količinom sjemenki buće, jer su nam se otvorila neka nova tržišta, pošto se kampanja konzumiranja bučinog ulja pokazala se produktivnom. Krenuli smo malo ranije s edukacijom poljoprivrednika, jer tražimo ozbiljne partnere i kooperante. Ovo je prvi korak, upoznavanje da ljudi vide kakva je to agrotehnika, što se od njih traži. Mi im pružamo pomoć pri sjetvi, izboru sjemena, osiguravamo kvalitetno sjeme, osiguravamo potrebne količine gnojiva i herbicida. S našom mehanizacijom beremo buću i sigurno otkupljujemo sve izvađeno sjeme. Sjemenke trebamo samo za vlastitu proizvodnju ulja u uljari, proizvodnju prženih sjemenki i sjemenke za dodatak u pekarskoj proizvodnji – rekla je Nives Lovrić, direktor proizvodnje u požeškoj tvrtki Grbić, koja za ugovorenu prodaju bučinog ulja ove godine treba i do 50% više sjemenki buće za preradu. Najviše bučinog ulja i bučinih sjemenki ide u izvoz.