Prikazujem sadržaj po oznakama: Danas 22 rujna obilježavamo Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama u Republici Hrvatskoj obilježava se 22. rujna, u znak sjećanja na tragične događaje iz 1999. godine kada su tijekom brakorazvodne parnice na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu ubijene sutkinja Ljiljana Hvalec, stranka u postupku Gordana Oraškić i njena odvjetnica Hajra Prohić, a teško je ozljeđena sudska službenica Stanka Cvetković.

Važnost prepoznavanja i prijavljivanja nasilja kao krajnje neprihvatljivog oblika društvenog ponašanja kojim se krše temeljna ljudska prava i slobode te razumijevanje nasilja kao najčešćeg oblika diskriminacije žena ključna je činjenica u suzbijanju nasilja. Republika Hrvatska učinila je značajan iskorak u kažnjavanju nasilja nad ženama uvođenjem u kazneno zakonodavstvo novo kazneno djelo femicida, odnosno teškog ubojstva ženske osobe, koje karakterizira da je počinjeno prema bliskoj osobi, osobi koju je počinitelj već ranije zlostavljao, ranjivoj osobi, osobi koja se nalazi u odnosu podređenosti ili zavisnosti ili je počinjeno u okolnostima spolnog nasilja ili zbog odnosa koji žene stavlja u neravnopravan položaj.

Problem nasilja nad ženama ne smije ostati tajna već o toj temi treba javno govoriti, problem osvijestiti, a društvo i institucije, koje bi se time trebale intenzivno baviti, potaknuti na međusobnu suradnju i aktivnost. Kad su u pitanju prekršaji po Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, podaci iz policije pokazuju da je u prvih osam mjeseci 2024. godine evidentiran porast broja kaznenih djela nasilja u obitelji za 8,8 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Isto tako, evidentiran je porast broja žrtava nasilja u obitelji za 14 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Nadalje, evidentirano je ukupno 28 ubojstava u kojima je devet ubijenih žena, od kojih su tri žene ubili njihovi intimni partneri. S druge strane, u prvih osam mjeseci 2024. godine zabilježeno je smanjenje broja počinitelja i žrtava prekršaja nasilja u obitelji, i to počinitelja za 7,4 % te žrtava za 6 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Ovim putem pozivamo sve građane da se priključe u borbi protiv nasilja, da osvijeste ovu problematiku te pruže podršku onima koji promiču jednakost, sigurnost i dostojanstvo za sve žene.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama ima za cilj podizanje svijesti o neprihvatljivosti svih oblika nasilja nad ženama, uključujući psihičko, tjelesno, spolno i ekonomsko nasilje. Obilježava se u spomen na 22. rujna 1999. godine kada su na Općinskom sudu u Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice ubijene tri žene, a djelatnica suda je teško ozlijeđena. Nasilje nad ženama prepoznato je kao važan javnozdravstveni problem u Hrvatskoj te je posljednjih godina postignut značajan napredak usvajanjem i primjenom Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Kaznenog zakona, Obiteljskog zakona, Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji te Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja.

Hrvatska je 2012. godine potpisala Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Svrha je ove Konvencije zaštititi žene od svih oblika nasilja i promicati ravnopravnost žena i muškaraca.

Nasilje nad ženama predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava. O ovom problemu treba javno govoriti, a društvo i institucije koje se njime bave treba poticati na međusobnu bolju suradnju i aktivnost. Ženama koje prepoznaju znakove nasilja u obitelji savjetuje se da potraže pomoć, jer u Hrvatskoj postoje organizirane službe koje će im pružiti pomoć i zaštitu. Savjetuje se da nasilje prijave: policiji, zdravstvenoj ustanovi, nadležnom centru za socijalnu skrb, državnom odvjetništvu, nevladinoj organizaciji ili pravobraniteljici za ravnopravnost spolova. Iako je posljednjih godina u Hrvatskoj postignut značajan napredak u suzbijanju nasilja, potrebno je uložiti daljnje napore u tom pravcu.

22 godine nakon stravičnog ubojstva triju žena - sutkinje Ljiljane Hvalec, odvjetnice Hajre Prohić i stranke Gordane Oraškić, koje je ubio suprug stranke u postupku za vrijeme trajanja brakorazvodne parnice, a sudsku službenicu Stanku Cvetković teško ranio, nasilje nad ženama i dalje pogađa Republiku Hrvatsku

Od 1999. godine do danas uloženo je puno napora da se iskorijeni ustaljeno mišljenje o nasilju kao privatnoj stvari koja se događa unutar četiri zida. Sustavnim radom zakonodavca na proširenju zakonodavnih okvira te njihovom prilagodbom međunarodnim standardima, ali u isto vrijeme i djelovanjem institucija i udruga, osigurana je prevencija nasilja, zaštita žrtava te je podignuta svijest o rodno uvjetovanom nasilju u društvu.

Nasilje nad ženama, uključujući i obiteljsko nasilje najteži je oblik kršenja ljudskih prava žena. Sukladno Pojašnjavajućem izvješću Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji taj fenomen je široko rasprostranjen na način da pogađa između jedne petine i jedne četvrtine svih žena. Republika Hrvatska u zadnjih nekoliko godina bilježi porast broja kaznenih prijava za obiteljsko nasilje, silovanje te spolno uznemiravanje. Naglo povećanje od 40% prijava za kazneno djelo obiteljskog nasilja te povećanje 30% za kazneno djelo silovanja zabilježeno je tijekom perioda izolacije uvedenog kao mjere uslijed pandemije COVIDa-19. Nakon proteka perioda izolacije, a kada su žrtve nasilja mogle izaći iz svoja četiri zida, primjećuje se i kontinuirajući rast zahtjeva za smještajem u skloništa. Dio do sada fizički uzrokovanog nasilja se preselio u virtualan svijet pa je tako zabilježen porast od 48% prijava za iskorištavanje djece za pornografiju. 

Dok je tako broj prijava za rodno uvjetovano nasilje naglo rastao pravosuđe je u isto vrijeme pokušavalo osigurati kontinuiran rad sudova te omogućiti sigurno i pravično suđenje. Međutim, izostanak digitalizacije, informatizacije i transparentnosti pravosuđa otežao je rad sudova, a time i otežao pristup žrtvama rodno uvjetovanog nasilja pravosuđu. Stoga, digitalizacija, pristup informacijama te regulacija rodno uvjetovanog nasilja na internetu su se tijekom pandemije COVIDa-19 pokazali kao važni faktori za brzu i učinkovitu prilagodbu novonastalim situacijama, a sve to kako bi poboljšao položaj žrtava rodno uvjetovanog nasilja i omogućilo im ostvarivanje svih zakonom zagarantiranih prava. U Republici Hrvatskoj se dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava od 2004. godine.

Autor: V.P.