Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama ima za cilj podizanje svijesti o neprihvatljivosti svih oblika nasilja nad ženama, uključujući psihičko, tjelesno, spolno i ekonomsko nasilje. Obilježava se u spomen na 22. rujna 1999. godine kada su na Općinskom sudu u Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice ubijene tri žene, a djelatnica suda je teško ozlijeđena. Nasilje nad ženama prepoznato je kao važan javnozdravstveni problem u Hrvatskoj te je posljednjih godina postignut značajan napredak usvajanjem i primjenom Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Kaznenog zakona, Obiteljskog zakona, Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji te Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja.
Hrvatska je 2012. godine potpisala Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Svrha je ove Konvencije zaštititi žene od svih oblika nasilja i promicati ravnopravnost žena i muškaraca.
Nasilje nad ženama predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava. O ovom problemu treba javno govoriti, a društvo i institucije koje se njime bave treba poticati na međusobnu bolju suradnju i aktivnost. Ženama koje prepoznaju znakove nasilja u obitelji savjetuje se da potraže pomoć, jer u Hrvatskoj postoje organizirane službe koje će im pružiti pomoć i zaštitu. Savjetuje se da nasilje prijave: policiji, zdravstvenoj ustanovi, nadležnom centru za socijalnu skrb, državnom odvjetništvu, nevladinoj organizaciji ili pravobraniteljici za ravnopravnost spolova. Iako je posljednjih godina u Hrvatskoj postignut značajan napredak u suzbijanju nasilja, potrebno je uložiti daljnje napore u tom pravcu.
22 godine nakon stravičnog ubojstva triju žena - sutkinje Ljiljane Hvalec, odvjetnice Hajre Prohić i stranke Gordane Oraškić, koje je ubio suprug stranke u postupku za vrijeme trajanja brakorazvodne parnice, a sudsku službenicu Stanku Cvetković teško ranio, nasilje nad ženama i dalje pogađa Republiku Hrvatsku
Od 1999. godine do danas uloženo je puno napora da se iskorijeni ustaljeno mišljenje o nasilju kao privatnoj stvari koja se događa unutar četiri zida. Sustavnim radom zakonodavca na proširenju zakonodavnih okvira te njihovom prilagodbom međunarodnim standardima, ali u isto vrijeme i djelovanjem institucija i udruga, osigurana je prevencija nasilja, zaštita žrtava te je podignuta svijest o rodno uvjetovanom nasilju u društvu.
Nasilje nad ženama, uključujući i obiteljsko nasilje najteži je oblik kršenja ljudskih prava žena. Sukladno Pojašnjavajućem izvješću Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji taj fenomen je široko rasprostranjen na način da pogađa između jedne petine i jedne četvrtine svih žena. Republika Hrvatska u zadnjih nekoliko godina bilježi porast broja kaznenih prijava za obiteljsko nasilje, silovanje te spolno uznemiravanje. Naglo povećanje od 40% prijava za kazneno djelo obiteljskog nasilja te povećanje 30% za kazneno djelo silovanja zabilježeno je tijekom perioda izolacije uvedenog kao mjere uslijed pandemije COVIDa-19. Nakon proteka perioda izolacije, a kada su žrtve nasilja mogle izaći iz svoja četiri zida, primjećuje se i kontinuirajući rast zahtjeva za smještajem u skloništa. Dio do sada fizički uzrokovanog nasilja se preselio u virtualan svijet pa je tako zabilježen porast od 48% prijava za iskorištavanje djece za pornografiju.
Dok je tako broj prijava za rodno uvjetovano nasilje naglo rastao pravosuđe je u isto vrijeme pokušavalo osigurati kontinuiran rad sudova te omogućiti sigurno i pravično suđenje. Međutim, izostanak digitalizacije, informatizacije i transparentnosti pravosuđa otežao je rad sudova, a time i otežao pristup žrtvama rodno uvjetovanog nasilja pravosuđu. Stoga, digitalizacija, pristup informacijama te regulacija rodno uvjetovanog nasilja na internetu su se tijekom pandemije COVIDa-19 pokazali kao važni faktori za brzu i učinkovitu prilagodbu novonastalim situacijama, a sve to kako bi poboljšao položaj žrtava rodno uvjetovanog nasilja i omogućilo im ostvarivanje svih zakonom zagarantiranih prava. U Republici Hrvatskoj se dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava od 2004. godine.
Autor: V.P.